Nakon konferencije i panela na temu „Mogu li mladi priuštiti svoju budućnost?“ u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Nikoline Brnjac, Brnjac je sa gradonačelnikom Ivanom Radićem obišla su radove na izgradnji APN-ove zgrade sa 206 stanova.

Vrijednost projekta je 28 milijuna eura, maksimalna vrijednost cijene stana je puno niža nego tržišna vrijednost i iznosi 2.104 eura po kvadratu. U APN je stiglo preko 500 zahtjeva, a po određenim će se kriterijima izabrat će se 206 obitelji koje će se krajem 2027. Useliti u ovu zgradu na uglu Vinkovačke i Dunavske ulice.

– Izuzetno sam ponosan što se upravo u Osijeku gradi najveća POS-ova zgrada u Hrvatskoj. Ovo je suradnja Vlade RH, APN-a i Grada Osijeka i siguran sam da ćemo kroz ovih 206 stanova svakako smanjiti pritisak na mlade obitelji, jer kao što znamo velika je potražnja za stanovima, a cijene stanova i najma konstantno rastu. Mi kao gradska uprava želimo na taj način dati svoj doprinos. Ovo je jedan od projekata koji razvijamo po pitanju poticane stanogradnje, ne stajemo samo  na ovome. Uskoro ćemo predstaviti mjere koje planiramo raditi u Tenji na gradskom zemljištu i Tvrđi gdje ćemo jedno zgradu rekonstruirati, plus projekt Jug IV – naglasio je gradonačelnik Ivan Radić.

– Moj cilj je da mladi ljudi imaju ključ od svog doma u rukama čim prije. Kako bi to postigli morali smo se već izboriti u EU parlamentu da se izmjene pravila, odnosno zakonodavstvo koje omogućuje više sredstava kroz kohezijske programe. Do sada priuštivo stanovanje i energetska učinkovitost nisu bili prihvaćeni kao relevantna klimatska investicija i to smo uspjeli izmijeniti, što automatski omogućuje više sredstava kroz koheziju za priuštivu gradnju. Drago mi je da smo danas u Osijeku jer upravo ovaj primjer priuštivog stanovanja pokazuje da se može povećavati ponuda za priuštivo stanovanje, mora se graditi više jer Europi nedostaje 10 milijuna stambenih jedinica. U Hrvatskoj je ovo jedan od prvih primjera koji pokazuje da upravo suradnja omogućuje gradnju 206 prvih priuštivih stanova za mlade ljude – rekla je Brnjac.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Dijalog s mladima o priuštivom stanovanju „Hrvatski pristup stambenoj krizi kao primjer za rješavanje europskih izazova?“ održan je danas u panel-raspravi na konferenciji „Mogu li mladi priuštiti svoju budućnost?“ u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Nikoline Brnjac.

Brnjac, koja je i koordinatorica Kluba zastupnika EPP-a u HOUS odboru rekla je kako ne možemo dopustiti da mladi odgađaju svoj život zato što si ne mogu priuštiti stan.

– Priuštivo stanovanje je veliki problem i izazov EU i upravo danas govorimo o ovoj temi sa mladim ljudima jer želimo čuti što misle o tome. Ovaj veliki problem ne može se riješiti sam od sebe. Zbog toga su sa mnom danas kolege iz Francuske i Italije kako bi razgovarali o konkretnim rješenjima. 

Gradonačelnik Ivan Radić naglasio je kako se upravo u Osijeku gradi najveća zgrada poticane stanogradnje u Hrvatskoj vrijedna 28 milijuna eura, na križanju Vinkovačke i Dunavske.

– 206 POS-ovih stanova po određenim kriterijima će kupiti naši sugrađani po cijeni od 2.104 eura/m2. Interes je jako velik, jer cijene stanova su visoke i mladima je teško priuštiti stan. Grad u svom vlasništvu ima 707 stanova, a u Tvrđi ćemo jednu zgradu sa devet stanova rekonstruirati upravo za priuštivo stanovanje. Tu je i veliki projekt Jug 4 gdje je odabrano idejno-urbanističko rješenje. Potražnja za stanovima je velika, nikada se više nije gradilo, a nikad cijene stanova nisu bile veće – naglasio je Radić.

Županica Nataša Tramišak rekla je da je važno da je suradnja jedinica lokalne samouprave, Gradova i općina kada je u pitanju stambena politika dobra. Glavni cilj je pomoći mladima da lakše dođu do krova nad glavom, osiguraju vlastiti dom, kuću ili stan.

– OBŽ je od ove godine pokrenula veliki program „Slavonija i Baranja naš dom“ koji ima nekoliko sastavnica. Već iduće godine počet ćemo graditi 53 stambene jedinice za mlade obitelji, najvećim dijelom obiteljske kuće na području 19 jedinica lokalne samouprave – naglasila je Tramišak.

