Dugotrajno sušno razdoblje dovelo je do izrazito niskog vodostaja Drave, na rijeka već danima obara nove rekorde. Na pojedinim se mjestima čini da se lako može prehodati s desne na lijevu obalu, a pojavio se čitav niz novih sprudova na kojima uživaju jedino riječni galebovi.

U nedjelju, 4. listopada u 12 sati vodostaj Drave kod Osijeka bio je -207, a tijekom jučerašnjeg dana kretao se od -205 do -203. Najniži je to vodostaj zabilježen otkako je mjerenja, a zbog niskog vodostaja odgođena je i Miholjska regata, kompa od srpnja ne plovi s jedne na drugu obalu Drave.

Zbog ekstremnih suša, vodni se režim potpuno promijenio. Dok smo još prije dvije godine imali situaciju da se zbog visokog vodostaja uslijed jakih kiša Drava izlijevala na lijevu obalu, ove se godine bilježimo nove rekorde, ali u minusu. Situaciju će promijeniti jedino obilne kiše duž vodotoka rijeka, no za sada ih nema na vidiku.

Foto: Komarilos

DOVIK – Dan otvorenih vrata i karijera na FERIT-u po osmi put okuplja studente, tvrtke i sve zainteresirane za nova znanja i razvoj karijere. Ovogodišnje izdanje donosi raznolik program kroz koji će posjetitelji imati priliku upoznati 36 tvrtki i njihove predstavnike, poslušati zanimljiva predavanja, sudjelovati na radionicama te iz prve ruke saznati više o mogućnostima razvoja karijere.

DOVIK je prilika za razgovor s potencijalnim poslodavcima, upoznavanje s aktualnim trendovima i tehnologijama te stvaranje novih kontakata koji mogu biti važan korak prema budućoj karijeri. Održava se 7. i 8. listopada u prostorima Kulturnog centra Osijek (K. Trpimira 2a) i FERIT-a (K. Trpimira 2b).

Foto: DOVIK

Među najpoznatiji bračni par osječkih sportaš(ic)a svakako spada i onaj atletski, Danijele i Damira Černića. Zaljubljeni u trkačke discipline na dugim prugama, što im je odavno postao smisao življenja, bez ustručavanja priznaju da bez atletike više ne mogu iako se Danijela na stadionu Gradski vrt u početku bavila – bacanjem koplja. Baš zato, priča o bračnom paru Černića nije baš sasvim slična nekim drugim sportskim parovima.

– Kao trener srednjih i dugih pruga u AK Slavonija, uvijek sam promatrao sve one koji trče ne bih li prepoznao talente za te naše discipline – prisjeća se Damir Černić (1960.). – I jednom sam prilikom uočio na stadionu djevojku koja je trenirala bacanje koplja, ali je pri tom na treninzima dodatno trčala znatno više od ostalih, a uz to bila je zgodna i simpatična. Nakon mog kratkog nagovaranja promijenila je disciplinu, priključila se našoj skupini što se ubrzo pokazalo kao pun pogodak u svakom smislu. Bila je to Danijela, s kojom sam se počeo intenzivnije družiti a ona se uklopila među klupske trkače tog doba Damira Liovića, Krešu Barića, Andreja Stipetića… nositelje srednjih i dugih pruga u našem klubu.

Na kasniju sudbinu Danijele Šaban (1977.) i Damira Černića odigrao je klupski običaj da ponajbolji atletičari AK Slavonija odrađuju zimske pripreme u Opatiji, gdje su se  njih dvoje sasvim zbližili, zaljubili i do danas su zajedno. Vrlo brzo su se zaručili, a zanimljivo je i mjesto gdje su trajno spojili svoje živote.

– Učinili smo to na Bečkom maratonu! Dakako, čin zaruka nije prošao nezapaženo u austrijskoj metropoli, čiji su mediji ovjekovječili taj događa. U to smo se uvjerili i desetak godina kasnije kad nam je prijatelj, atletičar Milan Eror iz Beča poslao isječak iz njihovih novina posvećen našim zarukama. Osim toga, kako bi sve dobilo atletsko obilježje, na povratku iz Beča dogovorili smo da nam kum bude Darko Vargić, naravno sjajni maratonac i dugogodišnji prijatelj.

Većina uzvanika u svatovima bili su klupske atletičarke i atletičari, ali i natjecatelji iz nekih drugih klubova, s tim što je čak i bend na svadbi bio vezan uz atletiku – Bend Borisa Badovinca-Badovinija. Od tada, Damir u braku ima svo vrijeme maksimalnu potporu supruge Danijele, aktivne trkačice koja je na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu položila sve ispite za voditeljicu „Kids Athletics“, pa je radeći kao trenerica deset godina u matičnom klubu odškolovala više stotina osječke djece zaljubljene u atletiku. 

