U 2025. u Osijeku su rođena 774 djeteta, 49 više nego godinu ranije, a prirodni pad stanovništva smanjen je za 140 osoba. Time je Osijek ostvario najveće poboljšanje prirodnog kretanja među svim hrvatskim gradovima. Posebno je to naglasio gradonačelnik Ivan Radić prilikom današnjeg sastanka s ministrom demografije i useljeništva Ivanom Šipićem.

– Četvrtu godinu za redom bilježimo više doseljenih nego odseljenih. U vrtiće smo ove pedagoške godine upisali 26 djece povratnika, a u osnovne škole 29 djece povratnika iz inozemstva. Gospodarstvo je temelj demografskog razvoja, danas u Osijeku imamo preko 54.000 zaposlenih što je gotovo 5.000 više nego 2021. Broj nezaposlenih je smanjen za 53%. Raste broj poduzetnika i obrtnika, ulažemo u potpore za poticanje poduzetništva. U proteklih pet godina za tu smo mjeru osigurali više od 4miliuna eura i taj će se iznos povećavati iduće godine. Naknadu na novorođeno dijete povećali smo na 700 eura. Posebno smo ponosni na ulaganje u vrtiće, izgradili smo tri nova, dogradili dva, energetski obnovili tri, te obnovili 20 igrališta u vrtićima. Danas vrtiće pohađa 3.761 dijete, sva djeca s oba zaposlena roditelja su upisana, a gradimo još dva nova vrtića – rekao je Radić, dodavši kako se u gradu provodi najveći investicijski ciklus ulaganju u osnovno školstvo.

– Time ćemo dobiti da sva djeca mogu ići u jednosmjensku školu. Priuštivo stanovanje dio je naše demografske politike, gradi se APN-va zgrada sa 206 stanova. Osnovali smo i agenciju koja će se baviti priuštivim stanovanjem. S ministrom sam danas razgovarao i o pilot projektu „Mama, tu smo“ koja će biti konkretna pomoć majkama prva tri mjeseca nakon poroda, a obuhvatit će pomoć u kućanstvu, stručne savjete uz psihološku pomoć uz mogućnost digitalnog povezivanja – dodao je Radić, naglasivši kako je cilj jasan:

– Želimo da Osijek bude grad u kojem mladi ljudi ne moraju birati između obitelji, karijere i kvalitetnog života, grad u kojem mogu naći dobar posao i planirati budućnost svoje djece.

Ministar Šipić naglasio je kako je Osijek pravi primjer na koji se način mogu koristiti mogućnosti koje pružaju različiti resori, mogućnosti EU fondova i svih drugih potpora koje nisu zaobišle grad.

– Ministarstvo je u svom programu zacrtalo bitnim suradnju s gradovima, općinama županijama za budućnost naše djece i cijelih obitelji. Pilot projekt o kojem sam s gradonačelnikom razgovarao trebao bi početi iduće godine, a financirat ćemo ga iz EU fondova. Ciljano smo izabrali četiri grada – Split, Zagreb, Rijeku i Osijek – rekao je Šipić.

Foto: David Jerković/PIXSELL

Ulica Josipa Jurja Strossmayera od Dubrovačke pa dalje prema zapadu oduvijek je bila mjesto na kojem se moglo besplatno parkirati. No od studenog će se nalaziti u II. zoni naplate, sve do Vijenca Augusta Cesarca, uz brojeve 112 i 114, odnosno parking preko puta Vijenca Josipa Kozarca.

Mnogo je ulica koje do sada nisu bile u sustavu naplate, a koje će se od sada nalaziti mahom u II. zoni. Olakšat će to pronalazak slobodnog mjesta stanarima, koji očekuju da će pritisak na parkirališta pred njihovom kućom/stanom kada krene naplata biti manji.

A da hoće svjedoče i svakodnevni prizori iz I. zone koja je tijekom ovog mjeseca kompletno u naplati. Na Gornjodravskoj obali pritisak automobila je uvelike manji, pa se sada neće događati da ćete obilaziti nekoliko krugova dok ne nađete slobodno mjesto.

PROZRAČNO Prvi dan naplate parkiranja u cijeloj 1. zoni otkrio obilje praznih parkirališta

Foto: Komarilos

U svim dijelovima 1. parkirališne zone u Osijeku od jutros ima dovoljno slobodnih mjesta za parkiranje, pa građani koji se automobilima upute u šire središte grada kako bi nešto obavili ne moraju strahovati da će satima kružiti kako bi parkirali. Od 7,00 sati krenula je naplata u cijelom području 1. zone i ta je mjera izgleda odmah polučila očekivani rezultat, odnosno s parkirališta su nestali automobili onih koji bi dolazili rano ujutro i ostavljali vozila na istom mjestu do kasnoga popodneva.

