Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je javne natječaje za Program ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe, kao i za Program uređenja pročelja za postojeće zgrade.

Natječaji su otvoreni do 31. kolovoza 2026. i raspisivat će se jednom godišnje, a prijave se zaprimaju putem aplikacije programi.mpgi.hr.

Riječ je o Programima čije je donošenje predviđeno Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2025. godine, a cilj mu je unaprijediti kvalitetu života u postojećim zgradama. Programi se primjenjuju na postojeće višestambene i stambeno-poslovne zgrade koje imaju OIB, odnosno upisane su u Registar zajednice suvlasnika, koji vodi Državna geodetska uprava.

Program ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe država će sufinancirat sa jednom trećinom troškova ugradnje dizala, uz mogućnost sudjelovanja jedinica lokalne samouprave.

Program uređenja pročelja za postojeće zgrade odnosi se na zgrade koje su zaštićeno pojedinačno kulturno dobro ili se nalaze unutar kulturno-povijesnih cjelina. Država će sufinancirati jednu trećinu troškova, dok su jedinice lokalne samouprave obvezne sudjelovati u sufinanciraju s također 1/3 troškova, kako bi višestambene zgrade na njihovom području mogle participirati u programu.

Na javni poziv za 2026. godinu mogu se prijaviti zgrade koje još nisu započele radove na uređenju pročelja ili su ih započele u 2026. godini.

Više informacija o programima i natječajima dostupno je na mrežnim stranicama Ministarstva.

PLAN Od Nove godine država sufinancira 1/3 troška ugradnje dizala, tko će platiti ostatak?

Foto: Freepik

U Livnu je danas, na Dan obrane Grada, potpisan Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Grada Osijeka i Grada Livna. Tim je činom formalizirana dugogodišnja veza ova dva grada, a koja se desetljećima održava zahvaljujući ljudima livanjskih korijena koji žive i rade u Osijeku, ali nisu zaboravili svoj zavičaj.

– Inicijativa za formalizaciju prijateljstva potekla iz zajednice Livnjaka u Osijeku, a potpisivanje sporazuma predstavlja iskorak prema snažnijem povezivanju dvaju gradova – istaknuo je gradonačelnik Ivan Radić.

Gradonačelnik Livna Darko Čondrić je rekao kako sporazum daje formalni okvir odnosima koji se već godinama razvijaju kroz zavičajne veze, gospodarstvenike i zajedničke interese dviju sredina.

– Livno i Osijek povezuju vrijedni, radišni i ustrajni ljudi, a potpisivanje sporazuma otvara prostor za suradnju na projektima u gospodarstvu, kulturi, sportu i turizmu – dodao je Čondrić.

Foto: Grad Osijek

Nakon što je gradonačelnik Osijeka, Ivan Radić, najavio jednostrani raskid koncesijskog ugovora s tvrtkom Dimnjak zbog povećanja cijena bez odobrenja Grada te nakon što je u javno savjetovanje pušten Nacrt Odluke o dimnjačarskim poslovimaa – oglasili su se vijećnici platforme Možemo priopćenjem pod naslovom „Prekid ugovora koji kasni: što građani dobivaju, a što riskiraju?“.

– U proteklih pet godina kontinuirano smo upozoravali na probleme, kroz objave, medijske istupe i konferencije za medije. Krajem 2023. organizirali smo i tematsku sjednicu Gradskog vijeća kojoj smo obrazlagali i tražili raskid ili izmjene koncesijskog ugovora. Danas smo napokon u fazi kada se ti problemi počinju rješavati, ali ključno je da se u proces uključe i građani i struka – rekao je vijećnik Boris Kiš.

Posebno, kaže, zabrinjava činjenica da je Grad već ranije 2024. najavio raskid ugovora, ali je od toga odustao i postigao dogovor s koncesionarom.

– Danas smo ponovno u sličnoj situaciji, Dimnjak ponovno nudi dogovor – kaže Kiš.

Vijećnica Katarina Kruhonja upozorava da povećanje cijena može biti formalni ali ne smije biti jedini razlog raskida ugovora.

– U suprotnom postoji rizik da se problem svede isključivo na cjenik, dok se zanemaruju ozbiljne nepravilnosti u radu koncesionara na štetu građana – rekla je Kruhonja.

