Na upit gradskog vijećnika Mate Lukića o tome kakvi su efekti i prihodi od naplate parkiranja koja se u Osijeku od 21. rujna ove godine provodi u nultoj i dijelu prve zone, gradonačelnik Ivan Radić je na današnjoj sjednici Gradskoga vijeća dao objašnjenje iz kojeg je vidljivo da su prihodi naprosto nevjerojatni.

– Tijekom prva dva tjedna naplate ostvaren je prihod od 346.000 eura što je iznos otprilike isti kao i godišnji prihod koji smo imali od koncesniora. S tim da treba uzeti u obzir da je ovdje tijekom dva tjedna riječ o naplati samo u nultoj i dijelu prve zone, odnosno o naplati kojom je obuhvaćeno samo 665 parkirališnih mjesta pod naplatom od ukupno preko 3.000 parkirališnih mjesta – rekao je Radić.

Gradonačelnik je dodao i da ovi podaci apsolutno potvrđuju da je odluka o preuzimanju poslova upravljanja i naplate parkiranja od koncesionara i dodjeljivanje tog posla gradskom poduzeću GPP bila ispravna i korisna za Grad Osijek.

– Mi smo prva gradska vlast koja je uzela parking pod svoje. Do tada smo bili jedini grad u ovom dijelu Europe koji je imao koncesionara. Prije preuzimanja, napravili smo dvije neovisne studije koje su dokazale da će se to Gradu Osijeku isplatiti i ovi podaci to sada potvrđuju.

Foto: Komarilos

Divlja odlagališta veliki su problem, a ona koja se povremeno i čiste jednostavno vremenom opet postaju mjesta na kojima pojedinci odlažu razni otpad. Najčešće je to građevinski otpad, šuta, stiropor, sve ono što bi trebalo završiti na odlagalištu građevinskog otpada, no iz nekog razloga završi na zabačenim mjestima.

Jedno od njih je i pustara Tufek nadomak Tenje s koje se pruža pogled na nekadašnji Poljoprivredni fakultet na Tenjskoj cesti. Iako je udaljena tek 2 km od reciklažnog dvorišta Jug, prepuna je raznog otpada. Odbačeni komadi namještaja, razne plastike, dječjih auto sjedalica, građevinskog otpada, kartona, stiropora…

Na ovaj problem ukazali smo prije nekoliko mjeseci, a građani koji se tamo zateknu tijekom šetnje kažu kako je situacija sada čak i gora, novo smeće se konstantno dovozi, a hrpe se proširuju.

Koliko god se trudili upozoravati na ovakve probleme, savjest pojedinaca nikako da proradi. A potrebno je samo odvesti se dva kilometra dalje i isto to smeće ostaviti tamo gdje mu je i mjesto.

PUSTARA TUFEK Nadomak reciklažnog dvorišta Jug 2 i Tenje raste divlje odlagalište otpada

Foto: Građani Komarilosi

Pred gradskim će se vijećnicima na sjednici Gradskoga vijeća zakazanoj za utorak (6. listopada) naći Konačni prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Osijeka. Od značajnijih izmjena javnost, a posebno stanovnici Lijeve obale, svakako će pozdraviti dio koji se odnosi na gradnju na ovom području.

Naime, prema Oduci, do donošenja Urbanističkih planova (UPU IV – Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Tvrđavica i UPU V – Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Podravlje) ne dozvoljava se gradnja novih građevina. Dozvoljena je samo rekonstrukcija postojećih građevina u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.

• Što se podrazumijeva kao dozvoljena rekonstrukcija?
• obnova i zamjena dotrajalih i oštećenih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i uređenje unutarnjeg prostora u postojećim tlorisnim i visinskim veličinama, pri čemu se neuređeni prostor ili dio prostora ispod krova ne može prenamijeniti
• dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) do najviše 6,00 m2 neto površine uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije
• gradnja ili rekonstrukcija priključaka na sve sustave infrastrukture te ugradnja i rekonstrukcija svih vrsta instalacija

U Konačnom prijedlogu Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Osijeka propisane su smjernice za izradu UPU IV – Urbanistički plan uređenja dijela naselja Tvrđavica i UPU V – Urbanistički plan uređenja dijela naselja Podravlje. Prema smjernicama obvezno je očuvati zatečenu pretežito stambenu namjenu, unutar stambene namjene dopustiti samo izgradnja obiteljskih stambenih zgrada s najviše dvije stambene jedinice. Preporučuje se ograničenje izgradnje obiteljskih stambenih zgrada na najviše dvije nadzemne etaže, obvezno je planiranje prometnica većih profila s drvoredima, a najmanje 40% površine građevne čestice mora biti ozelenjeno uz obvezu hortikulturnog uređenja predvrtova.

