Connect with us

Svilana

PRIČE OSJEČKIH SRBA Muzej osobnih priča ima još 18 svjedočanstava ljudi koji vole svoj grad

Svaka je priča u posebnoj kutiji s fotografijom, tekstom i video prilogom, a posjetitelji nasumce odabiru nečiji život

Objavljeno

.Dana

Muzej osobnih priča od 2020., otkada je otvoren u Staroj pekari u Tvrđi, skupio je ukupno 89 osobnih priča građana Osijeka, pripadnika nekih od 22 nacionalne manjine. Vrata je otvorio pričama Roma, potom Židova, a nakon toga i pričama tekstilnih radnica koje su od 1993. mahom ostajale bez posla uslijed propasti tekstilne industrije u gradu.

Četvrti postav, otvoren 21. siječnja ove godine, posvećen je osječkim Srbima kroz 18 različitih osobnih priča. Neki su pripovjedači preživjeli Drugi svjetski rat, mnogi su odrasli i živjeli u Jugoslaviji, dio dolazi iz nacionalno mješovitih brakova, dio njih rođen je u vrijeme raspada Jugoslavije i poslije, u samostalnoj Hrvatskoj. Neki su, u potrazi za poslom, otišli iz Osijeka, dok su neki izabrali Osijek kao grad u kojem žele graditi život i osnovati obitelj.

Muzej osobnih priča umjetničko je društveni projekt udruge Fade In iz Zagreba, a otvoren je s ciljem prikupljanja osobnih priča nacionalnih manjina, marginaliziranih i ranjivih skupina iz Osijeka te Slavonije i Baranje. Nakon otvorenja četvrtog postava ima ukupno 89 priča. Svaka od njih je u zasebnoj kutiji. U svakoj kutiji je fotografija osobe, siže njezine priče i osobni predmet koji potkrjepljuje ono što je osoba ispričala. Osim kutija, koje posjetitelji mogu izabrati metodom slučajnog odabira, pogledati sadržaj i pročitati priču, tu su i videi koji se mogu pogledati na tabletima i televizorima.

Martina Globočnik, koautorica postava Priče Srba

Postav o osječkim Srbima stvaran je dvije godine. Sve se svodilo na intervjue i razgovore s ljudima, a obavljeno ih je osamdesetak. Nakon toga je postignut dogovor da se životne priče njih 18 uvrste u muzejsku zbirku svjedočanstava.

– Pripreme za ovaj postav dosta su teško išle. Sama zajednica Srba u Osijeku je jako mala, govorimo o oko 4.000 ljudi koji se danas tako izjašnjavaju. Na putu smo osjećali da postoji nekakva autocenzura, odnosno ljudi se ne žele izlagati. Ne žele da taj identitet etničkog pripadanja bude dominantan u odnosu na ostale identitete poput zanimanja. To nam je bilo zanimljivo. Obuhvatili smo ljude koji su mlađi, koji puno labavije doživljavaju tu etničku pripadnost, ali i starije koji su više vezani za zajednicu – ističe Martina Globočnik, koautorica postava Priče Srba i Muzeja osobnih priča.

Đorđe Balić, poznati osječki planinar

Detalj sa snimanja Slobodana Cvetičanina, poznatog osječkog opernog pjevača

Od Domovinskoga rata prošlo više od 30 godina, ali i dalje je teško iznositi svjedočanstva iz tog razdoblja.

– Osječki Srbi su bili civili koji su živjeli u Osijeku, a Osijek su napadali Srbi iz okolice. To je jedna dvostruka pozicija, dodatna stigmatizacija. Bilo je dosta nasilja u to vrijeme prema Srbima, oduzimanja stanova, smrti, to je dosta kompleksno. Mi nismo našli puno ljudi s tim negativnim iskustvima, više onih s pozitivnim. Primjer je operni pjevač Slobodan Cvetičanin koji je 1988. došao u Osijek i održao rad opere u osječkom HNK. Zahvaljujući njemu, Osijek ima HNK, a ne gradsko kazalište, jer je nakon gašenja baleta u vrijeme rata, za taj status osim drame bilo neophodno imati i operu. To je priča, čovjek koji nije iz grada ostaje u njemu, unatoč ratu, jer njemu je to bilo bitno – ističe Globočnik, dodajući kako svaka od 18 priča nadilazi etničke okvire.

– Nama sam etnicitet nije zanimljiv. Kada smo pričali sa Židovima, nama nije holokaust u fokusu, osim ako ga osoba nije doživjela. Tako i kod Srba, mi smo gledali ono što je zanimljivo, nama najvažnije kod svih, osobno iskustvo, neka nedaća, situacija koju je čovjek prevazišao i kako se nosi sa izazovima. Imamo priču Đorđa Balića, doajena planinarstva u Osijeku koji je dugo godina bio sudski vještak za građevinu. On govori “Ja sam Osječanin”. Njemu dio identiteta “Ja sam Srbin” nije napet. Zanimljiva je priča mladog liječnika koji je napisao knjigu o povijesti srpskih kulturnih društava u Osijeku. I njegov se otac bavio poviješću pa je došao do podatka kako je njegova obitelj u gradu od 16. stoljeća!  – dodaje, naglašavajući kako su uz Srbe, posebice na prijelazu 19. u 20. stoljeće, Osijek izgradile i druge nacionalne manjine, posebice Nijemci, Mađari i Židovi.