– Najviše me veseli kad vidim da su neki od njih danas nositelji kvalitete u raznim sportovima, a ne samo u atletici – iskreno će Danijela koja se poslije rada u toj atletskoj školi zaposlila u Dječjem vrtiću, gdje i danas radi.

Rođenje sina Filipa nije promijenilo njihovu svakodnevicu. Oboje su i dalje trenirali, samo što su se prilagodili novim uvjetima.

– Prvo bi Danijela odradila svoj trening u parku kod Iktusa, a ja sam čuvao Filipa, pa bismo se onda zamijenili – opisuje Damir prve godine roditeljske obveze. – Tako je to funkcioniralo, a s obzirom da sam u to vrijeme bio trener atletske vojne izborne vrste imali smo priliku i nekoliko puta godišnje ići na pripreme.U međuvremenu je tada i Filip počeo trenirati atletiku kod trenerice Marijane Sabo, imao je nedvojbeno bolje predispozicije od nas oboje jer je počeo pobjeđivati na svim natjecanjima na kojima je sudjelovao, ali kako se to često događa klupska je politika odlučila maknuti trenericu i sa scene je nestala po meni najbolja generacija mladih atletičarki i atletičara tog vremena, pa s njima i naš Filip. Sve drugo ni do danas se nije značajnije promijenilo, ja sam i dalje trener, Danijela još trči, istina nije to više natjecateljski, ali je redovita.

Ipak, za Černiće, posebice za Damira, novost je bilo realiziranje dugotrajnog nastojanja osnutka kluba za dugoprugaško trčanje rađanjem Maraton kluba Hrvatski sokol 2003. iako je to želio učiniti još 1991. kad se vratio izAustralije želeći osnovati klub pod imenom Maraton klub Hrvatska sokolska Župa Strossmayer, što nije zaživjelo zbog ratnih događanja. Damir je, ipak, uporno nastojao realizirati davnašnju želju.

– Krajem Domovinskog rata u Osijeku nije bilo razumijevanja za našu ideju pa sam s istomišljenicima osnovao AK Žumberak u Sošicama gdje smo doveli sve osječke dugoprugaše i uz nekoliko trkača iz Zagreba postali najjači klub izvanstadionske atletike. Procijenivši tada da je u gradu konačno sazrelo vrijeme za nas, 2003. u suradnji s Miroslavom Čakalićem, poglavarom povijesne Počasne sokolske garde osnovali smo današnji Maraton klub Hrvatski sokol u koji su se vratili gotovo svi osječki trkači na duge staze i sad smo ponovo među najuspješnijim klubovima izvanstadionske atletike u Hrvatskoj – hvali se entuzijast kojeg ste sigurno često viđali tijekom sada već brojnih osječkih travanjskih polumaratona.

I ne samo tada, jer je Damir u raznim razdobljima, dakako uz puno Danijelino razumijevanje i potporu, priređivao i druga trkačka natjecanja, ali tradicionalni Osječki polumaraton njegovo je životno djelo i dobro pamti njegov osnutak.

– U početku nije bilo lako, ali polumaraton je u potpunosti uspio. Nastupili su najbolji hrvatski trkači predvođeni hrvatskim rekorderom Dragom Paripovićem. Kasnije, iz godine u godinu, naš polumaraton raste, počeli su se javljati i sponzori i sad imamo Osječki Ferivi polumaraton na koji, držim, možemo svi u Osijeku biti ponosni.

Sjeća se Damir kako je s Danijelom poslije prvog polumaratona čistio središnji trg.

– Danas sam ponosan što imamo stabilan i kvalitetan organizacijski odbor, kojem stižu i pozivi na konferencije organizatora brojnih svjetskih cestovnih utrka što nas dodatno ohrabruje, pa sve dok sam na nogama i dok imam ovakvu sjajnu ekipu oko sebe i potporu moje supruge nastojat ću skrbiti o opstanku dvadesetak raznih dugoprugaških utrka iako to nije lako, ali kad se radi nešto što se voli nije teško!

Danijela i dalje nadograđuje svoju trkačku karijeru tijekom koje nastupa u raznim disciplinama i to podjednako uspješno. U riznici ima jedanaest seniorskih medalja s državnih prvenstava: na 3.000 metara u dvorani, na 10.000 metara, u polumaratonu, maratonu i planinskom trčanju u kojem je ostvarila najbolje rezultate.

– Nastup za reprezentaciju je san svakog sportaša, pa tako i njen, ostvarila ga je osam puta na po četiri EP i SP u planinskom trčanju, a uz to postavila je i desetak rekorda staze od kojih jedan još uvijek nije nadmašen – priča Damir.

Četiri godine zaredom Danijela je osvajala naslov najbolje hrvatske planinske trkačice što smatra svojim najvećim uspjehom.

