Dijalog s mladima o priuštivom stanovanju „Hrvatski pristup stambenoj krizi kao primjer za rješavanje europskih izazova?“ održan je danas u panel-raspravi na konferenciji „Mogu li mladi priuštiti svoju budućnost?“ u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Nikoline Brnjac.

Brnjac, koja je i koordinatorica Kluba zastupnika EPP-a u HOUS odboru rekla je kako ne možemo dopustiti da mladi odgađaju svoj život zato što si ne mogu priuštiti stan.

– Priuštivo stanovanje je veliki problem i izazov EU i upravo danas govorimo o ovoj temi sa mladim ljudima jer želimo čuti što misle o tome. Ovaj veliki problem ne može se riješiti sam od sebe. Zbog toga su sa mnom danas kolege iz Francuske i Italije kako bi razgovarali o konkretnim rješenjima. 

Gradonačelnik Ivan Radić naglasio je kako se upravo u Osijeku gradi najveća zgrada poticane stanogradnje u Hrvatskoj vrijedna 28 milijuna eura, na križanju Vinkovačke i Dunavske.

– 206 POS-ovih stanova po određenim kriterijima će kupiti naši sugrađani po cijeni od 2.104 eura/m2. Interes je jako velik, jer cijene stanova su visoke i mladima je teško priuštiti stan. Grad u svom vlasništvu ima 707 stanova, a u Tvrđi ćemo jednu zgradu sa devet stanova rekonstruirati upravo za priuštivo stanovanje. Tu je i veliki projekt Jug 4 gdje je odabrano idejno-urbanističko rješenje. Potražnja za stanovima je velika, nikada se više nije gradilo, a nikad cijene stanova nisu bile veće – naglasio je Radić.

Županica Nataša Tramišak rekla je da je važno da je suradnja jedinica lokalne samouprave, Gradova i općina kada je u pitanju stambena politika dobra. Glavni cilj je pomoći mladima da lakše dođu do krova nad glavom, osiguraju vlastiti dom, kuću ili stan.

– OBŽ je od ove godine pokrenula veliki program „Slavonija i Baranja naš dom“ koji ima nekoliko sastavnica. Već iduće godine počet ćemo graditi 53 stambene jedinice za mlade obitelji, najvećim dijelom obiteljske kuće na području 19 jedinica lokalne samouprave – naglasila je Tramišak.

Foto: David Jerković/PIXSELL

U 2025. u Osijeku su rođena 774 djeteta, 49 više nego godinu ranije, a prirodni pad stanovništva smanjen je za 140 osoba. Time je Osijek ostvario najveće poboljšanje prirodnog kretanja među svim hrvatskim gradovima. Posebno je to naglasio gradonačelnik Ivan Radić prilikom današnjeg sastanka s ministrom demografije i useljeništva Ivanom Šipićem.

– Četvrtu godinu za redom bilježimo više doseljenih nego odseljenih. U vrtiće smo ove pedagoške godine upisali 26 djece povratnika, a u osnovne škole 29 djece povratnika iz inozemstva. Gospodarstvo je temelj demografskog razvoja, danas u Osijeku imamo preko 54.000 zaposlenih što je gotovo 5.000 više nego 2021. Broj nezaposlenih je smanjen za 53%. Raste broj poduzetnika i obrtnika, ulažemo u potpore za poticanje poduzetništva. U proteklih pet godina za tu smo mjeru osigurali više od 4miliuna eura i taj će se iznos povećavati iduće godine. Naknadu na novorođeno dijete povećali smo na 700 eura. Posebno smo ponosni na ulaganje u vrtiće, izgradili smo tri nova, dogradili dva, energetski obnovili tri, te obnovili 20 igrališta u vrtićima. Danas vrtiće pohađa 3.761 dijete, sva djeca s oba zaposlena roditelja su upisana, a gradimo još dva nova vrtića – rekao je Radić, dodavši kako se u gradu provodi najveći investicijski ciklus ulaganju u osnovno školstvo.

– Time ćemo dobiti da sva djeca mogu ići u jednosmjensku školu. Priuštivo stanovanje dio je naše demografske politike, gradi se APN-va zgrada sa 206 stanova. Osnovali smo i agenciju koja će se baviti priuštivim stanovanjem. S ministrom sam danas razgovarao i o pilot projektu „Mama, tu smo“ koja će biti konkretna pomoć majkama prva tri mjeseca nakon poroda, a obuhvatit će pomoć u kućanstvu, stručne savjete uz psihološku pomoć uz mogućnost digitalnog povezivanja – dodao je Radić, naglasivši kako je cilj jasan:

– Želimo da Osijek bude grad u kojem mladi ljudi ne moraju birati između obitelji, karijere i kvalitetnog života, grad u kojem mogu naći dobar posao i planirati budućnost svoje djece.