Već je više od stotinu učenika i studenata, otkako je novi postav otvoren, posjetilo Muzej. Postav je interaktivan, pa je mladim generacijama dosta blizak.

– Oni k nama dođu s nekim očekivanjima, kao i svi drugi ljudi često imaju neke svoje stavove, možda i predrasude. Znali su reći “Mi smo mislili da su Romi prljavi, neuredni…”, a kada uzmu kutiju, otvore ju, pročitaju i vide, onda shvate da su to mahom zanimljivi ljudi s istim problemima kao što ih imamo i mi – naglašava koautorica postava, dodajući kako je svatko od tih 89 ljudi potpuno otvoreno ispričao svoju priču, iskreno, osobno. I to je najjača točka, priče su univerzalne.

Do sada su Muzej osobnih priča posjetili ljudi iz cijeloga svijeta. Puno je među njima učenika i studenata – više od 3.000 njih bilo je u Muzeju koji će, u budućnosti, čuvati priče Osječana u 700 kutija. Do sada je ispunjeno njih 89, a ostale će se kroz godine koje slijede ispunjavati. Koncept Muzeja je takav da nema posebno označenog kuta za neku priču, manjinu. Na kutijama su samo imena, one su “izmiješane”, a na posjetiteljima je da ih uzmu, otvore i čitaju.

Muzej je za posjetitelje otvoren utorkom i četvrtkom od 10,00 do 18,00 sati uz raniju najavu.

Foto: Muzej osobnih priča

Svilana

U POKRETU Tri osječke predstave otvaraju festivale i predstavljaju se publici diljem zemlje

Gospodar muha otvara festival BOK, Vještice iz Salema Festival glumca, a Dok zvijezde ne padnu Dane satire

Objavljeno

.Dana

Objavio

Predstava Gospodar muha otvara 23. BOK festival u Bjelovaru u nedjelju, 3. svibnja, čime započinje niz gostovanja koja potvrđuju aktualnost i scensku snagu našeg kazališta. Od 9. do 17. svibnja traje tradicionalni Festival glumca, a u sklopu njegova 33. izdanja ansambl HNK-a u Osijeku 11. svibnja predstavlja se dramom Arthura Millera Vještice iz Salema, u režiji nagrađivanog Ivana Plazibata, svakako jednim od zapaženijih naslova ovogodišnje selekcije, koju potpisuje Sven Šestak.

Festivalski niz zaokružuje gostovanje na jubilarnim, 50. danima satire Fadila Hadžića. Na pozornici Satiričkog kazališta Kerempuh – koje ugošćuje i organizira ovaj međunarodni festival, naš će ansambl izvesti predstavu Dok zvijezde ne padnu, koja i izvan matične pozornice nastavlja graditi svoj odnos s publikom.

Istom festivalskom energijom, balet Jela (koji na osječkoj pozornici možete pogledati 29. i 30. travnja, te 5. i 6. lipnja u 19 sati) – otvara 13. lipnja i jubilarni 65. međunarodni dječji festival u Šibeniku.

U samo mjesec i pol dana – četiri festivala, različiti konteksti – i osječki ansambli u pokretu, ondje gdje kazalište najviše znači: u susretu uživo s publikom.

Foto: HNK u Osijeku

Nastavi čitati

Svilana

„Dok zvijezde ne padnu“ u Rijeci i Varaždinu, a onda k nama stižu dva zanimljiva gostovanja

U lipnju ćemo u osječkom HNK gledati „Drvene ptice“ i „Balkanskog špijuna“

Objavljeno

.Dana

Objavio

Proljeće u HNK-u u Osijeku je intenzivno, u znaku razmjene i susreta . Osječki glumci odlaze na gostovanja, no s jednakim veseljem otvaraju se i vrata naše pozornice za druge kazališne kuće.

Nakon premijere prije nešto više od dva mjeseca, predstava Dok zvijezde ne padnu, u režiji Saše Broz, nastavlja svoj scenski život i izvan Osijeka. Publika HNK-a Ivana pl. Zajca u Rijeci imat će ju priliku gledati u subotu, 25. travnja, a samo dva dana kasnije, u ponedjeljak, 27. travnja, gostujemo i u HNK u Varaždinu s istim naslovom.

Istodobno, također u okviru i zahvaljujući K-HNK konzorciju Ministarstva kulture i medija RH, osječka publika dočekuje drage kazališne goste i kolege.

