Jučerašnji inspekcijski, ali i partnerski posjet delegacije osječke gradske uprave pogonima poduzeća Končar – u kojima se dovršava proizvodnja prvog od 10 novih tramvaja što će u Osijek biti isporučeni u razdoblju od ožujka do rujna ove godine – zapravo je ozbiljna završnica projekta modernizacije javnog gradskog prijevoza čije je planiranje započelo prije 10 godina i tada je najavljeno da će sav posao biti gotov do 2023. No, iz današnje perspektive jasno je da su ti planovi bili pomalo nerealni.

Politički izborni ciklusi odredili su da je najkonkretniji i najzahtjevniji izvedbeni dio ovog kompleksnog projekta dopao na izvršenje administracije akturalnog gradonačelnika Ivana Radića. Uz neka kašnjenja u izvedbi (koja su do sada uvijek bila argumentirano opravdavana), ipak se vidi kraj ovog ogromnog posla. Naravno, prije isporuke novih tramvaja potrebno je u potpunosti dovršiti rekonstrukciju pruge, obnovu tramvajskih postaja, instalaciju nove kontaktne mreže i u sustav u punoj funkciji uključiti nove ispravljačke stanice u Retfali i Donjem gradu. Izvođači ovih dana vode bitku s već probijenim rokovima građevinskog dijela tog ogromnog zahvata, a posjeta Končaru očigledno je u funkciji povezivanja te dvije sastavnice o kojima ovisi početak vožnje prvog potpuno novog tramvaja Osijekom (zadnji novi isporučen nam je 1982.).

Građani koji čekaju priliku za testiranje novog, udobnijeg, sigurnijeg i komotnijeg gradskog prijevoza pričekat će još kratko vrijeme dok ne dobiju priliku ući u prvi niskopodni tramvaj, ali kako stvari stoje – vrijedilo je čekati.

Naime, u Osijeku je do početka realizacije projekta modernizacije bio poznat podatak da se 60% od ukupnog broja putnika svakodnevno vozi tramvajima, a ostali su se vozili autobusima. Također, čak 30% tramvajskog voznog parka tada je bilo starije od 50 godina (danas su stariji od 60 godina) i gotovo ih je nemoguće održavati jer se za neke modele u ovom trenutku već tridesetak godina uopće ne proizvode rezervni dijelovi.

Osijek je u projekt ušao s voznim parkom od 26 starih tramvaja, od kojih su njih 17 model T3RPV_O (ČKD), 9 vozila model GT-6 (Duwag) – te jedan turistički tramvaj Škoda iz 1926. koji se koristi isključivo u turističke svrhe.

Danas znamo da će, nakon isporuke prvih 10 novih niskopodnih tramvaja iz Konačara, započeti razdoblje novog planiranja za proširenje flote s dodatnih 10 istih takvih (vjerojatno tehnički nešto savršenijih) tramvajskih vozila te da ćemo na linijama gradskog prijevoza u konačnici imati 20 novih kola. Nadalje, i rekonstrukcija nastavka pruge u Strossmayerovoj od Kanižlićeve pa dalje prema zapadu do Svilajske u nadležnosti je Hrvatskih cesta i bit će obavljena u sklopu projekta “Strossmayerova – Zelena avenija”. Dionica pruge od Svilajske do ulaska u Višnjevac rekonstruirana je ranije, tako da ćemo završetkom Štrosike imati iznova u potpunosti organiziran tramvajski promet. A onda na dnevni red dolazi i nova remiza, ova stara u funkciji je već oko 100 godina i vrijeme je da ju pretvorimo u – muzej.

Foto: Komarilos

Izaslanstvo Grada Osijeka na čelu s gradonačelnikom Ivanom Radićem danas je posjetilo tvornicu Končar kako bi se uvjerili da su u tijeku završni radovi na prvom niskopodnom tramvaju koji će u Osijek biti isporučen u ožujku. I doista, radovi se odvijaju planiranom dinamikom. Inače, zadnji put je novi tramvaj u Osijek stigao još 1982.

– U Osijek dolazi 10 novih niskopodnih tramvaja, a prvi na ulice stiže u ožujku. Ostalih 9 dolazit će tijekom godine. Novi tramvaji su sigurniji, udobniji i moderniji, čak 6 metara duži nego ovi koji trenutno voze, a prilagođeni su i osobama s invaliditetom. Vrijednost novih 10 niskopodnih tramvaja je 25 milijuna eura, sve je financirano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. No, tu nema stajanja, jer se nadamo proširenju flote s još 10 novih niskopodnih tramvaja. Čekamo da ministarstvo raspiše poziv za dodatnih 10 tramvaja i to bi upotpunilo i zadovoljilo potrebe osječkog javnog prijevoza – naglasio je gradonačelnik Ivan Radić, dodavši kako osim na tramvajskoj floti, Grad radi i na autobusnoj. Imamo 13 novih autobusa, a čeka se poziv na prijavu za 17 novih električnih autobusa.

