Objavom novih cijena satnih i mjesečnih parkirališnih karata za javna parkirališta u Osijeku ulazimo u završnicu projekta organizacije i naplate parkiranja bez koncesionara, odnosno u aranžmanu Grada Osijeka koji je taj posao dodijelio tvrtki Gradski prijevoz putnika (GPP). Zadnji koncesijski ugovor istekao je 31. prosinca 2024. i od tada je parkiranje na javnim parkiralištima u Osijeku bilo bez naplate. Ukratko, do službene kupovine prvih parkirališnih karata prema novom modelu proteći će više od 21 mjesec gratis parkiranja.

U tom razdoblju imali smo dva paralelno tekuća procesa koji su se odvijali na osječkim ulicama – kontinuirano uređivanje postojećih i gradnja novih parkirališnih mjesta te nevjerojatan pritisak automobila na svim gradskim parkirališnim kapacitetima.

ANALIZA Kako se tijekom 10 godina mijenjala i prilagođavala cijena koncesije za parkiranje

Grad Osijek preuzima upravljanje parkiralištima, koncesionar odlazi u povijest

BROJ PARKINGA U NAPLATI Prema podacima iz zadnjeg dodatka na tada aktualan koncesijski ugovor, 4. listopada 2023. je u sustav naplate uvedeno dodatno 241 parkirališno mjesto te ih je u tom trenutku, pa do isteka koncesije u sustavu naplate bilo 3.627.

Prilikom predstavljanja novih cijena parkirališnih karata zamjenik gradonačelnika, Dragan Vulin, istaknuo kako u nultoj zoni trenutno imamo 655, u prvoj zoni više od 3.000 parkirališnih mjesta i u drugoj zoni jednako toliko (dakle, više od 3.000). Potom je dodao i da će se broj parkirališnih mjesta u drugoj zoni (nakon proširenja zone naplate i nakon što sve bude infrastrukturno uređeno i označeno kako treba) popeti do 5.000 parkirališnih mjesta. To znači da će, u konačnici, u Osijeku biti više od 8.500 parkirališta u sustavu naplate.

TRAJNO POVEĆAN BROJ VOZILA S druge strane, dok je planiran i razvijan novi model i dok su trajali radovi na uređenju i izgradnji novih parkirališta, u Osijeku je tijekom gratis razdoblja zapravo testirano koliki pritisak mogu izdržati sva gradska parkirališta. I tijekom tog dvadeset i jednog mjeseca došlo je gotovo do prsnuća jer je vršni pritisak na kapacitete javnih parkirališta bio takav da su tijekom radnog vremena u širem središtu grada vozači u desecima automobila neprestano kružili kako bi pronašli slobodno parkirališno mjesto. Urbana navika da se automobilom dovezete u šire središte grada, tamo odmah parkirate i krenete obavljati što već trebate je odavno zaboravljena jer vam je za pronalazak slobodnog parkirališta često trebalo više vremena nego da pješice stignete od kuće do odredišta.

DVA DNEVNA STRESA IZA NAS Dodatno, tijekom razdoblja besplatnog parkiranja mnoge su osječke obitelji nabavile drugi, pa čak i treći automobil. Ta su vozila najprije pretrpavala parkirališne kapacitete u naseljima, a onda su u velikom broju ranim jutrom zauzimala parkirališta u središtu na puno radno vrijeme. To nas je dovodilo u grotesknu situaciju da u Osijeku vozači automobila svakodnevno imaju minimalno dva stresa – prvi kad traže mjesto za parkiranje prilikom dolaska na posao, a drugi kad se vraćaju kući i u vlastitim naseljima opet nemaju gdje parkirati. Naravno, oni kojima je automobil sredstvo za rad naprosto su se tijekom cijelog radnog vremena kupali u stresu i usput su kraćim ili dužim nepropisnim (ali nužnim) zaustavljanjima ugrožavali redoviti promet.

Na kraju, s obzirom na više nego udvostručen broj parkinga u sustavu naplate i više cijene parkiranja bilježit ćemo pozitivne učinke na prihod gradskog poduzeća koje se bavi naplatom i u konačnici na gradski proračun. Ako sustav bude funkcionirao dobro i ako u gradu u svako doba bude dostupnih parkirališnih mjesta, građani će vrlo brzo stvoriti nove navike i progutati promjene i nove cijene.