Sve to postigli su zahvaljujući sretnom braku u koji ih je spojila – atletika!

Foto: Privatna arhiva

Najbolju pljeskavicu na Prvoj Retfalačkoj roštiljadi napravila je ekipa Majstora i za taj su podvig osvojili 300 eura u gotovini. Naime, od 14 deseteročlanih timova stručnjaka za roštilj čak ih se devet odlučilo natjecati u disciplini najbolje pljeskavice, a njihove su radove ocjenjivala dvojica kuhara – Nebojša Rajković i Atila Varga, kojima se priključio i organizator roštiljade, gradski vijećnik Tomislav Mišetić.

Nagradu za najuređeniji roštiljski kutak osvojila je ekipa Kumova i kući su odnijeli LCD televizor s dijagonalom ekrana od 80 cm, a najboljim timskim imenom ocijenjena je Pivska rešetka i oni su pokupili mikrovalnu pećnicu.

Na igralištu naselja u Ulici Ljudevita Posavskoga od 10 do 14 sati kontinuirano je bilo više stotina građana okupljenih uz roštiljske delicije, mnogi su odlazili nakon degustacija, a mnogi novi su dolazili. Među posjetiteljima se pojavio i osječki gadonačelnik Ivan Radić koji je u društvu organizatora obišao pojedine natjecateljske timove, a potom je okupljenima najavio da će najvjerojatnije do kraja ove godine krenuti i 50 milijuna eura vrijedni radovi totalne rekonstrukcije Strossmayerove ulice te će kroz tu Zelenu aveniju Retfalom početi voziti i novi niskopodni tramvaji.

Okupljeni građani na svakom su koraku isticali oduševljenje manifestacijom i svi se nadaju da bi se mogla pretvoriti u tradicionalni jesenski događaj koji će se s vremenom povećavati i okupljati sve više stanovnika četvrti. U tom kontekstu, organizator Tomislav Mišetić je rekao kako je ove godine bilo 14 deseteročlanih ekipa roštilj-majstora, ali da se nakon objave datuma roštiljade javilo još tridesetak ekipa željnih nastupa, no sve su ih morali odgoditi za iduću godinu. Dakle, rodila se nova tradicija, a iduće godine pod dimom mirisa roštilja na istom mjestu možemo očekivati nešto manje od 500 natjecatelja. Pun pogodak.

Foto: Komarilos i Jasenko Drinić/za organizatora

Čak 25 edukativnih i zanimljivih radionica za djecu i mlade pripremio je Odred izviđača Suncokret iz Čepina tijekom listopada! Od Malih istraživača za djecu vrtićke dobi do radionica o Radioaktivnosti za srednjoškolce, u bogatom programu naći će se ponešto za svakoga.

Već prvi vikend u listopadu na manifestaciji HeadOnEast u Franjevačkoj ulici u Tvrđi projekt nanoSTEM možete podržati u subotu (3. listopada 2026.) od 17 do 20 sati i zasvirati na rekvizitima na kojima će se proučavati nanoSTEM kroz glazbu.

Ove godine po drugi puta Suncokreti organiziraju manifestaciju nanoDAN u prostoru Odjela za fiziku u Osijeku, u petak, 9. listopada 2026.  Uz radionice vas očekuju i igraonice društvenih igara, izložba radova na temu nanoSTEMa, te kreativni kutak gdje će svatko moći dizajnirati i napraviti vlastiti bedž! U goste na nanoDAN dolaze i Čarobnjaci novog doba iz Udruge Breza koji će održati radionicu za sve male čarobnjake novog doba i one koji će to tek postati. Pozivaju sve zainteresirane roditelje, učitelje i skrbnike na dolazak i druženje u vremenu od 10 do 16 sati na Trgu Ljudevita Gaja 6 (Odjel za fiziku Osijek).

Uz pomoć projektnih partnera i suradnika aktivnosti Projekta nanoSTEM održavat će se i izvan Osijeka u OŠ Budrovci, OŠ Petrijevci, OŠ Hinka Juhna u Podgoraču, OŠ Bilje, Dječjem vrtiću Zvončić Čepin i OŠ „Dr. Franjo Tuđman“u Belom Manastiru.

nanoSTEM projekt bit će predstavljen i na Sajmu tehničke kulture i strukovnih zanimanja Tehnicoolum 23. listopada 2026. uz zanimljive igre i radionice.