• KLJUČNI PROBLEMI koje je istaknula vijećnica Kruhonja
• inzistiranje na naknadnoj izradi projekata plinskih instalacija (oko 400 €)
• uvođenje skupih „izvanrednih“ i „periodičnih“ pregleda
• nejasni i nepotpuni nalazi o ispravnosti dimnjaka
• neprovođenje redovnih kontrola prema propisanoj dinamici
• naplata pregleda za dimnjake koji nisu u upotrebi
• neuređena i netransparentna baza korisnika

Vijećnici traže jasan plan prijelaznog razdoblja, transparentan i zakonit sustav te zaštitu građana od neopravdanih troškova.

Foto: Freepik

Ono što se mjesecima čekalo sada konačno kreće u realizaciju. Idućeg tjedna započinju radovi na uređenju zgrade u Školskoj ulici u kojoj će se, za nešto više od 15 mjeseci, smjestiti novi vrtiću centru grada. Naziva Dječji vrtić Centar, ovaj će objekt polaziti 60 djece u četiri odgojne skupine – dvije jasličke i dvije vrtićke.

Ispred budućeg vrtića izvođaču radova odabranom na javnoj nabavi, tvrtki Iver, uručen je ugovor, a najavljeno je kako se sa zahtjevnim radovima započinje početkom idućega tjedna. 

– 2024., kada smo došli u posjed objekta, prijavili smo ga kako bi od Ministarstva dobili sredstva za njegovu obnovu. Ukupna vrijednost radova je 850.000 eura, od kojih su 450.000 bespobvratna sredstva. Vrtić Centar imat će dvije vrtićke i dvije jasličke skupine,a pohađat će ga 60 djece. Rok za izvođenje radova je 15 mjeseci, nakon čega  će vrtić o gradskom trošku biti opremljen i upisat će se djeca – rekao je gradonačelnik Ivan Radić prilikom uručenja ugovora, dodavši kako će se uskoro uvesti izvođač radova u posao izgradnje DV Bambi u Podravlju, a napomenuo je i kako je ishođena građevinska dozvola za novi vrtić u Retfali koji će imati čak osam skupina.

Podsjetio je kako je u odnosu na 2021. upisano 707 djece više u vrtiće, te kako sva djeca s oba zaposlena roditelja imaju pravo na upis.

– Značajno su podignuta materijalna prava odgojiteljicama za 70%. Imamo preko 100 odgojiteljica više, financijska sredstva za predškolski odgoj 160% veća nego 2021., a cijena vrtića je ostala ista. Osim izgradnje pet vrtića, energetski je obnovljen vrtić Radost, obnova traje na objektima Pčelica i Krijesnica, a spremna je obnova za vrtiće Kosjenka i Jelenko.

Ivan Dumančić, direktor tvrtke Iver, rekao je kako objekt nije velik ali je zahtjevan za obnovu.

– Radovi kreću s demontažama, dižemo objekt više od postojećeg, postavljamo čeličnu konstrukciju umjesto postojećeg krovišta kako bi djeca imala više prostora. Po završetku tu će biti 450 kvadrata modernih, funkcionalnih prostorija – naglasio je Dumančić, dodajući kako je posao zahtjevniji od novogradnje, jer kada se otvore zidovi i vide instalacije, tada tek znaju što i9h očekuje. Ipak., nada se kako će sve biti završeno u planiranom roku.

Ravnateljica Dječjeg vrtića Osijek, Ana Mihaljević, naglasila je kako je u osječke vrtiće upisano 3.638 djece u 191 odgojnoj skupini. Kako u zadnjih nekoliko godina bilježe porast zahtjeva za upis djece na području centra grada, četiri nove skupine bit će od velikog značaja.

Foto: Komarilos

Prostor nekadašnje benzinske crpke na Gajevom trgu već je godinama mjesto na kojem vozači parkiraju svoja vozila. I to ne samo osječani, ovdje se mogu vidjeti razne registracijske oznake, neke čak i inozemne. Iako je na ulazu u benzu jasno istaknut znak zabrane zaustavljanja i parkiranja, osim za električna vozila koja su na punjenju, vozači se na to baš i ne obaziru.

Ovo je svakodnevna slika koja se tijekom prijepodnevnih i ranih popodnevnih sati može vidjeti. Ukoliko bi vozač električnog vozila baš na ovoj punionici napunio svoj automobil, teško da bi se „progurao“ između parkiranih.

Uglavnom, posla kako za policiju, tako i za prometne redare ovdje ima svakodnevno. Samo se treba jednom-dva puta dnevno provozati ili prošetati. Onda bi ovakve slike konačno postale rijetkost.

Foto: Građani Komarilosi