Pičvajz
NAŠA POSLA Prazni postament u Parku kralja Držislava podsjeća da je tu nekad bio spomenik
Ako ništa drugo, Umirući vojnik se navozao po Hrvatskoj i trenutno pozira u dvorištu Galerije
Spomenik Umirući vojnik, odnosno spomenik palim borcima Šokčevićeve pukovnije (kako je službeno zaveden u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske) kapitalno je djelo Roberta Frangeša Mihanovića i prvo djelo impresionizma u hrvatskoj skulpturi uopće.
Izliven je u bronci na poticaj pukovnika Auffenberga u spomen vojnicima i časnicima 78. pješadijske pukovnije Osijek (Šokčevićeva pukovnija) palim tijekom Austrijsko-pruskog rata. Ta je jedinica u Češkoj, kod mjesta Chlum, cijela žrtvovana i gotovo u cijelosti uništena.
No, s obzirom na to kakvu sudbinu ima u Osijeku, ispada da spomenik podignut iz velike tuge i nesreće gotovo da doživljava sudbinu onih kojima je podignut. U Osijeku su ga do sada nekoliko puta pomicali po javnom prostoru, sklanjali, odbacivali… Dugo godina je stajao u dvorištu Muzeja likovnih umjetnosti, naoko bez nekog posebnog razloga. I onda se (smatrali smo) konačno 1996. skrasio u Parku kralja Držislava na visokom kamenom postamentu. Ondje je uredno ispisano što spomenik predstavlja i kome je podignut, a okoliš je prigodno uređen vertikalnim cvjetnim alejama koje vode točno u središte na kojemu se nalazi skulptura. Odnosno cijeli je prostor svojevremeno preprojektiran kako bi bio isključivo u funkciji isticanja spomenika i žrtve Šokčevićeve pukovnije. No, sad spomenik već gotovo dvije godine nije na svom mjestu, na previsokom postamentu!


Preciznije, 4. listopada 2022. spomenik je, na inicijativu Muzeja likovnih umjestnosti, demontiran i poslan na restauraciju u Restauratorski zavod u Zagrebu. Iako je izgledao sasvim dobro (1991. je već temeljito restauriran i uređen povodom izlozbe u Zagrebu ) struka je odlučila da ga je nužno ponovo obnoviti. Lijepo od njih.
Dakle, nepuna dva mjeseca kasnije, odnosno 30. studenoga 2022. spomenik je vraćen, umiven i obnovljen i – ponovo odložen u dvorište Muzeja likovnih umjetnosti!?

Zašto? E, pa UNESCO preporučuje da se spomenici vraćaju na njihova izvorna mjesta. A izvorno ovaj je spomenik bio postavljen u Perivoju Kralja Tomislava, pa je odluka da se tamo i vrati. Teško da se živući Osječani toga sjećaju jer je i od tamo 1945. ukonjen i odvežen u Zagreb, da bi 1963. bio vraćen u Osijek – u dvorište Muzeja likovnih umjetnosti (tadašnje Galerije).
Dakle 33 godine je, do ponovnog postavljanja spavao u dvorištu sklonjen od pogleda. A onda su zbog njega preuredili cijeli jedan ozbiljni park. Da bi ga opet vratili u dvorište. Ako ništa drugo, možemo reći da se taj spomenik barem pošteno navozao po Hrvatskoj. I možda bezveze dižemo buku, ali što će biti s postojećim kamenim postamentom koji sad suvereno dominira Parkom kralja Držislava? O tome UNESC-ova direktiva vjerojatno ništa ne govori, pa odgovorni kod nas očito već dvije godine ne znaju. Uglavnom, sad i postament bezveze stoji. Kao samostalni spomenik direktivama.
Foto: Komarilos
Čušpajz
UZ PRUGU I PLOČNIK Zelena površina u Reisnerovoj je ovih dana razrovana i blatnjava
Blato se kotačima prenosi na kolnik, ali i na nogostup
Blato koje se sa površine između tramvajske pruge i nogostupa u Reisnerovoj ulici kotačima automobila iznosi i na kolnik svakodnevna je pojava, posebno u kišnim, hladnim mjesecima. Na potezu od kružnoga toka Đakovština pa do Ulice Zrinjevac ovo je dugogodišnji problem koji eskalira u jesen i zimu.
Sjeverna strana ovog poteza formalno nema uređeno parkiralište, no građani ovdje parkiraju. Ponajprije oni koji žive u nizu kuća i stambenih zgrada, ali i drugi koji „nalete“ na slobodno mjesto. Pa su onda i stanari i prolaznici zapravo u blatu koje se kotačima, osim na kolnik, prenosi i na nogostup.