Fotografije su snimljenje između 9,00 i 10,00 sati u Ulici Hrvatske Republike, Jegerovoj te na različitim pozicijama parkirališta na Gornjodravskoj obali i na svim je tim mjestima vrlo prozračno.

Pretpostavka je da će se sad pritisak vozila privremeno preseliti u 2. zonu, pa je za konačni dojam potrebno pričekati početak studenoga kad će i na tom području krenuti naplata.

Foto: Komarilos

Od sutra, srijeda 21. listopada, kreće druga faza naplate parkiranja u Osijeku koja uključuje naplatu u cijeloj 1. parkirališnoj zoni (do sada je naplata funkcionirala u 0. i dijelu 1. zone).

U 1. zoni, između ostalih, nalazi se i većina parkirališta na Gornjodravskoj obali, od nekadašnje Bijele lađe pa do Ulice klanac, a ostatak parkirališta prema Solarskom trgu nalazi se u 2. zoni. Ta činjenica, da se u jednoj ulici nalaze parkirališta 1. i 2. zone sama po sebi nije problem jer su jasne razlike u cijeni parkiranja po satu u različitim zonama. No, jedan dio građana koji stanuju u Gornjodravskoj, na adresama u 2. zoni (od kućnog broja 93 do 100) pohitao je kupiti stanarsku kartu (iako naplata u 2. zoni kreće tek u studenome), pa ih je zbunilo objašnjenje na naplatnom mjestu da mogu kupiti samo stanarsku kartu za 1. zonu.

Riječ je o tome da je cijelo područje Gornjodravske obale definirano kao jedinstveno stanarsko područje, što znači da stanari s tog područja mogu parkirati i u 1. i u 2. zoni, ovisno o tome gdje pronađu slobodno parkirališno mjesto. No, istovremeno je određeno da stanari u stanarskim područjima kojima pripadaju parkirališta 1. i 2. zone plaćaju stanarsku kartu za 1. zonu.

A kad je u pitanju plaćanje parkiranja po satu onda vrijedi pravilo da se plaća cijena za onu zonu u kojoj je automobil parkiran.

Foto: Komarilos

Sve veći broj osoba koje se Udruzi za borbu protiv ovisnosti Ne-ovisnost obraćaju zbog problema povezanih s konzumacijom marihuane, kokaina i amfetamina upozorava na potrebu snažnijeg i koordiniranijeg djelovanja u Osijeku. Predsjednik udruge i gradski vijećnik, Tomislav Mišetić smatra važnim upozoriti na iskustva iz savjetovališta, koja upućuju na zabrinjavajuću dostupnost droga i posljedice koje njihova konzumacija ostavlja na pojedince, obitelji i zajednicu.

* Do kakvih infomacija i spoznaja dolazite kroz razgovore s korisnicima savjetovališta?

– Iz izravnih razgovora s osobama koje traže pomoć i njihovim obiteljima dobivamo upozorenja da su marihuana, kokain i amfetamin izuzetno dostupni na osječkom području. Korisnici nam govore o prodaji droge u gotovo svakom kvartu, a pojedini navode da nekoliko preprodavača u njihovoj okolini djeluje već dulje vrijeme. Riječ je o iskazima korisnika koje treba ozbiljno shvatiti, dok su provjera konkretnih saznanja i postupanje u nadležnosti policije.

* Znači li to da je u Osijeku droga dostupna jednako kao što je dostupan i kruh?

– Upozoravanje na problem nije razlog za stigmatiziranje Osijeka i njegovih stanovnika. Nemamo razloga naš grad prikazivati kao gori od drugih većih hrvatskih gradova. Međutim, nepovoljan trend koji primjećujemo u radu s korisnicima ne smijemo zanemarivati. Iza svakog dolaska u savjetovalište stoji osoba, a često i cijela obitelj koja se nosi sa zdravstvenim teškoćama, narušenim odnosima, dugovima, problemima sa zakonom i neizvjesnošću.

* Tko su korisnici savjetovališta?

– Često nam se javljaju zabrinuti roditelji maloljetnika koji su doznali da njihovo dijete konzumira neku od droga, a najčešće marihuanu. Dolaze u strahu, nerijetko ne znajući kako razgovarati s djetetom, gdje postaviti granice i komu se obratiti. Takvim obiteljima potrebni su razumijevanje, stručna podrška i konkretne smjernice. Važno je da pomoć bude dostupna i djetetu i roditeljima te da se problem prepozna i počne rješavati što ranije.

Konzumacija marihuane nije nimalo bezazlena, posebno kada govorimo o djeci i mladima čiji je mozak još u razvoju. Istraživanja upozoravaju na poteškoće s pažnjom, pamćenjem i učenjem, mogućnost razvoja ovisnosti te povezanost uporabe s povećanim rizikom od psihotičnih poremećaja.