Skraćeno, eventualni investitori imaju vremena za predaju zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola na području Tvrđavice i Podravlja do sjednice Gradskoga vijeća, 6. listopada 2026., odnosno do donošenja odluke kojom se ne dozvoljava nova gradnja. Svi koji do tada predaju dokumentaciju ući će u proceduru i u konačnici će moći ishoditi dozvole potrebne za gradnju. A svi koji zakasne, morat će čekati donošenje novih urbanističkih planova za Tvrđavicu i Podravlje.

Foto: Komarilos

Teniskim terenima u Perivoju kralja Tomislava više neće upravljati Športski objekti i to nakon što se ova gradska tvrtka još u lipnju obratila Gradu Osijeku sa zamolbom da se sklopljeni Ugovor sporazumno raskine zbog specifičnosti upravljanja i održavanja objekta i nedostatka stručnog kadra za održavanje.

Tako će se pred gradskim vijećnicima na sjednici Gradskoga vijeća u utorak (6. listopada) naći Prijedlog Odluke o raspisivanju Javnog natječaja o povjeravanju na upravljanje sportske građevine Tenis centar Osijek. Predloženom Odlukom o raspisivanju javnog natječaja o povjeravanju na upravljanje sportske građevine Tenis centar „Osijek“ te Javnim natječajem, sportska građevina povjerit će se na upravljanje, na rok od 20 godina uz obvezu upravitelja da građevinom upravlja u skladu s njezinom sportskom namjenom, propisima i uvjetima utvrđenima javnim natječajem i ugovorom. Upravljanje ne podrazumijeva prijenos prava vlasništva niti drugog stvarnog prava na sportskoj građevini.

Neformalno se doznaje da je za upravljanje zainteresiran Igor Vekić, otac proslavljene osječke tenisačice Donne Vekić, koji već neko vrijeme ima razrađen projekt redefiniranja postojećeg sportskog kompleksa u Perivoju kralja Tomislava. Postoji mogućnost da bi, u skladu s propisima, bila uklonjena stara zgrada te da bi na južnom dijelu parcele bila izgrađena nova staklena dvorana s četiri teniska terena na tvrdoj podlozi. Postojeća tri terena bliža Iktusu, kao i trenutni teren broj 4, ostali bi na zemljanoj podlozi.

Pravo sudjelovanja u Javnom natječaju predviđeno je za sve pravne oblike koje dopušta Zakon o sportu, odnosno za sportske udruge, sportske saveze, sportske zajednice, obrte, ustanove i trgovačka društva registrirane za upravljanje sportskom građevinom. Budući upravitelj dužan je sportskom građevinom upravljati pažnjom dobrog gospodara, snositi režijske troškove i troškove tekućeg održavanja, osiguravati punu sportsku funkciju, urednost, sigurnost i očuvanje vrijednosti građevine, omogućavati provedbu Programa javnih potreba u sportu te sportsku građevinu osigurati kod osiguravajućeg društva. Upravitelj je dužan provoditi redovite i godišnje preglede građevine, redovito, tekuće i investicijsko održavanje te donositi godišnji Program upravljanja sportskom građevinom i dostavljati ga nadležnom upravnom tijelu Grada Osijeka na prethodnu pisanu suglasnost. 

Foto: Komarilos

U drugoj polovici srpnja završen je prvi dio nove dvotračne ceste koja će ubuduće povezivati naselje Filipovica s ulicom Sv. L. B. Mandića, a danas je nogostup na zapadnoj strani te ceste već zarastao u korov viši od jednog metra. Cesta je stigla na nekoliko desetaka metara do južne obilaznice, nastavit će se ispod nje i spojiti na kružni tok u Bistričkoj na početku Filipovice.

Kad je ovaj prvi dio ceste dovršen odmah je iscrtana horizontalna signalizacija, s obje strane su uređeni nogostupi, s istočne strane je i dvotračna biciklistička staza, a na zapadnoj strani je posađen novi drvored (41 mlado stablo) te je postavljena nova javna rasvjeta (13 stupova) i tri vodovodna hidranta.

Vidljivo je kako izgleda redovito zalijevaju novi drvored jer se po nogostupu razlijeva blato. Hidranti su se u međuvremu izgubili u visokom korovu koji se dijelom širi i na cestu, a s obje strane polako i sigurno zatvara i pješački nogostup.

Cesta, biciklistička staza i nogostupi formalno još nisu u uporabi, što se vidi po srušenim prometnim znakovima. No, automobili povremeno prolaze, česti su i bicilisti, a tu i tamo prođe i netko od pješaka jer ova kratka dionica zapravo jako skraćuje put građanima koji žive u Filipovici i sad ne moraju iz grada ići čak do kružnog toka na raskrižju Mandićeve i Ulice borova kako bi se onda vraćali natrag u naselje.

Foto: Komarilos