Visoke temperature zadnjih su dana Osječane usmjerile na Copacabanu. Obnovljeni bazenski kompleks, sustavi prskalica za hlađenje na sunčalištima uz bazene za najmlađe i ogromni tobogan primarno privlače obitelji s djecom, ali u velikom broju građani se i dalje hlade na Dravi.

Dok je pijesak na Kopiki i dalje mnogima prvi i najdraži izbor za bijeg od ljetnih vrućina, ima i onih koji su vjerni kupalištu Željo kod željezničkog mosta i Pampasu, ali grupe odraslih kupača opušteno uživaju i u Donjem gradu uz obaloutvrdu kod Trga Nikole Tesle, pa i kod kompe.

Za one koji ne vole gužve tu je još i otok u Podravlju s kojeg puca pogled na donjogradsku šetnicu, a koji je zbog niskog vodostaja Drave ove godine iznimno velike površine.

Ako je suditi prema meteo najavama, ovo će ljeto biti jedno od toplijih. Zbog toga je potrebno, od jutra do večeri, što više vremena provoditi u blizini vode. Lakše je i osvježava. A u Osijeku stvarno imamo veliki izbor pozicija za osvježenje.

Foto i video: Komarilos

Sredinom kolovoza prošle godine Trg slobode postao je pješačka zona. Jedanaest mjeseci kasnije mnogima se čini da znakovi zabrane odvijanja prometa ovom „pješačkom površinom“ stoje samo za ukras. Jer, na žalost, većina ih se ne pridržava.

Još uvijek ovdje možete vidjeti bicikliste i romobiliste koji ne silaze sa svojih vozila. Ima i onih savjesnih koji ih guraju cijelom dužinom Trga, oni koji voze polako i paze na pješake (iako su i tako u prekršaju) te oni koji projure pored vas kao da su na trkalištu. S druge strane, ni dostavljači se ne pridržavaju vremenskog okvira u kojima je dozvoljeno da s vozilima ulaze na Trg. Iako bi se dostava trebala odvijati između ponoći i 10 sati, nerijetko i u podne možemo vidjeti dostavna vozila kako prolaze pješačkom zonom.

I dok je površina Trga kod „jedra“ slobodna i široka, te „podnosi“ i bicikliste i romobiliste, Prolaz Vanje Radauša, te nogostup između Supera i dječjeg igrališta OS prostor je na kojem je uvijek gužva. Što zbog velikog broja prolaznika, što zbog djece koja trčkaraju. I taj dio najviše zabrinjava roditelje i pješake.

Godinu dana je trebalo da se odreagira na peticiju koju su zabrinuti roditelji odaslali nadležnim institucijama. Kada je 12. kolovoza 2025. Trg slobode postao pješačka zona, mnogima je laknulo. Na žalost, čini se da je zabrana prometa na klimavim nogama. Baš kao i ovaj znak na ulazu na Trg iz Ulice Hrvatske Republike.

KONAČNO Trg slobode postao je prava pješačka zona, nema više ni bicikala ni romobila!

PJEŠAČKA ZONA NA TRGU SLOBODE Ovdje biciklisti voze brzo i često nalijeću na djecu u igri

Foto: Komarilos

Još krajem ožujka bilo je organizirano pranje pješačkog nathodnika kod osječkog željezničkog kolodvora, pa su se građani ponadali da je riječ o završnom uređenju i da su radovi konačno gotovi, ali nije bilo tako. No, kako se dosta dugo na gradilištu ništa nije događalo, u jednom su trenutku građani samoinicijativno pomaknuli građevinske ograde i počeli koristiti pješački nathodnik, ali je onda ubrzo opet sve ograđeno kvalitetnijim i čvršćim ogradama.

Ovih dana radovi su iznenada intenzivirani i dobrim dijelom radnici su uklonili staro stepenište na prilazu iz Kašićeve ulice. Riječ je o teškim i sporim zahvatima, a ogromna količina prašine iznova se zalijepila za staklenu oplatu u unutrašnjosti te jednim dijelom i na vanjskoj istočnoj fasadi nathodnika. Vidi se i da je nakon rušenja ostao betonski kostur starog stubišta iz kojega trenutačno vire debele armature.

Radovi na obnovi nathodnika krenuli su krajem lipnja prošle godine i tada je najavljeno da će biti gotovi za šest mjeseci. No, u međuvremenu je protekla cijela godina dana kako je zatvorena najznačajnija pješačka prometnica koja spaja Industrijsku četvrt i središte grada, pa veliki broj pješaka svakodnevno kod željezničkog kolodvora forsira i nekoliko pruga i perona kako bi se dokopali druge strane gdje kroz improviziranu rupu u zidu ulaze u Vrbasku ulicu. Ovo je, dakle, samo još jedna faza radova.

Foto: Komarilos

Roditelji koji su jutros doveli djecu u Dječji vrtić Pčelica u Industrijskoj četvrti bili su nemalo iznenađeni poplavom u prostorijama za učenje i igru. Kiša koja je noćas nakon nekoliko dana previsokih temperatura konačno rashladila Osijek uspjela je iznova razočarati građane i roditelje koji gotovo dvije godine prate razvoj s izvođenjem radova na energetskoj obnovi ovog vrtića. Naime, ovdje se radi o dijelu vrtićkog objekta koji je nedavno obnovljen i u njemu (prema dojavi roditelja) trenutno borave jaslička djeca jer su sad jasličke prostorije u obnovi. Konkretno, djeca za koju su ondje trenutno organizirane aktivnosti borave odmah u prostoriji do ove koja je poplavljena.