PRILAGODBA I ŠIRENJE NAPLATE No, u razdoblju koje je pred nama sudjelovat ćemo u još najmanje dva stresna eksperimenta. Prvi je prilagodba na novi sustav naplate i kontrole naplate. Bit će tu najvjerojatnije čudesnih događaja, nesnalaženja i problema koji će proizlaziti iz koegzistencije s novim tehnologijama, ali to će proći. Drugo, bit će zanimljivo pratiti hoće li nove cijene parkiranja doista polučiti uspjeh i smanjiti pritisak velikog broja automobila u širem gradskom središtu. Ako cijene parkirališnih karata destimuliraju jedan dio vozačke populacije da automobilima cjelodnevno zauzimaju pozicije u gradu onda bi model mogao biti uspješan. I odmah bi trebalo krenuti planirati njegovu primjenu i u naseljima u kojima zbog velikog broja auta trenutno pogibaju zelene površine.

Foto: Komarilos

U Prolazu Vanje Radauša, u samom centru grada, nekoliko je klupa na kojima prolaznici mogu predahnuti. Iako su uz klupe postavljeni koševi za otpatke, mnogi zapravo ne znaju čemu oni služe.

Tako je netko fino pojeo svoj doručak/užinu, smotao papir od peciva i zajedno sa čašicom popijenog jogurta ostavio na klupi. Čak i da nema koša u blizini, osnove bontona nam nalažu da smeće ne ostavljamo za sobom, već ga pokupimo i bacimo u najbliži koš.

Par metara niže – ista islika. Fino smo popapali čips, pa vrećicu bacili na tlo. A papirnatu od peciva ostavili na klupi. A koš je par koraka dalje…

Navike pojedinaca lako čovjeka ostave bez teksta. A ovo su neke od njih. Kako li je tek u domovima tih osoba – bacaju li po kući ili stanu otpatke, ili to čine samo na mjestima na kojima će se netko drugi za njih pobrinuti?!

Foto: Komarilos

Na obali Drave kod Osijeka pripadnici Hrvatske vojske izveli su inženjerijske radove

kako bi se replika antičkog rimskog broda Danuvina Alacris, koja se nasukala na obalu zbog niskog vodostaja rijeke, izvukla.

Potporu Oružanih snaga Republike Hrvatske Sveučilištu Erlangen-Nürnberg iz Savezne Republike Njemačke odobrio je ministar obrane Ivan Anušić nakon što je zbog opasnosti od propadanja broda zatražena pomoć Hrvatske vojske.

Riječ je o rimskoj galiji dugoj osamnaest metara i teškoj pet tona, replici rimskog broda. Zbog niskog vodostaja Drave brod se našao u situaciji u kojoj je bilo potrebno žurno reagirati kako bi se spriječilo njegovo propadanje. Repliku je izradilo Sveučilište Erlangen-Nürnberg iz Njemačke, a služi rekonstrukciji antičkih plovnih putova Dunavom i Dravom.

Brod će biti vraćen u Njemačku, ali se ponovno porinuće odgađa se za sljedeći tjedan. Do tada bi Sveučilište Erlangen-Nürnberg trebalo organizirati dopremu specijalnih utovarnih traverzi i vučnog vlaka. Nakon porinuća brod bi se trebao vući do tranzitne luke Osijek, gdje bi ga specijalnom pretovarnom dizalicom Lučke uprave trebalo izvaditi iz vode i utovariti na transportno sredstvo – vučni vlak “labudicu”.

Pripadnike Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske angažirane na izvlačenju replike antičkog rimskog broda jučer je obišao ministar Anušić, zajedno sa vojnim izaslanikom Savezne Republike Njemačke u RH, pukovnikom Burkhardom Weberom, te zamjenikom zapovjednika Hrvatske kopnene vojske Oružanih snaga RH, brigadnim generalom Valentinom Skroza.

Foto: David Jerković/PIXSELL

Koje desetljeće ranije bilo je sasvim uobičajeno vlakom putovati na more i tada, kada nismo imali previše izbora, nismo se ni žalili na dužinu putovanja. Danas, kada su nam dostupnija brojna prometna sredstva, a u utrci s vremenom želimo iskoristiti svaku sekundu godišnjeg odmora, na vlak malo tko pomišlja. Ukoliko nemate automobil, prvi izbor će vam zasigurno biti avion, a potom neki Bla-bla car, pa autobus… Vlak kao da ne vozi do obale. A vozi i to tijekom puna dva ljetna mjeseca na direktnoj liniji Osijek – Split (i obratno). Svaki dan.