Apsurdna situacija u širem centru grada podsjeća na kakvu njivu, a ne uređen urbani prostor. Ovdje bi trebalo urediti dio između pruge i nogostupa ili jednostavno svakodnevno kažnjavati vozače koji ovdje parkiraju, dok ne osvijeste da ovdje nije previđeno parkiranje.
„Blato i neodržavana površina u samom centru grada – Reisnerova ulica kod broja 64. Izgleda zapušteno, neuređeno i potpuno zanemareno, kao da se nalazi na periferiji, a ne u frekventnoj ulici kojom prometuju tramvaji, autobusi i velik broj pješaka.“ – javljaju sugrađani ogorčeni ovakvom slikom.
REISNEROVA Od Đakovštine do Zrinjevca između pruge i pločnika sve je razrovano i blatnjavo
Reisnerova je u jednom dijelu u potpunom blatnom kaosu, ljudi izađu iz kuće i ugaze u blato
Foto: Građani Komarilosi
Mobilia
MAGLENKE Svakoga jutra neki vozači zasljepljuju druge jer nepotrebno pale svjetla za maglu
Nema potrebe da rade stražnja svjetla za maglu ako magle nema
Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje obveznu uporabu prednjih i stražnjih maglenki na automobilima u slučajevima smanjene vidljivosti pod utjecajem nepovoljnih atmosferskih i drugih prilika, poput magle, snijega, kiše, prašine, dima… jer vozači u takvim situacijama ne mogu jasno uočiti druge sudionike u prometu ili prometne znakove. Na cestama izvan naselja je riječ o najmanje 200 metara udaljenosti, a u naseljima o najmanje 100 metara udaljenosti. I to je jasno.
No, temeljem istog zakona treba voditi računa i ne koristiti maglenke kad to nije potrebno jer bezrazložno korištenje primjerice stražnjeg svjetla za maglu (kad nije smanjena vidljivost) zapravo zasljepljuje druge vozače u prometu, odnosno one koji su u automobilima iza vas.
Upravo takvo zasljepljivanje zadnjih se dana događa svakoga jutra u vrijeme kad sugrađani idu automobilima na posao. Vozači možda zaboravljaju isključivati stražnja svjetla za maglu kad dođu u grad ili ih naprosto ostavljaju uključene jer misle da na taj način izbjegavaju propisanu zakonsku sankciju ili im se čini da je mrak u ranojutarnjim satima dovoljan razlog da uključe maglenke.
Dakle, to ne treba raditi jer u gradskoj gužvi na taj način zasljepljujete i iritirate ostale vozače, činite im vožnju napornom i možete prouzročiti nesreću. Da ne bude poslije – nismo znali.
Foto: Građani Komarilosi
Kovinar
OTUŽNO Mala željeznička stanica na Vijencu Petrove Gore izgleda kao poslije apokalipse
Nadstrešnica je stara minimalno 50 godina, a toliko je mala da ni ne štiti od oborina
Delinkventi su vrijedno radili da bi autolakovima gotovo u potpunosti prekrili naziv “Petrove Gore”, kako stoji na velikoj tabli na maloj željezničkoj stanici neposredno uz Vijenac Petrove Gore. Možda je tabla postavljena prenisko, pa im je lako dohvatljiva, ili ih je iritirao naziv, ili im je bilo dosadno ili su dugo čekali vlak… Kako god, stvarno su se naradili.
Zatim, odmah ispod table je pričvršćen i informativni pano na kojemu se nalaze podaci o voznom redu, obavijesti o stajalištima autobusa i druge korisne informacije koje HŽ Putnički prijevoz dijeli sa svojim putnicima. No, ovdje je staklo davno razbijeno, pa se ovi koji postavljaju obavijesti trude i tiskane letke presvučene plastičnim folijama lijepiti tako da ih može odlijepiti prvi snažniji vjetar, a ne mogu izdržati više od dva naleta kiše.


Korak ili dva ispred, bliže stepenicama, nalazi se malena nadstrešnica na hrđavim nosačima. To je konstrukcija koja je u Osijeku, uglavnom na tramvajskim stajalištima, bila poznata i atraktivna na prijelazu iz sedamdesetih u osamdesete godine prošlog stoljeća. Djeluje otužno i klimavo. Plastika je mjestimice i izbušena, a krovna površina sastoji se iz samo dva modula, sve skupa je možda dva kvadrata natkrivene površine. Ljeti možda i može nekoga zakratko zaštititi od sunca, ali u vrijeme bilo kakvih oborina ovdje putnik ne može ostati suh.
Sve u svemu, stvarno je ružno, pohabano i nekako jadno, a i funkcionalnost je pod znakom pitanja. No, svakako je to i ogledalo građanske pristojnosti.



Foto: Komarilos
Mobilia
MOŠA Nova ograda oko dvorišta vrtića Latica već je na nekim mjestima iskidana i odvaljena
A postavljena je prije dva tjedna
Vandalizmu, čini nam se, nema kraja. Već je poznato kako su dvorišta dječjih vrtića izvrsna mjesta na kojima se, obično u večernjim satima, skupljaju delinkventi, pa onda pod okriljem mraka uništavaju i šaraju sprave na kojima se vrtićarci igraju. Na žalost, novopostavljena ograda oko dvorišta dječjeg vrtića latica na Vijencu Augusta Cesarca doživjela je sudbinu ograde oko vrtića Vedri dani.
Konstrukcije visoke ograde od panela očito nije dobro rješenje, jer ih vandali sustavno uništavaju i to najvjerojatnije penjanjem, kako bi ušli u dvorište. Na nekim je mjestima čitavi panel odvojen od stupa za koji je pričvršćen, a žice od kojih je ograda ispletena savijene su.