Foto: David Jerković/PIXSELL

U 2025. u Osijeku su rođena 774 djeteta, 49 više nego godinu ranije, a prirodni pad stanovništva smanjen je za 140 osoba. Time je Osijek ostvario najveće poboljšanje prirodnog kretanja među svim hrvatskim gradovima. Posebno je to naglasio gradonačelnik Ivan Radić prilikom današnjeg sastanka s ministrom demografije i useljeništva Ivanom Šipićem.

– Četvrtu godinu za redom bilježimo više doseljenih nego odseljenih. U vrtiće smo ove pedagoške godine upisali 26 djece povratnika, a u osnovne škole 29 djece povratnika iz inozemstva. Gospodarstvo je temelj demografskog razvoja, danas u Osijeku imamo preko 54.000 zaposlenih što je gotovo 5.000 više nego 2021. Broj nezaposlenih je smanjen za 53%. Raste broj poduzetnika i obrtnika, ulažemo u potpore za poticanje poduzetništva. U proteklih pet godina za tu smo mjeru osigurali više od 4miliuna eura i taj će se iznos povećavati iduće godine. Naknadu na novorođeno dijete povećali smo na 700 eura. Posebno smo ponosni na ulaganje u vrtiće, izgradili smo tri nova, dogradili dva, energetski obnovili tri, te obnovili 20 igrališta u vrtićima. Danas vrtiće pohađa 3.761 dijete, sva djeca s oba zaposlena roditelja su upisana, a gradimo još dva nova vrtića – rekao je Radić, dodavši kako se u gradu provodi najveći investicijski ciklus ulaganju u osnovno školstvo.

– Time ćemo dobiti da sva djeca mogu ići u jednosmjensku školu. Priuštivo stanovanje dio je naše demografske politike, gradi se APN-va zgrada sa 206 stanova. Osnovali smo i agenciju koja će se baviti priuštivim stanovanjem. S ministrom sam danas razgovarao i o pilot projektu „Mama, tu smo“ koja će biti konkretna pomoć majkama prva tri mjeseca nakon poroda, a obuhvatit će pomoć u kućanstvu, stručne savjete uz psihološku pomoć uz mogućnost digitalnog povezivanja – dodao je Radić, naglasivši kako je cilj jasan:

– Želimo da Osijek bude grad u kojem mladi ljudi ne moraju birati između obitelji, karijere i kvalitetnog života, grad u kojem mogu naći dobar posao i planirati budućnost svoje djece.

Ministar Šipić naglasio je kako je Osijek pravi primjer na koji se način mogu koristiti mogućnosti koje pružaju različiti resori, mogućnosti EU fondova i svih drugih potpora koje nisu zaobišle grad.

– Ministarstvo je u svom programu zacrtalo bitnim suradnju s gradovima, općinama županijama za budućnost naše djece i cijelih obitelji. Pilot projekt o kojem sam s gradonačelnikom razgovarao trebao bi početi iduće godine, a financirat ćemo ga iz EU fondova. Ciljano smo izabrali četiri grada – Split, Zagreb, Rijeku i Osijek – rekao je Šipić.

Foto: David Jerković/PIXSELL

Ulica Josipa Jurja Strossmayera od Dubrovačke pa dalje prema zapadu oduvijek je bila mjesto na kojem se moglo besplatno parkirati. No od studenog će se nalaziti u II. zoni naplate, sve do Vijenca Augusta Cesarca, uz brojeve 112 i 114, odnosno parking preko puta Vijenca Josipa Kozarca.

Mnogo je ulica koje do sada nisu bile u sustavu naplate, a koje će se od sada nalaziti mahom u II. zoni. Olakšat će to pronalazak slobodnog mjesta stanarima, koji očekuju da će pritisak na parkirališta pred njihovom kućom/stanom kada krene naplata biti manji.

A da hoće svjedoče i svakodnevni prizori iz I. zone koja je tijekom ovog mjeseca kompletno u naplati. Na Gornjodravskoj obali pritisak automobila je uvelike manji, pa se sada neće događati da ćete obilaziti nekoliko krugova dok ne nađete slobodno mjesto.

PROZRAČNO Prvi dan naplate parkiranja u cijeloj 1. zoni otkrio obilje praznih parkirališta

Foto: Komarilos

U svim dijelovima 1. parkirališne zone u Osijeku od jutros ima dovoljno slobodnih mjesta za parkiranje, pa građani koji se automobilima upute u šire središte grada kako bi nešto obavili ne moraju strahovati da će satima kružiti kako bi parkirali. Od 7,00 sati krenula je naplata u cijelom području 1. zone i ta je mjera izgleda odmah polučila očekivani rezultat, odnosno s parkirališta su nestali automobili onih koji bi dolazili rano ujutro i ostavljali vozila na istom mjestu do kasnoga popodneva.

Fotografije su snimljenje između 9,00 i 10,00 sati u Ulici Hrvatske Republike, Jegerovoj te na različitim pozicijama parkirališta na Gornjodravskoj obali i na svim je tim mjestima vrlo prozračno.

Pretpostavka je da će se sad pritisak vozila privremeno preseliti u 2. zonu, pa je za konačni dojam potrebno pričekati početak studenoga kad će i na tom području krenuti naplata.

Foto: Komarilos