I dok je još prije tri tjedna vodostaj Drave bilježio rekordno niske razine od čak -210 cm, situacija se polako popravlja, pa se posljednjih dana bilježi blagi porast vodostaja. Trenutno je vodostaj Drave kod Osijeka stabilan, no i dalje u domeni izrazito niskih voda i kreće se oko -189 cm.

Iako se u Zimskoj luci i dalje možete spustiti do donjih stepenica i još preko kamenja i mulja do rijeke, vidljivo je kako Drava polagano raste. Ipak, prema hidrološkom izvješću DHMZ-a, vodostaji uzvodno od Podravske Moslavine su u blagom porastu, dok su nizvodno (prema Osijeku) u stagnaciji s tendencijom daljnjeg blagog porasta.

No zbog dugotrajnog razdoblja iznimno niskih vodostaja koji su se proteklih mjeseci spuštali i do povijesnih minimuma, korito Drave ima golem kapacitet za prihvat vode. Trenutna kiša tek blago podiže razinu rijeke i zasigurno neće ugroziti naselja ni obalu.

Foto: Komarilos

Kuhinja restorana Laskó za Martinje je složila mesni i riblji meni, svaki od po četiri slijeda. A na svaka dva naručena menija poslužit će i gratis butelju mlade graševine 2026 Kutjevo. Martinjski meni u Restoranu Laskó poslužuje se od 12. do 15. studenoga.

Mesni meni (28 eura) ide tradicionalnim putem: juha od češnjaka i luka, pašteta od divljači i guščje jetre, a onda glavna zvijezda – confitirani pačji batak-zabatak u crnom vinu s domaćim mlincima sa slaninom i dinstanim ljubičastim kupusom. Kraj je slatko slavonski: domaći salenjak s pekmezom od šljiva, tučenim vrhnjem i sirupom od smokve.

Riblji meni (25 eura) slavi riječnu ribu: juha od pečene rajčice i paprike s riječnom bijelom ribom, arancini od dimljene riječne ribe s umakom od bundeve i perkelt od soma s mlincima s vrhnjem i slaninom. Za desert stižu kruške u crnom vinu s kremom od kestena.

Važna informacija za vinoljupce – patka se poslužuje u crnom vinu, kruške se kuhaju u frankovki, a tko želi nastaviti, na vinskoj karti ima baranjskih i slavonskih vina.

Inače, Martinje se slavi 11. studenoga, na blagdan svetog Martina iz Toursa, rimskog vojnika i biskupa iz 4. stoljeća, zaštitnika vinograda i vinara. Po starom običaju upravo na taj dan mošt postaje vino: u podrumima se krsti mošt, a domaćini prvi put nazdravljaju mladim vinom. Martinje se posebno voli u Slavoniji i Baranji.

U mađarskoj tradiciji, koju Baranja dobro poznaje – pa i Lug, po čijem je mađarskom imenu Laskó restoran i dobio ime – Martinje je Márton-nap, dan guske. Stara izreka kaže da će cijelu godinu gladovati onaj tko na Martinje ne pojede gusku, a legenda objašnjava i zašto: Martin se, ne želeći postati biskup, sakrio među guske, no one su ga gakanjem odale.

Restoran Laskó, Hotel Lug, ima tridesetak mjesta, pa stol treba rezervirati odmah i to online. Radno vrijeme: četvrtak – subota od 12 do 22 sata, nedjelja od 12 do 18. Veća društva i proslave: info@hotellug.hr.

Foto: Hotel Lug

Čini nam se da je još jučer bilo ljeto, a Božić već kuca na vrata. Ususret najradosnijem blagdanu tradicionalno su počele pripreme i za Advent u Osijeku. U Park kralja Držislava stigao je i panoramski kotač koji će dominirati cijelim prostorom parka koji će tijekom adventa postati lunapark.

Konstrukcija kotača dovezena je na velikim šleperima koji su doslovno okupirali park, postolje je već montirano, a u danima koji slijede radnici će montirati i preostalu konstrukciju te postaviti kabine. Po šesti će put Osječani i svi gosti koji će osjetiti Advent u Osijeku uživati u vožnji panoramskim kotačem i iz nešto drukčije perspektive promatrati grad.

Paralelno s postavljanjem kotača postavit će se i ostatak zabavnog sadržaja lunaparka koji najčešće posjećuju roditelji s djecom. Službeno, Advent u osijeku počinje 28. studenog i traje do 31. prosinca.

Foto: Komarilos

Potpisan je sporazum o suradnji između Europske investicijske banke, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Ekonomskog fakulteta. Sporazum su potpisali potpredsjednik Europske investicijske banke Marko Primorac, rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Drago Šubarić i dekanica Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka.

Sporazumom se uspostavlja okvir za suradnju u području nastave i edukacije u sljedećih pet godina. Suradnja obuhvaća organizaciju seminara, radionica, okruglih stolova, konferencija i edukativnih programa, zajedničke projekte financirane iz fondova Europske unije te dodatno stručno usavršavanje studenata kroz stručnu praksu, radionice i predavanja.

