Sanacija pješačkog nathodnika kod željezničkog kolodvora krenula je točno 25. lipnja 2025. i tada je rečeno kako će trajati šest mjeseci. Ta je informacija u trenutku zatvaranja najznačajnije pješačke prometnice koja povezuje središte grada i Industrijsku četvrt zadovoljila većinu pješaka koji su ondje prolazili svakodnevno. I svi su računali kako će do Božića sve opet biti po starom, ali obnovljeno.

Međutim, radovi na nathodniku do danas nisu dovršeni. Dugo su prilazi objektu s obje strane na široko bili zatvoreni visokim građevinskim ogradama i to je bio signal da se posao radi. Onda su u drugoj polovici veljače ove godine najprije radnici krenuli prati objekt te su skinuli postojeće građevinske ograde i postavili nove, manje i fleksibilnije, ali samo na prilazima stubištima. I nestrpljivim prolaznicima je to značilo kako se možda tek čeka neki tehnički pregled kako bi prolaz bio otvoren. Ali tri mjeseca kasnije i dalje se nije dogodilo ništa.

U zadnje vrijeme i kod nas u redakciji intenzivirana su pitanja sugrađana na temu dovršetka radova i konačnog ponovonog otvaranja nathodnika, ali svi formalni i neformalni upiti koje smo upućivali nisu dobivali odgovore. Naprosto, svi nadležni (i investitor i izvođač radova) su po tom pitanju zakopčani do grla.

Konačno, dogodilo se ono što se moglo vrlo lako i predvidjeti – ovih su dana građani sami uklonili ogradu na ulazu u nathodnik u Kašićevoj i počeli ga koristiti. Vidjeli su kako se mjesecima ondje ne događa ništa, kako nema nikakvih radnika na objektu i da se sve čini ispravno za korištenje, pa su u nedostatku drugih informacija jednostavno krenuli preko.

Autor ovih fotografija piše kako smatra da je riječ zapravo tek o prvoj fazi obnove jer je primjetno da je obnovljena pješačka staza samo u tunelu nathodnika, a da ništa nije rađeno na stubištima s obje strane. Također, na fotografijama se vidi kako je na stubištima u međuvremenu izrastao i korov.

Doista, kojeg smisla ima u tome da pješaci iz središta grada prave velike krugove kako bi s istočne i zapadne strane prelazili prugu na sigurnim mjestima? Ili da forsiraju desetke tračnica i skretnica ispod nathodnika da bi se dočepali Industrijske četvrti u koju ulaze kroz improviziranu rupu u zidu među garažama u Vrbaskoj ulici? Kojeg smisla ima u tome da nepotrebno pješače ili riskiraju ozljede hodajući preko pruge, ako je posao na obnovi gotov? Ili nije? Ali netko bi to trebao reći.

Foto: Građani Komarilosi

Od jutros djelatnici Vodovoda rade na hitnoj sanaciji poropale ceste na raskrižju između Ulice Bartola Kašića i Ulice Stjepana Radića ispred željezničkog kolodvora, odnosno na uglu kod malog park-platoa ispred Policijske uprave. Cesta je propala najvjerojatnije zbog puknuća cijevi ili ventila na podzemnim kolektorskim instalacijama, pa je došlo do ispiranja podloge i stvorila se rupa ispod ili unutar konstrukcije ceste.

Zbog intervencije, radnici su ogradili sjevernu prometnu traku odmah do raskrižja, pa je prilično nepregledno za vozače koji iz Radićeve skreću lijevo u Kašićevu. U neposrednoj blizini je i ulaz-izlaz iz parkiralište kod željezničkog kolodvora, pa se povremeno događaju manji nesporazumi među vozačima. No, ekipa radi brzo i vjerojatno sve skupa neće dugo trajati.

Foto: Komarilos

Problem parkiranja po osječkim naseljima višegodišnji je problem, pa se vozači snalaze kako znaju i umiju. Oni koji žive u Retfali, odnosno naselju Ljudevita Posavskog poznatijeg kao „Žuto naselje“, često su znali parkirati na prostoru tržnice i to ne samo u poslijepodnevnim i večernjim satima, već tijekom cijeloga dana.

Da bi se doskočilo tom problemu nedavno su postavljeni zaštitni stupići duž cijelog nogostupa od tržnice, tako da parkiranja na tom dijelu više nema.

Foto: Građani Komarilosi

Ulica 3. GBR Kune. Nogostup na sjevernoj strani, neposreno uz istočni početak parcele na kojoj se nalazi kompleks IT Centra. Klasična priča naših izvođača radova. Ovdje je vjerojatno svojedobno rađen nekakav priključak na postojeću infrastrukturu. Možda cjevovod ili odvodnja, možda neka kabelska mreža. Kako god. Onaj tko je obavljao posao morao je presjeći pješačku stazu, a kad je bio gotov stazu je naprosto ostavio u neredu.

Gospođa koja je uočila problem te fotodokumentirala i poslala fotografije jasno je zaključila: “Ovakva prepreka je nepremostiva za osobe u invalidskim kolicima, u što sam se osobno uvjerila. Zbog toga vas molim da na ovaj problem ukažete nadležnim tijelima.”.

Previše je ovakvih detalja u različitim dijelovima grada i zapravo je neobjašnjivo da nakon izvođenja radova ne postoji nitko tko je zadužen prekontrolirati njihov učinak i evidentirati ovakva oštećenja te kasnije temeljem dokaza tražiti da se posao obavi do kraja, odnosno da se obavi sanacija pješačke prometnice.

Ako već nisu izašli na teren i nisu se svojim očima uvjerili koliko je velika rupetina, mogu to obaviti i iz ureda – naime, oštećenje staze je toliko veliko da je lako uočljivo i na Google Mapsu. Živjeli.

Foto: Građani Komarilosi

Grad Osijek i ove se godine prijavio na natječaj „Od izvora do mora“ nakon što je prošle godine odnio pobjedu u kategoriji velikih gradova. Tada je prikupljena 21,5 tona otpada, a ovoga je puta odlučeno čišćenje obaviti na gornjogradskom jezeru – Našičkom bajeru.

– Zahvaljujem se svim volonterima koji su se odazvali, roniocima specijalne policije, Uredu civilne zaštite, te svim udrugama i društvima koji su se danas odazvali. U ovom trenutku šaljemo jednu snažnu poruku o svijesti o ekologiji i zbrinjavanju otpada – rekao je Livio Međurečan, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

Na prostoru Našičkog bajera nalazila se divlja deponija koju je kroz godine čistila udruga koja ovdje gospodari. Na žalost, ovdje još uvijek ima smeća koje je jučerašnjom akcijom očišćeno.

U akciju se uključila i udruga Ne-ovisnost. Četrdesetak korisnika terapijske zajednice i organiziranog stanovanja za rehabilitirane ovisnike rado su se odazvali na ovu akciju.

– Našim korisnicima to svakako doprinosi u resocijalizaciji, jer ovdje susreću ljude koji se također bave dobrotvornim radom i to je u svakom slučaju dobro za njihovu rehabilitaciju – istaknuo je Tomislav Mišetić, predsjednik udruge Ne-ovisnost.

Foto: Grad Osijek