Evo kako će izgledati prvi novi niskopodni tramvaj koji u Osijek stiže u veljači 2025.

Gordan Kolak, predsjednik uprave Končara, predstavnike grada prove je kroz pogon u kojem se izrađuje novi osječki tramvaj.

– U završnoj smo fazi montaže svih sustava i tramvaj će krajem veljače biti u potpunosti kompletiran, a početkom ožujka isporučen Gradu Osijeku za završna testiranja na novoj tramvajskoj infrastrukturi. Od tada kreće jaka dinamika radova na ostalih devet tramvaja koje moramo isporučiti do rujna.

Prvi osječki niskopodni tramvaj nešto je drukčiji od tramvaja koje Končar isporučuje Gradu Zagrebu. Širi je, a po dužini jednak, a po prvi puta se u njega ugrađuje baterijski spremnik koji će osigurati autonomiju vožnje koja je potrebna za pomicanje tramvaja u slučaju bilo kakvog kvara na kontaktnoj mreži.

– Tramvaji su modernizirani, suvremeni, poboljšani u odnosu na tramvaje koje smo prije radili. Nadamo se da će ovo biti prva serija za Osijek, te da ćemo ugovoriti i seriju od preostalih 10 tramvaja. Iznimno nas veseli da ćemo biti nezaobilazan partner u javnom gradskom prijevozu gradova Zagreba i Osijeka – dodao je Kolak.

U sljedećih par tjedana kreće i obuka vozača i tehničkog osoblja koje mora biti osposobljeno za održavanje ovako složenog sustava.

Foto: Vizuali iz tehničke dokumentacije i Grad Osijek

Sugrađanin je sjeo na WC školjku kako bi obavio nuždu i u nekom je trenutku začuo nekakav neuobičajeni zvuk. Kad je ustao vidio je da u vodi u školjki na kojoj je do maloprije sjedio – pliva štakor! Dramatična situacija dogodila se u Gundulićevoj ulici, zapravo u kupaonici stana na prvom katu u Blok centru 2. Zbunjen, uplašen i iznenađen istovremeno je pustio vodu iz vodokotlića, spustio poklopac WC školjke i odmah na njega postavio nešto knjiga i časopisa kako bi ga opteretio i onemogućio glodavca da izviri.

Trenutak kasnije krenuo je telefonirati – Službe za deratizaciju i Zavod za javno zdravstvo, a informacija je ubrzo proslijeđena i u našu redakciju. Svima koji su čuli priču brzo se kroz glavu počeo motati film o tome što bi se dogodilo da ga je štakor ugrizao za stražnjicu ili gdje već.

Ovakve situacije, kažu u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo osječko-baranjske županije, nisu česte i nikako ne upućuju na najezdu štakora. Ono što je važno, jest da se građani jave zavodu, koji će potom uputiti izvođača na provedbu deratizacije.

– U Osijeku je deratizacija besplatna kroz cijelu godinu i građani mogu prijaviti pojavnost glodavaca te će se na takav način smanjiti mogućnost da se nezgoda ponovi – ističu u zavodu.

No, najvažnije pitanje koje si u ovakvim situacijama ljudi postavljaju je – zašto se to događa?!

– Bez obzira u kojem gradu na svijetu živite štakori će uvijek naći put do kanalizacije i zadržavati se u njoj zbog mikroklime i ponajviše zbog ostataka hrane koji se mogu naći u njoj. Važno je shvatiti kako sustav kanalizacije funkcionira. U svom osnovnom obliku radi se o jednoj glavnoj cijevi na koje su spojene sporedne cijevi koje vode do stambenih objekata. Svaki puta kada građani u WC školjku ili sudoper izliju ostatke hrane ti ostaci neko vrijeme ostanu na izlazu kanalizacijske cijevi objekta i tada se tu skupljaju štakori te se tako povećava šansa da jedan od tih štakora odabere put upravo prema WC školjki – kažu u zavodu.

Kako se ovakve situacije ne bi događale, savjetuju da je, osim provođenja sustavne deratizacije, važna suradnja građana koji bi trebali prestati bacati ostatke hrane u WC školjke ili sudopere.

– Građani se dodatno mogu zaštititi ugradnjom nepovratne zaklopke u cjevovod WC školjke ukoliko za to postoji mogućnost – ističu.