– Ovaj sporazum uspostavlja novi okvir suradnje između akademske zajednice i Europske investicijske banke upravo s ciljem ulaganja u ljudske potencijale, ovoga puta na istoku Hrvatske. Bez novih znanja i razvoja talenata nema ni kvalitetnih projekata koji su pak temelji dugoročnog regionalnog razvoja – izjavio je Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke.

Rektor Šubarić naglasio je kako je ulaganje u znanje najsigurnije ulaganje u budućnost regije: – Ovim sporazumom Europska investicijska banka prepoznaje naše Sveučilište kao partnera u razvoju ljudskih potencijala istočne Hrvatske. Za studente to znači izravan pristup stručnjacima i praksi europske razine, a za Sveučilište nove zajedničke projekte i jačanje međunarodne prepoznatljivosti.

Dekanica Ekonomskog fakulteta rekla je kako suradnja s Europskom investicijskom bankom za EFOS ima posebnu vrijednost. Fakultet je snažno povezan s poslovnom zajednicom i te veze sustavno koristi za podizanje kvalitete nastave i istraživanja, a partnerstvo s institucijom koja financira ključne razvojne projekte diljem Europe podiže tu povezanost na novu razinu.

– Kroz predavanja, radionice i stručnu praksu sa stručnjacima EIB-a studenti će steći uvid u financiranje i provedbu velikih investicijskih projekata, kao i znanja i vještine koje povećavaju njihovu zapošljivost i konkurentnost na europskom tržištu rada – dodala je Oberman Peterka.

Potpisan je sporazum o suradnji između Europske investicijske banke, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Ekonomskog fakulteta. Sporazum su potpisali potpredsjednik Europske investicijske banke Marko Primorac, rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Drago Šubarić i dekanica Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka.

Sporazumom se uspostavlja okvir za suradnju u području nastave i edukacije u sljedećih pet godina. Suradnja obuhvaća organizaciju seminara, radionica, okruglih stolova, konferencija i edukativnih programa, zajedničke projekte financirane iz fondova Europske unije te dodatno stručno usavršavanje studenata kroz stručnu praksu, radionice i predavanja.

– Ovaj sporazum uspostavlja novi okvir suradnje između akademske zajednice i Europske investicijske banke upravo s ciljem ulaganja u ljudske potencijale, ovoga puta na istoku Hrvatske. Bez novih znanja i razvoja talenata nema ni kvalitetnih projekata koji su pak temelji dugoročnog regionalnog razvoja – izjavio je Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke.

Rektor Šubarić naglasio je kako je ulaganje u znanje najsigurnije ulaganje u budućnost regije: – Ovim sporazumom Europska investicijska banka prepoznaje naše Sveučilište kao partnera u razvoju ljudskih potencijala istočne Hrvatske. Za studente to znači izravan pristup stručnjacima i praksi europske razine, a za Sveučilište nove zajedničke projekte i jačanje međunarodne prepoznatljivosti.

Dekanica Ekonomskog fakulteta rekla je kako suradnja s Europskom investicijskom bankom za EFOS ima posebnu vrijednost. Fakultet je snažno povezan s poslovnom zajednicom i te veze sustavno koristi za podizanje kvalitete nastave i istraživanja, a partnerstvo s institucijom koja financira ključne razvojne projekte diljem Europe podiže tu povezanost na novu razinu.

– Kroz predavanja, radionice i stručnu praksu sa stručnjacima EIB-a studenti će steći uvid u financiranje i provedbu velikih investicijskih projekata, kao i znanja i vještine koje povećavaju njihovu zapošljivost i konkurentnost na europskom tržištu rada – dodala je Oberman Peterka

Potpisivanjem sporazuma s Europskom investicijskom bankom Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku i Ekonomski fakultet u Osijeku još jednom potvrđuju kako prate suvremene trendove u visokom obrazovanju te razvijaju nastavu i istraživanje u skladu s potrebama gospodarstva i zajednice u cjelini.

Potpisivanjem sporazuma s Europskom investicijskom bankom Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku i Ekonomski fakultet u Osijeku još jednom potvrđuju kako prate suvremene trendove u visokom obrazovanju te razvijaju nastavu i istraživanje u skladu s potrebama gospodarstva i zajednice u cjelini.

Foto: Ekonomski fakultet u Osijeku

Završena je sadnja 52 stabla japanske sofore, brzorastućih listopadnih stabala iz porodice mahunarki. Sofora se najčešće koristi u hortikulturi, kao parkovna i perivojna vrsta, a za novi je drvored na promenadi od nekadašnje Bijele lađe do stare vodocentrale odabrana jer jako dobro podnosi gradske uvjete i otporna je na rez.

Osim što proizvodi obilje nektara za pčele i bumbare, stabla daju i debelu hladovinu. Stablo raste prilično brzo i može doseći visinu od 20 do 25 metara te širinu krošnje do 18 metara. Krošnja je u mladosti jajolika, a kasnije postaje široka, kupolasta i slikovita.

Već za koju godinu novi će drvored pružati debelu hladovinu, a ovaj dio promenade sigurno postati omiljeno mjesto za šetnju i predah. Ove je godine u gradu zasađeno ukupno 1.448 stabala, a od 2021. do danas čak 7.080. Ovogodišnja jesensko-zimska sadnja završena je upravo sa ovim soforama.

Foto: Komarilos