Najveće je oštećenje na dijelu ograde u prolazu između vrtića i OŠ Vladimira Becića, a opravo je ovdje noću mračnije nego u drugim dijelovima.
Ograda će, kao i obično, biti popravljena, no glave koje uništavaju zajedničku imovinu očito nikada neće.
Nova ograda oko igrališta vrtića Vedri dani već je pokidana, trajala je oko mjesec dana
Foto: Komarilos
Kovinar
DUGO JE TRAJALO Ovo je ograda oko novih zelenih otoka na Štrosiki, već su je krenuli lomiti
Prošlo je manje od mjesec i pol dana od kada je instalirana nova urbana galanterija uz nogostup
Formalno je potpuno obnovljena dionica ceste i južna strana nogostupa u Strossmayerovoj od Trga Ante Starčevića do Rokove otvorena prvoga dana listopada ove godine, a sada (nakon nešto manje od mjesec i pol dana) već je na nekoliko mjesta polomljena niska ograda oko novouređenih zelenih otoka na nogostupu. Ovo što se može vidjeti je potpuno besmisleno. Radi se o dijelovima ograda koje štite zelenilo na kolnim ulazima (ima ih dva) – na jednom mjestu metalna konstrukcija je već polomljena na gornjem dijelu, a druga je još uvijek samo savijena.
Vidljivo je kako oštećenja nisu nastala kao posljedica eventualnog nastraja vozilom na ogradu jer je dovoljno visoka da bi onda na njoj ostala boja s ogrebanog automobila čiji je vozač evenutalno prerano smotao volan. Ne, ovo je netko učinio namjerno, eventualno upirući kotačem bicikla, odnosno vjerojatnije je da je riječ o pritisku ili udarcu nogom jednog ili više počinitelja (koji su se možda udružili kako bi postigli snažniji pritisak). Za očekivati je da će u sljedećoj fazi nastaviti lomiti konstrukciju ili će izvaljivati okomite dijelove.


Obnova ovog dijela Štrosike, nakon postavljanja nove tramvajske pruge s obje strane cesete, trajala je dugo i predugo, ali kad je u konačnici uređen niz zelenih otoka uz nogostup i po sredini ceste – ispalo je da je vrijedilo čekati. Prilaz najužem središtu grada je na taj način redizajniran, potpuno vizualno promijenjen i oplemenjen raslinjem. No, ako ovako nastavimo ubrzo možemo očekivati daljnju devastaciju ograde, a onda i lomljenje mladih stabala i možda čupanje grmolikog bilja. Čista budalaština.



Foto: Komarilos
-
Kovinar2 dana od objaveNESTAO POVIJESNI STUP Nakon udara vozila je oštećen do te mjere da je poslan na popravak
-
Mobilia17 sati od objaveNOVA CESTA Kranjčevićeva će se nastaviti od Našičke, iza Vodovoda uz prugu, do Svilajske
-
SPEEDWAY2 dana od objaveOSIJEK – ISTRA 1961 1:5 Potpuni potop, dosad najveći poraz od kada Osijek igra na Opus Areni
-
SPEEDWAY2 dana od objaveOSIJEK – POREČ 28:28 Rukometaši remizirali, poslije dramatične završnice svakome po bod
-
Šećerana2 dana od objaveMIROTVORSTVO Nagrade „Krunoslav Sukić“ u 2025. osvajaju Emina Bužinkić i film „Mirotvorac“
-
Kožara11 sati od objavePREDLOŽEN ZATVOR Istražnom sucu privedeni osumnjičeni za krijumčarenje 980 kg marihuane
-
Mobilia2 dana od objaveMOŽE SE! BRAVO! Postavljen znak upozorenja preko rupe na kanalizacijskom šahtu u Štrosiki
-
Kožara2 dana od objaveMIR I DOBRO Petarde nisu igračke, a najčešće uzrokuju ozljede šaka i prstiju, lica i očiju
-
Analit19 sati od objaveRADIĆEVA Asfaltirana traka u kojoj je pruga, uređuju zapadnu stranu sa zelenim otocima
-
SPEEDWAY16 sati od objaveJURA Predsjednik Milanović odlikovao trenera koji je 4 sezone uspješno vodio naše košarkaše
-
SPEEDWAY12 sati od objaveVETERANSKI TURNIR Najbolji bivši rukometaši iz Čakovca i nekadašnje zagrebačke rukometašice
-
Svilana13 sati od objaveMOJA IGRA Predstava o Luki Modriću, kupnjom ulaznice pomažete osobama sa sindromom Down