Građanka koja je fotografirala poplavu i poslala snimku usput je napisala i što sve roditelje iz tog dijela grada najviše zabrinjava:

“Nakon prve jače kiše dječji vrtić Pčelica je poplavio, a radovi još nisu ni pošteno završeni. Kao roditelj, ne mogu se ne zapitati kako je moguće da se ovako nešto dogodi nakon toliko vremena, uloženog novca i brojnih odgoda. Najviše zabrinjava pitanje koje si sada postavljaju svi roditelji – hoćemo li nakon svake kišne noći strahovati od novih poplava? Djeca zaslužuju siguran prostor, a mi zaslužujemo odgovore i konkretna rješenja, a ne nove probleme čim padne malo jača kiša.”

Doista, ovu energetsku obnovu od početka prati loša sreća. Ugovor vrijedan 2,5 milijuna eura potpisan je s izvođačem koji je putem javne nabave odabran još 2024., a radovi su počeli u listopadu iste godine i bilo je najavljeno da će posao biti gotov do 1. rujna 2025. Potom je u lipnju 2025. taj ugovor raskinut jer je izvođač kršio ugovor i za ostatak radova je raspisana nova javna nabava. U skladu s procedurom izabran je novi izvođač radova i u veljači ove godine je uveden u posao. Tada je najavljeno da će radovi biti gotovi do kraja lipnja. Zgrada vrtića ovih je dana i dalje puna radnika i prema stanju okoliša vidljivo je da radovi kasne u odnosnu na najavu završetka, odnosno da još neko vrijeme neće biti gotovi. No, ovog trenutka je najvažnije vidjeti što se to dogodilo da unutrašnjost obnovljene zgrade može tako poplaviti jedna jača kiša.

Autorica fotografije za kraj dodaje: “Smatram da je važno ukazati na činjenicu da je objekt nakon višegodišnje obnove ponovno imao problema s prodorom vode. Bez obzira na to u kojem se dijelu vrtića trenutno nalaze djeca, roditelji i građani imaju pravo znati u kakvom je stanju objekt koji je tek renoviran. Posebno zabrinjava činjenica da je do ovakve situacije došlo nakon obične kiše.”

Tragom fotografije, tražili smo informacije u upravi tvrtke Dječji vrtić Osijek, ali još uvijek nismo dobili odgovore. Rado ćemo ih objaviti kad se konačno jave.

Foto: Građani Komarilosi i Komarilos

Sutra (srijeda, 1. srpnja) navršava se 35. godina od ubojstva načelnika Policijske uprave osječko-baranjske, Josipa Reihl-Kira. Kao i svake godine na obljetnicu njegove smrti, Udruga branitelja Domovinskog rata policije Osječko-baranjske županije odaje počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Gradskom groblju u Đakovu.

– U znak sjećanja i odavanja počasti za njegov nesebičan profesionalni doprinos u izgradnji demokratskog ozračja i življenja u svojoj i našoj Republici Hrvatskoj, za koju je svjesno položio svoj život, smatramo osobito izraziti svoje poštovanje i učiniti najmanje što možemo – ističu u Udruzi, pozivajući sve zainteresirane da im se pridruže 1. srpnja u 9 sati.

Prije 35. godina, 1. srpnja 1991. tadašnji načelnik Osječko-baranjske policije Josip Reihl-Kir krenuo je u Tenju na pregovore s pobunjenim Srbima u selu. Na povratku je ubijen na punktu hrvatske policije kada je na automobil s pregovaračima otvorena vatra. Uz Kira su tada u izrešetanom automobilu poginuli potpredsjednik osječkoga Izvršnog vijeća Goran Zobundžija i vijećnik Milan Knežević, a teško je ranjen i Mirko Tubić.

U automobil je pucao tadašnji član pričuvnog sastava hrvatske policije, Antun Gudelj, koji je pobjegao pa mu je prvi puta suđeno u odsutnosti i presuđeno 20 godina zatvora (1994.).. Temeljem te presude raspisana je tjeralica pa je naknadno uhićen i započelo je novo suđenje koje je kasnije (1997.) završeno primjenom Zakona o općem oprostu. Odmah nakon toga Kirova je supruga, Jadranka Reihl-Kir podnijela ustavnu tužbu i 2001. je po treći puta započeo postupak, a Gudelj je opet izručen Hrvatskoj tek 2007. Godinu dana kasnije osuđen je na 20 godina zatvora.

Josip Reihl-Kir bio je mirotvorac poznat po izjavi  “Dok sam ja načelnik Osječko-baranjske policijske uprave, rata između Srba i Hrvata na ovom području neće biti.“ U Osijeku jedna ulica nosi njegovo ime, u Milanu je dobio spomen-kamen u Parku pravednika.

U travnju prošle godine je premijerno prikazan dokumentarni film „Mirotvorac“ redatelja Ivana Ramljaka koji priča priču o zadnjih nekoliko mjeseci života i rada Reihl-Kira.

Foto: David Jerković/PIXSELL