Posebno zabrinjavaju rani početak te učestala i dugoročna konzumacija.

* Možemo li govoriti o razlikama između droga koje su na tržištu bile ranije i ovih koje su u ponudi sada?

– Današnji proizvodi kanabisa ne mogu se nekritički uspoređivati s onima od prije petnaestak godina. Europski podaci pokazuju kontinuirani rast prosječne jačine kanabisa. Prema izvješću EUDA-e (Agencija Europske unije za droge) za 2026., prosječan udio THC-a, glavnog psihoaktivnog sastojka, u zaplijenjenom biljnom kanabisu u Europskoj uniji 2024. iznosio je 12 posto. To je rast od 19 posto u odnosu na 2014. godinu. Da bi se povećao psihoaktivni učinak, biljke se nerijetko dodatno tretiraju kemikalijama – potentnim sintetskim kanabinoidima, čije djelovanje na ljudski mozak nije u potpunosti istraženo.

* Kakav je vaš stav o inicijativama za legalizaciju marihuane?

– Poruka da je riječ samo o bezopasnoj biljci zanemaruje zdravstvene i sve druge rizike. Roditelji i mladi trebaju dobiti točne informacije, bez zastrašivanja, ali i bez uljepšavanja posljedica, o kojima se vrlo malo govori. Posebno zabrinjava kada se legalizacija marihuane za nemedicinsku uporabu predstavlja kao jednostavno rješenje, bez ozbiljne rasprave o mogućim društvenim i javnozdravstvenim komplikacijama. Smatramo da bi povećana dostupnost i normalizacija konzumacije mogle dodatno otežati zaštitu mladih. Svaki takav prijedlog zahtijeva temeljitu procjenu posljedica, kapaciteta liječenja i načina zaštite maloljetnika. Zdravlje mladih mora biti u središtu te rasprave. Ako objektivno sagledamo prednosti i nedostatke legalizacije marihuane, smatram da argumenti još uvijek pretežu u korist konzervativnijeg pristupa tom pitanju.

Veliku odgovornost u oblikovanju javnog mnijenja imaju i mediji. Smatram da se u dijelu medijskog prostora o konzumaciji marihuane govori nedovoljno kritički, dok zdravstvene posljedice, osobito za mlade, ostaju u drugom planu. Mediji imaju pravo otvoriti raspravu o zakonskim rješenjima, ali imaju i odgovornost javnosti predstaviti rizike te dati prostor stručnjacima koji se s posljedicama susreću u svakodnevnom radu da realno i znanstveno utemeljeno progovore o tome.

* Postoji li neki učinkoviti model onemogućavanja ulične prodaje?

– Uz velike zapljene i otkrivanje organiziranih lanaca distribucije potrebno je dodatno pojačati policijsko djelovanje usmjereno na smanjenje ulične preprodaje. Velike zapljene važne su za smanjenje ponude droga, ali građanima je jednako važno što se događa u njihovoj neposrednoj okolini.

Potrebno je kontinuirano suzbijati uličnu prodaju i poticati građane da konkretna saznanja dostavljaju policiji.

Suzbijanje prodaje mora pratiti trajno ulaganje u prevenciju, rano prepoznavanje problema i dostupno liječenje. Tu važnu ulogu imaju Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije i Udruga Ne-ovisnost koju predvodim, a koja već 23 godine djeluje na osječkom području i jedan je od nositelja pomoći osobama s problemom ovisnosti. Moramo kontinuirano raditi s djecom i mladima, pružati podršku roditeljima i osigurati pomoć onima koji već imaju posljedice uzimanja droga. Osoba koja nam se obrati treba dobiti jasan put prema savjetovanju, liječenju, rehabilitaciji i resocijalizaciji.

– Imate li konkretnih ideja kako se organizirati i javno postaviti spram problema povećane količine droge na ulicama?

– U ime Udruge Ne-ovisnost, ali i kao gradski vijećnik, predlažem zajednički radni sastanak predstavnika MUP-a, pravosuđa, županijskog Zavoda za javno zdravstvo, Crvenog križa, Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i zainteresiranih udruga. Cilj sastanka treba biti razmjena aktualnih podataka i iskustava te dogovor o konkretnim mjerama, odgovornostima i rokovima. Potrebno je utvrditi gdje postoje prepreke te na koji način smanjiti ponudu i potražnju ilegalnih psihoaktivnih tvari na području našeg grada.

Policija i pravosuđe moraju dati odlučan odgovor na prodaju droga. Mi ostali trebamo, svatko u svojem području odgovornosti, jačati prevenciju, liječenje, rehabilitaciju i resocijalizaciju. Zajednički cilj mora biti manja dostupnost droga i dostupnija pomoć. Osobe koje imaju problem i njihove obitelji pozivam da nam se jave što ranije, bez straha od osude.

Foto: Osobna arhiva