Na sjednici Gradskog vijeća u četvrtak, 14. svibnja pred vijećnicima će se nači Konačni prijedlog Odluke o donošenju  Urbanističkog plana uređenja  prostora bivše „Tvornice žigica“ u Osijeku.

Obavljen je opsežan posao zbog stvaranja planskih pretpostavki za pokretanje procesa urbane preobrazbe područja nekadašnjeg proizvodnog kompleksa te uređenja građevinskog zemljišta i prenamjene prostora na predmetnoj lokaciji u skladu s namjenom utvrđenom planovima šireg područja, definiranjem prostornih i prometnih rješenja.

Predviđeno je da će na mjestu nekadašnjeg tvorničkog kompleksa sjeverno i južno od Reisnerove te unutar trokuta omeđenog Ulicom Sv. Ane, Mandićevom i Prolazom J. Leovića biti javne zelene površine (javni park, vrt), površine infrastrukturnih sustava, površine mješovite namjene (pretežito stambene) i gospodarske (poslovne) namjene.

Unutar Bloka 1, sjeverno od Reisnerove predviđene su površine pretežito stambene namjene u tri cjeline – a, b i c – gdje je dozvoljena gradnja nove višenamjenske zgrade (a), zatim rekonstrukcija višestambene zgrade (b), odnosno gradnja nove višestambene ili višenamjenske zgrade i rekonstrukcija postojeće zgrade u višestambenu ili višenamjensku zgradu (c).

Unutar Bloka 2 dozvoljena je rekonstrukcija (uključuje i prenamjenu) bivše proizvodne građevine uz Reisnerovu ulicu. Unutar Bloka 3  dozvoljena je gradnja nove višenamjenske zgrade. I konačno, unutar Bloka 4 pri rekonstrukciji građevine dozvoljen je smještaj jedne građevine osnovne namjene (poslovne ili višenamjenske zgrade).

Kako je postojeća višestambena zgrada (građevina osnovne namjene) važan element u očuvanju ambijenta Reisnerove ulice. Ulično pročelje ima oštećenu arhitektonsku profilaciju te se preporučuje izrada projekta obnove pročelja na temelju izvornog nacrta po kojem je građevina izgrađena.

U pratećim materijalima ukratko je i efektno opisana povijest ovoga kompleksa, pa je i to zgodno za upamtiti:

VRIJEDNA BAŠTINA Dio do danas očuvanog složenog kompleksa proizvodnih, upravnih, skladišnih i stambenih zgrada osječke šibicare predstavlja ostatke iznimno vrijedne industrijske baštine. Osječka je šibicara bila jedna od najstarijih i najvećih osječkih tvornica koja je od osnutka 1856. godine bila u vlasništvu obitelji Reisner. Njezin osnivač Emerik pl. Reisner 1885. upravljanje tvornicom prepustio je svome sinu Adamu pl. Reisneru koji je tvornicu 1909. pretvorio u dioničko društvo koje je nakon završetka Drugog svjetskog rata postalo općenarodna imovina, a nakon osnutka Republike Hrvatske privatizirano, degradirano, devastirano, napušteno i opožareno.

NEBRIGA VLASNIKA Unatoč činjenici da je najstariji dio tvorničkog kompleksa iz sredine 19. stoljeća usred nebrige vlasnika nedavno izgorio u požaru, a zatim zapušten i porušen unutar tvorničkog kruga koji se prostire s obje strane Reisnerove ulice, a koji je bio povezan pasarelom zaštitnim znakom ove ulice koja je također zbog nemara vlasnika uklonjena zbog sigurnosnih razloga, još je uvijek sačuvano nekoliko iznimno vrijednih zgrada građenih za razne namjene i s različitim stilskim karakteristikama od historicizma, preko secesije do art dekoa.

PROIZVODNA ZGRADA Unutar preostalog kompleksa zgrada historicistička jednokatna proizvodna zgrada iz 1890-ih godina predstavlja iznimno vrijedan primjer industrijske arhitekture na kojemu je očuvana betonska konstrukcija, raster prozorskih osi izvorni metalni prozori na južnom, dvorišnom, pročelju gdje je očuvana i izvorna boja pročelja.

ZGRADA UPRAVITELJA Osim ove proizvodne zgrade posebnu vrijednost predstavlja jednokatna secesijska zgrada upravitelja šibicare koja je sagrađena 1908. godine i koja osim sačuvanih, ali zapuštenih, pročelja ima sačuvanu i izvornu prostornu organizaciju svih etaža od podruma, preko prizemlja u kojemu su se nalazili uredi uprave tvorni ce, preko prvoga kata gdje se nalazio prostrani stan ravnatelja šibicare, te tavana sa sačuvanom izvornom krovnom konstrukcijom i devastiranim sustavom korita za prikupljanje i skladištenje kišnice koja se koristila kao tehnička voda.