U ponedjeljak, 8. lipnja na repertoaru je predstava nastala na temelju nagrađenog teksta Lidije Deduš –Drvene ptice, koprodukcija varaždinskoga i zagrebačkoga HNK-a- u režiji baš za ovu inscenaciju Nagradom hrvatskog glumišta nagrađenog Ivana Plazibata, a u četvrtak, 11. lipnja stiže kultni Balkanski špijun Dušana Kovačevića, u izvedbi riječkoga ansambla.

Foto: HNK u Osijeku

Nastavi čitati

Svilana

HISTORIJA ZABORAVA Besplatno vodstvo kroz izložbu koja prikazuje žene u muzejskoj profesiji

Četvrtak, 23. travnja u 19 sati u Muzeju Slavonije

Objavljeno

.Dana

Objavio

Kako su žene, unatoč društvenim ograničenjima i profesionalnim preprekama, već u međuratnom razdoblju aktivno sudjelovale u oblikovanju muzejske profesije možete otkriti na stručnom vodstvu Ane Solter, kustosice izložbe i voditeljice projekta „Historija zaborava“ danas (četvrtak, 23. travnja) u 19 sati u Muzeju Slavonije.

Izložba je nastala suradnjom četiri velika zagrebačka muzeja (Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej, Hrvatski školski muzej i Muzej za umjetnost i obrt) koji su zajednički predstavili pionirke muzejske struke i njihove često zanemarene doprinose razvoju hrvatskih muzeja.

Projektu se pridružio i Muzej Slavonije s pričom o prvim kustosicama koje se u Osijeku pojavljuju tek u vremenu Drugog svjetskog rata i u poratnom razdoblju, u drugačijim društvenim, institucionalnim i profesionalnim okolnostima.

Foto: Muzej Slavonije

Nastavi čitati

Svilana

PANONA MUZIKO Besplatni gitarski recital Krešimira Bedeka na Filozofskom fakultetu

Srijeda, 22. travnja u Velikoj svečanoj dvorani Filozofskog u 19:30 sati

Objavljeno

.Dana

Objavio

Koncertni ciklus Panona Muziko ušao je u svoju treću godinu održavanja. Ovogodišnji Panona Muziko tra Edukado 2026 je višemjesečni glazbeno-edukativni ciklus (travanj–listopad 2026.) u gradovima i povijesnim prostorima Slavonije i Baranje.

Program se tematski fokusira na barok i neobarok, s naglaskom na edukaciju publike (osobito mladih), interpretaciju na povijesnim instrumentima i povezivanje umjetničke izvrsnosti s razvojem zajednice i kulturnog turizma. Ciklus uključuje koncerte, majstorske radionice, uvodna predavanja, razgovore s publikom i suradnju s obrazovnim institucijama.

Prvi u nizu koncerata održava se 22. travnja u Velikoj svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku s početkom u 19:30 sati. Ulaz na koncert je slobodan.

Nastupit će Krešimir Bedek, gitarist, koji posebnu pažnju pridaje promicanju novih i rijetko izvođenih skladbi, a hrvatski skladatelji Gordan Tudor, Ante Knešaurek, Ivan Josip Skender i Ivana Kiš posvetili su mu svoja djela.

Foto: Borko Gunjača/ za Kreativnu kulturnu mrežu

Nastavi čitati

Svilana

KIPARSKA RADIONICA Studenti tjedan dana izrađuju drvene autorske skulpture u Lovačkoj kući

Stižu i gosti iz Crne Gore i Srbije

Objavljeno

.Dana

Objavio

15. Međunarodna kiparska radionica „Drvo“nastavlja svoju tradiciju, a ovogodišnja radionica „Drvo“ namijenjena je studentima diplomskog studija Odsjeka za vizualnu i medijsku umjetnost Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Radionica traje tjedan dana, od 20. do 27. travnja i održava se u Lovačkoj kući Merolino u Prkovcima, gdje će studenti izraditi autorske skulpture većih formata u drvu. Naglasak je na klasičnoj obradi drveta, gdje uz prethodnu pripremu te stručnu pomoć profesora i stručnih suradnika realiziraju svoje autorske skulpture.

Do sada je u od 2009. godine održano 14 radionica u kojima je sudjelovalo oko 150 studenata. Osim izložbi na otvorenome u šumi Jarčevac, organizirane su i izložbe u renomiranim galerijama i muzejima.

Voditelj radionice je prof. Tihomir Matijević, sa suradnicima na projektu, a na ovogodišnjoj radionici gosti stižu s s Fakulteta likovnih umjetnosti, Univerziteta Crne Gore – doc.dr.art. Ivana Radovanović i studentica Iva Tripković. S Akademije likovnih umetnosti iz Novog Sada gostuje Sonja Jo, asistentica kiparstva i diplomirani student iste akademije Dragutin Rajković.

Dani otvorenih vrata održat će se 26. travnja 2026. na lokaciji održavanja radionice za sve zainteresirane posjetitelje. 

Foto: Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku

Nastavi čitati

Najlaćarnije