Istina, vožnja traje dugih 14 sati i to je zapravo najveća mana ovog putovanja. Ostatak možemo ocijeniti vrlo ugodnim iskustvom. Kao prvo, vlak je puno komotnije prijevozno sredstvo od autobusa. Kada vam se tijelo ukoči, jednostavno se ustanete i prošećete. Toalet vam je dostupan, a ako ste na vrijeme rezervirali svoje mjesto, možda vam se posreći (ili vam se već posrećilo) da putujete u spavaćim kolima, pa gotovo cijeli put do Splita prespavate. Ili do Osijeka.

Jer obje linije, Osijek – Split i Split – Osijek, voze uglavnom noću, pa je vrlo vjerojatno da put nećete „ni osjetiti“. Čak i ako ste u kupeu, jer je velika vjerojatnost da će uz vas tu biti još osoba – dvije, nikako šest, budući da linija nije puna k’šipak.

Igrom slučaja isprobali smo ovu vožnju u oba smjera i iskustva su pozitivna. Put do Splita nismo ni osjetili jer smo bili u dobrom, poznatom društvu koje se lako dogovorilo kako će četiri osobe spavati u kupeu. Sjedala su bila rezervirana, a cijelim putem do Splita nitko od „usputnih“ putnika nije ulazio u kupe. Vlak iz Osijeka kreće u 18.44, a u Splitu je u 8.49 sljedeće jutro. Već u 23 sata u kupeu su svi spavali, a buđenje je započelo s prvim zrakama sunca. Iako prozor ima tamno sjenilo, kroz njega ipak dopire svjetlost, pa se oni osjetljiviji na zrake sunca prvi bude. I nakon buđenja zapravo uživate u razgovoru, činjenici da ubrzo stižete na more i pogledu koji se pred vama pruža.

Povratak iz Splita za Osijek – poluprazan vlak, tri poznate osobe u kupeu (rezervirana sjedala) i polazak u 21.37 sati, tako da već praktički nakon smještanja stvari lagano tonete u san. Nakon pregleda karata, spavate sve do Zagreba – odnosno do 6 sati sljedećeg dana. Ako ste ranoranilac, tada će vam povratak puno teže pasti od odlaska, jer do Osijeka imate još nešto više od 6 sati vožnje. No i to, ako ste u dobrom društvu, brzo prođe. Čak i ako putujete sami, vrlo je vjerojatno da ćete upoznati nekoga barem za šačicu razgovora o koječemu.

Ako tek ovih dana planirate odlazak na obalu u pravcu Splita, nemojte odbacivati vlak kao loše prijevozno sredstvo. Vjerujte, isplati mu se dati šansu. Jer osim što je komotniji od, recimo autobusa, cijena karte je doista minimalna – jednosmjerna stoji tek 22,54 eura. Ako ste umirovljenik vozite se besplatno, isto kao i djeca i mladi do 18 godina. Relacija osijek – Split (i obratno) vozi sve do 27. kolovoza.

Foto: Komarilos

Posljedice toplinskog vala najvidljivije su na poljoprivrednim kulturama, ali i Dravi koja obara rekorde niskog vodostaja. Prema mjerenjima, jučer u podne vodostaj rijeke kod Osijeka bio je -177 cm. I dok brojni šetači uživaju u pogledima na sprudove koji su se pojavili čak i na mjestima gdje ih do sada nismo viđali, kupači gotovo prehodaju polovicu rijeke na popularnoj Kopiki.

Kako su izdana brojna upozorenja i ograničenja, ona ne vrijede samo za plovila, već i za kupače. Hodanje po sprudovima može biti iznimno opasno jer samo jedan korak može vas dijeliti od rupe koja vas može iznenaditi. Iako se čini da je kupanje u rijeci za vrijeme niskog vodostaja sigurno, zapravo nije tako. Nizak vodostaj ipak može iznenaditi, jer rijeka je dinamična, mutna i ne možemo vidjeti što se događa ispod površine. Stoga, budite na oprezu.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL i David Jerković/PIXSELL