ZGRADA ZA RADNIKE Stambena dvokatnica iz međuratnog razdoblja primjer je onodobne brige poslodavca za svoje namještenike i radnike te se i nju treba sačuvati kao trag funkcionalnog dijela ovog industrijskog kompleksa.

GROBLJANSKI PUT Osobitu vrijednost predstavlja i dendroflora koja svoje korijene vuče iz razdoblja secesije kada je bila produženi dio upravne zgrade, kao i sačuvane naznake nekoć funkcionalne ulice Grobljanski put koja je vodila od Županijske ulice prema gornjogradskom groblju sv. Ane.

RATNA STRADANJA Ostale zgrade raznih namjena nastale većinom nakon završetka Drugog svjetskog rata nemaju osobitu arhitektonsku vrijednost pogotovo jer su stradale tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku 1991./1992. godine, te kasnije gubitkom izvorne funkcije i prenamijene proizvodnog programa tvornice, iz tvornice šibica u tvornicu plastične stolarije, bile devastirane i nebrigom vlasnika gotovo potpuno su propale.

Foto: Komarilos, Grafički prikazi: Radni materijali za Gradsko vijeće

Grad Osijek raspisao je javnu nabavu za izradu projektne dokumentacije za potrebe rekonstrukcije Tržnice Osijek. Rok za dostavu prijedloga je 21. svibnja 2026., a procijenjena vrijednost nabave je 150.000 eura.

U projektnom je zadatku naglašeno kako Grad planira izvršiti zahvat rekonstrukcije Tržnice Osijek i otvorenog prostora oko iste na Trgu Ljudevita Gaja. U obuhvatu zahvata, uz poslovnu zgradu, četiri kioska, nadstrešnice tržnice sa štandovima i otvorenog dijela tržnice s pratećim sadržajem nalaze se još i Park svetišta Srca Isusova i napuštena benzinska postaja.

Ciljevi planirane rekonstrukcije postojeće građevine i izgradnje novih sadržaja unutar tržnice, te otvorenog prostora baziraju se na iskorištavanju potencijala zatečenih sadržaja. Kroz projekt se planira rekonstruirati poslovnu zgradu u energetski učinkovitu i održivu zgradu, provjeriti i osigurati mehaničku otpornost i stabilnost konstrukcije zgrade i nadstrešnice primjereno projektiranim rješenjima. Planirano je izraditi ovojnicu nadstrešnice uz zaštitu od ptica, te organizirati pozicije štandova i klupa ispod nadstrešnice. Klupe bi se zadržale i obnovile kao element kružnog gospodarstva i recikliranja kamenog materijala.

Na mjestu nekadašnje INA benzinske crpke, koja će se ukloniti, nalazila bi se električna punionicu vozila i zgrada. U svrhu održive e-mobilnosti izgradio bi se info paviljon gradskog prijevoza, odnosno mjesto za dispečere, kontrolu voznih redova, kronologije polazaka, pružanje informacija putnicima i prodaja karata javnog gradskog prijevoza, digitalni displej, ormarići za torbe, toalet.

Cijeli bi prostor Tržnice bio bi pod videonadzorom, a posjetiteljima bi bila javno dostupna pitka voda, dok bi se Park svetišta Srca Isusova krajobrazno uredio.

Promijenit će se i raspodjela prostora unutar poslovne zgrade – vanjski obodni prostori bili bi namijenjeni manjim trgovačkim i ugostiteljskim prostorima, a zatvoreni zapadni prostor za tekstil.

Planirana je i izgradnja sunčeve fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije, izgradnja spremnika za prikupljanje kišnice i ponovno korištenje tehničke vode za čišćenje vanjskih površina i navodnjavanje zelenih površina, te uređenje prometnih i pješačkih površina.

Foto: Komarilos

Danas u podne otvorene su ponude pristigle na javni natječaj Javne nabave za rekonstrukciju Strossmayerove ulice od turborotora na ulazu u Višnjevac do putničkog riječnog pristaništa na Gornjodravskoj obali. Prema prvim pristiglim informacijama, najpovoljniji ponuditelj je zajednica ponuditelja okupljena oko osječke tvrtke Osijek-Koteks.

U zajednici ponuditelja su: OSIJEK-KOTEKS d.d. – nositelj, TEHNO-ELEKTRO d.o.o. – član, SITOLOR d. o. o. – član.