Ministar Šipić naglasio je kako je Osijek pravi primjer na koji se način mogu koristiti mogućnosti koje pružaju različiti resori, mogućnosti EU fondova i svih drugih potpora koje nisu zaobišle grad.

– Ministarstvo je u svom programu zacrtalo bitnim suradnju s gradovima, općinama županijama za budućnost naše djece i cijelih obitelji. Pilot projekt o kojem sam s gradonačelnikom razgovarao trebao bi početi iduće godine, a financirat ćemo ga iz EU fondova. Ciljano smo izabrali četiri grada – Split, Zagreb, Rijeku i Osijek – rekao je Šipić.

Foto: David Jerković/PIXSELL

Ulica Josipa Jurja Strossmayera od Dubrovačke pa dalje prema zapadu oduvijek je bila mjesto na kojem se moglo besplatno parkirati. No od studenog će se nalaziti u II. zoni naplate, sve do Vijenca Augusta Cesarca, uz brojeve 112 i 114, odnosno parking preko puta Vijenca Josipa Kozarca.

Mnogo je ulica koje do sada nisu bile u sustavu naplate, a koje će se od sada nalaziti mahom u II. zoni. Olakšat će to pronalazak slobodnog mjesta stanarima, koji očekuju da će pritisak na parkirališta pred njihovom kućom/stanom kada krene naplata biti manji.

A da hoće svjedoče i svakodnevni prizori iz I. zone koja je tijekom ovog mjeseca kompletno u naplati. Na Gornjodravskoj obali pritisak automobila je uvelike manji, pa se sada neće događati da ćete obilaziti nekoliko krugova dok ne nađete slobodno mjesto.

PROZRAČNO Prvi dan naplate parkiranja u cijeloj 1. zoni otkrio obilje praznih parkirališta

Foto: Komarilos

U svim dijelovima 1. parkirališne zone u Osijeku od jutros ima dovoljno slobodnih mjesta za parkiranje, pa građani koji se automobilima upute u šire središte grada kako bi nešto obavili ne moraju strahovati da će satima kružiti kako bi parkirali. Od 7,00 sati krenula je naplata u cijelom području 1. zone i ta je mjera izgleda odmah polučila očekivani rezultat, odnosno s parkirališta su nestali automobili onih koji bi dolazili rano ujutro i ostavljali vozila na istom mjestu do kasnoga popodneva.

Fotografije su snimljenje između 9,00 i 10,00 sati u Ulici Hrvatske Republike, Jegerovoj te na različitim pozicijama parkirališta na Gornjodravskoj obali i na svim je tim mjestima vrlo prozračno.

Pretpostavka je da će se sad pritisak vozila privremeno preseliti u 2. zonu, pa je za konačni dojam potrebno pričekati početak studenoga kad će i na tom području krenuti naplata.

Foto: Komarilos

Od sutra, srijeda 21. listopada, kreće druga faza naplate parkiranja u Osijeku koja uključuje naplatu u cijeloj 1. parkirališnoj zoni (do sada je naplata funkcionirala u 0. i dijelu 1. zone).

U 1. zoni, između ostalih, nalazi se i većina parkirališta na Gornjodravskoj obali, od nekadašnje Bijele lađe pa do Ulice klanac, a ostatak parkirališta prema Solarskom trgu nalazi se u 2. zoni. Ta činjenica, da se u jednoj ulici nalaze parkirališta 1. i 2. zone sama po sebi nije problem jer su jasne razlike u cijeni parkiranja po satu u različitim zonama. No, jedan dio građana koji stanuju u Gornjodravskoj, na adresama u 2. zoni (od kućnog broja 93 do 100) pohitao je kupiti stanarsku kartu (iako naplata u 2. zoni kreće tek u studenome), pa ih je zbunilo objašnjenje na naplatnom mjestu da mogu kupiti samo stanarsku kartu za 1. zonu.

Riječ je o tome da je cijelo područje Gornjodravske obale definirano kao jedinstveno stanarsko područje, što znači da stanari s tog područja mogu parkirati i u 1. i u 2. zoni, ovisno o tome gdje pronađu slobodno parkirališno mjesto. No, istovremeno je određeno da stanari u stanarskim područjima kojima pripadaju parkirališta 1. i 2. zone plaćaju stanarsku kartu za 1. zonu.

A kad je u pitanju plaćanje parkiranja po satu onda vrijedi pravilo da se plaća cijena za onu zonu u kojoj je automobil parkiran.

Foto: Komarilos