Zainteresirani se mogu prijaviti na radionice:

• 3. listopada, 17 – 20 sati, HeadOnEast – Izlaganje projekta nanoSTEM, Franjevačka ulica, Tvrđa, Osijek
• 6. listopada, 12:20 – 13:05 sati, Sunce nam pokazuje vrijeme 1, OŠ Bilje, Bilje (prijava na radionicu)
• 6. listopada, 13:10 – 14:10 sati, nanoSTEM u mega misiji raketa, OŠ Vijenac Osijek (prijava na radionicu)
• 7. listopada, 13:10 – 13:55 sati, Sunce nam pokazuje vrijeme 2, OŠ Bilje, Bilje (prijava na radionicu)
• 7. listopada, 11:35 – 12:20 sati, I drvo je nano 3a 1, OŠ Franje Krežme, Osijek (prijava na radionicu)
• 8. listopada, 15:45 – 16:30 sati, Moja nano – supermoć 1, OŠ Frana Krste Frankopana, Osijek (prijava na radionicu)
• 8. listopada, 15:45 – 16:30 sati, Moja nano – supermoć 2, OŠ Frana Krste Frankopana, Osijek (prijava na radionicu)
• 8. listopada, 16:40 – 17:25 sati, Moja nano – supermoć 3, OŠ Frana Krste Frankopana, Osijek (prijava na radionicu)
• 8. listopada, 18:10 – 18:40 sati, Svemirski slime 1, OŠ Hinka Juhna, Podgorač (prijava na radionicu)
• 8. listopada, 18:10 – 18:40 sati, nanoSvijet u mojoj glavi 1, OŠ Hinka Juhna, Podgorač (prijava na radionicu)
• 8. listopada, 18:40 – 19:10 sati, Svemirski slime 2, OŠ Hinka Juhna, Podgorač (prijava na radionicu)
• 8. listopada, 18:40 – 19:10 sati, nanoSvijet u mojoj glavi 2, OŠ Hinka Juhna, Podgorač (prijava na radionicu)
• 9. listopada, 8:00 – 8:45 sati, nanoSVEMIR, OŠ Dobriša Cesarić, Osijek (prijava na radionicu)
• 9. listopada, 15:45 – 16:30 sati, Moja nano – supermoć 4, OŠ Frana Krste Frankopana, Osijek (prijava na radionicu)
• 9. listopada, 10:00 – 16:00, nanoDAN – Izlaganje projekta nanoSTEM, Odjel za fiziku Osijek
• 9. listopada, 10:00 – 10:30 sati, Mali istraživači, Odjel za fiziku Osijek (prijava na radionicu)
• 9. listopada, 13:30 – 14:45 sati, Radioaktivnost, Odjel za fiziku Osijek (prijava na radionicu)
• 9. listopada, 13:30 – 14:30 sati, Model Sunčevog sustava u nano mjerilu, Odjel za fiziku Osijek (prijava na radionicu)
• 9. listopada, 14:00 – 15:00 sati, nanoSTEM Kodiraj prijateljstvo, Odjel za fiziku Osijek, Trg Ljudevita Gaja 6 (prijava na radionicu)
• 13. listopada, 10:00 – 10:45 sati, A kao atom, Dječji vrtić Zvončić Čepin, u Hrvatskom domu, Ulica kralja Zvonimira 105, Čepin (prijava na radionicu)
• 14. listopada, 9:30 – 10:00 sati, Atom jezgra i elektron, DV Mak, Osijek (prijava na radionicu)
• 15. listopada, 10:55 – 11:40 sati, nanoLAB, OŠ Petrijevci, Petrijevci (prijava na radionicu)
• 16. listopada, 13:15 – 14:05 sati, Kap vode 1, OŠ „Dr. Franjo Tuđman“, Beli Manastir (prijava na radionicu)
• 21. listopada, 11:35 – 12:20 sati, I drvo je nano 3a 2, OŠ Franje Krežme, Osijek (prijava na radionicu)
• 21. listopada, 11:00 – 12:30 sati, Mentoriranje 2026-10-1, Odjel za fiziku Osijek
• 21. listopada, 13:30 – 15:00 sati, Mentoriranje 2026-10-2, Odjel za fiziku Osijek
• 23. listopada, 14:10 – 15:10 sati, nanoSTEM na Tehnicoolumu, Gospodarski centar Osječko – baranjske županije, Osijek (prijava na radionicu)
• 27. listopada, 10:00 – 10:45 sati, E kao elektron, Dječji vrtić Zvončić Čepin, u Hrvatskom domu, Ulica kralja Zvonimira 105, Čepin (prijava na radionicu)
• 30. listopada, 13:15 – 14:05 sati, Kap vode 2, OŠ „Dr. Franjo Tuđman“, Beli Manastir (prijava na radionicu)

Potpuni kalendar možete pronaći i OVDJE.

Projekt nanoSTEM vrijedan je 296.788,79 eura, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus (85%), dok je ostatak sufinanciran sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske (15%). Projekt je započeo u ožujku 2025. i traje do ožujka 2028.

“Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.”

Foto: Odred izviđača Suncokret