Prema Zapisniku o otvaranju ponuda, ova zajednica ponuditelja jedina se javila na natječaj. Procijenjena vrijednost nabave bila je 39 milijuna eura, a oni su ponudili da će posao obaviti za 42.882.431,76 eura, odnosno za 53.603.039,70 eura s PDV-om.

Dakle, jedina i najpovoljnija ponuda zapravo je iznad procijenjene vrijednosti. A na projektu poznatom pod nazivom “Strossmayerova – Zelena avenija” radit će Osijek-Koteks i partneri Tehno-Elektro i Sitolor.

Kako je to uobičajeno, o eventualnim žalbama ovisi kad će posao krenuti, odnosno kad će odabrani izvođači biti uvedeni u posao.

Ključno je kod projekta rekonstrukcije prebacivanje tramvajske pruge u krajnje prometne trake četvertračne ceste (kao što je to već učinjeno od raskrižja s Kanižlićevom do raskrižja s Rokovom), obnoviti vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, te izgraditi novu pješačku i biciklističku stazu, zeleni pojas i parkirališna mjesta gdje to bude moguće.

Foto: Vizual Hrvatskih cesta

Točno u podne otvaraju se pristigle ponude za rekonstrukciju Strossmayerove ulice, odnosno rekonstrukciju državne ceste oznake DC426 od raskrižja sa državnom cestom oznake DC7 do riječnog putničkog pristaništa Osijek.

Javna nabava raspisana je 5. siječnja 2026., a rok za dostavu ponuda nekoliko je puta produživan. Riječ je o rekonstrukciji gotovo cijele Strossmayerove ulice od Gornjodravske obale (kod riječnog putničkog pristaništa na promenadi) do njezinog kraja, odnosno turborotora na ulazu u Višnjevac. Rekonstrukcija Štrosike preduvjet je da tramvaj na liniji T1 konačno vozi svoju uobičajenu rutu, od Zelenog polja do Višnjevca.

Radovi na ovoj značajnoj prometnici izvodit će se u četiri faze, uz kompletnu rekonstrukciju vodovodne i kanalizacijske mreže, te izmještanje tramvajske pruge iz zasebnog pojasa u prometni trak kolnika u Strossmayerovoj – na potezu od Kanižlićeve ulice prema zapadu (na potezu od Rokove do Kanižlićeve pruga je već izmještena).

Na cijelom će se potezu rekonstruirati vodovodna i kanalizacijska mreža, uređivati zeleni pojas i parkirališna mjesta, te nogostupi i biciklistička staza.

Na dijelu od Rokove do skretanja prema riječnom putničkom pristaništu na Gornjodravskoj obali rekonstruirat će se postojeća čvorišta na spojevima sa cjevovodima iz Waldingerove i Dubrovačke ulice, dok je na sjevernoj strani Strossmayerove predviđen spoj sa cjevovodom na Solarskom trgu (između crkve i kućnog broja 6), spoj sa slijepim krakom kod Gornjodravske obale 91, te spoj sa slijepim krakom kod Gornjodravske obale 90d. Ovdje će se radovi uglavnom izvoditi na trasama zelenih površina, pješačkih i biciklističkih staza, te parkirališta.

Procijenjena vrijednost projekta je 39.000.000,00 eura, a rok za završetak radova je 450 dana.

Ako se nitko ne bude žalio produžetak Strossmayerove gradit će Osijek-Koteks i partneri

Foto: Komarilos

Gotovo pet mjeseci trebalo je Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave da odbaci žalbu jednog od ponuđača za implementaciju novog sustava naplate parkiranja u Osijeku. Naime, ponuđač s višom cijenom žalio se jer je posao dobio ponuđač s nižom cijenom. I da se nije žalio sustav naplate parkiranja u Osijeku bi već odavno bio instaliran i u punoj funkciji. No, sad je i to gotovo.

U međuvremenu, tijekom prošle i ove godine u gradu je izgrađeno i uređeno, odnosno još se uređuje, oko 1000 parkirališnih mjesta, pa će u sustavu naplate, kad sustav profunkcionira, biti više od 8000 parkirališta.

Novi parkirališni kompleksi uz Ulicu Hrvtske Republike i uz Gundulićevu ulici kod Blok centra 2 bit će gotovi do početka organizirane naplate. Prethodno je izgrađeno novo veliko parkiralište na Gornjodravskoj obali, a prošireni su i kapaciteti na više mjesta u Gundulićevoj ulici. Iznova je uređeno parkiralište Zeko iza hotela Central, pa parkinzi u Radičevićevoj, Cvjetkovoj, Radićevoj i Strossmayerovoj ulici te u naselju Vladimira Nazora i na Vijencu Ivana Meštrovića.

Bit će tu sasvim dosta mjesta kad krene naplata.

Foto i video: Komarilos