Foto: Freepik i Građani Komarilosi

Nakon što su se stanovnici iz susjedstva poznate livade između Psunjske i Sljemenske samoorganizirano počeli boriti protiv daljnje devastacije zelene površine uz pješačku stazu, pa su počeli velikim kamenjem i odbačenim metalnim stupićima s betonskim temeljima priječiti put teškim kamionima koji su generirali velike kočinine blata – izgledalo je kako će eskalirati sukob. U međuvremenu se u rješavanje problema aktivno uključio i Marko Eljuga, predsjednik GČ Retfala.

– GČ Retfala aktivno sudjeluje na rješavanju problema devastiranja prolaza između Psunjske i Sljemenske ulice. Prolaz je ozbiljno oštećen zbog prolaska teških kamiona i vozila s obližnjih gradilišta. Građevinski strojevi i kamioni prolaze zelenom površinom, uništavaju asfaltiranu stazu i iznose blato na cestu. U kontinuiranom smo kontaktu s Odsjekom komunalnog redarstva Grada Osijeka, u kojem se obavljaju poslovi komunalnog i građevinskog inspekcijskog nadzora. Zahvaljujem im se na poduzimanju radnji koje će dovesti do sanacije devastiranog prolaza i rješenja ovog problema – objašnjava Eljuga.

SUKOB U PROLAZU Stanari postavljaju prepreke za kamione, radnici ih pomiču, svi su u blatu

Kaže i da je još prije tri tjedna kontaktiran investitor objekata u izgradnji uz pješački prolaz Psunjska-Sljemenska, i da je tada obećao da će urediti zelene površine. Poslije toga je, kaže, više puta poslana policija kako bi sankcionirala iznošenje blata na nerazvrstane ceste, te je obavješteno redarstvo da postupaju u skladu sa svojim ovlastima.

– Zahvaljujući kvalitetnoj koordinaciji GČ Retfala s Odsjekom komunalnog redarstva, izlasci njihovih djelatnika na predmetnu lokaciju bili su brojni.

• SLIJED DOGAĐAJA
• 7. siječnja – investitoru je izdano pisano upozorenje o počinjenom prekršaju
• 15. siječnja – ponovo je nazvan investitor i upozoren da treba, ako mu je nužno zbog izgradnje objekata, izgraditi privremeni tucanički pristup i ograditi pristup gradilištu i o tome je obavješteno redarstvo da prati razvoj situacije te sankcionira ako se ne postupi prema dogovorenom
• 16. siječnja – ponovno je kontaktiran investitor, koji je rekao da njemu za pristup objektima u izgradnji ne treba pristup preko predmetne javne površine u prolazu i da on nije jedini istu devastirao na što mu je odgovoreno da će u ponedjeljak, 20. siječnja stupići koje je netko iz nepoznatih razloga uklonio biti vraćeni od strane Sljemenske i  Psunjske, a da će zelenu površinu investitor morati sanirati

U ponedjeljak, 20. siječnja, redarstvo će na terenu provjeriti navedeno, ali će investitor svakako nakon izdanog upozorenja od 7. siječnja dobiti obavijest o počinjenom prekršaju budući da je od upozorenja prošlo tjedan dana što je uobičajena procedura.

– Kao predsjednik GČ Retfala koristim priliku zamoliti naše sugrađane za još malo strpljenja. Kao i dosad stojimo im na raspolaganju i pružamo punu potporu u zaštiti njihovih prava. Nadam se kako će u vremenu pred nama investitori poštivati definirana pravila i komunalni red, ukoliko tome ne bude tako, u koordinaciji sa Odsjekom komunalnog redarstva, znat ćemo zaštiti interese naše četvrti i naših sugrađana.

Foto: Grad Osijek i Građani Komarilosi

U emisiji Radio Osijeka – „Osijek uživo“, zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin je govorio o besplatnom parkiranju u od 1. siječnja 2025. i o planovima za novi sustav upravljanja i naplate parkiranja te odgovarao na pitanja voditelja i građana. Svi su, naime, primijetili kako su na javnim parkiralištima sve veće gužve od kada se prakiranje ne naplaćuje, ali u program su se uključivali i slušatelji koji su jasno pohvaljivali odluku da Grad preuzme brigu o parkiralištima.

Voditelj je konstatirao kako se u središtu Osijeka slobodno parkirališno mjesto trenutno može pronaći do 6,30 sati, a da poslije tog vremena parkiranje postaje nemoguća misija.

VIDIM ŠTO SE DOGAĐA – Situacija je takva, kao što ste opisali. U neposrednoj blizini i stanujem, pa vidim što se događa svaki dan. Na žalost, situacija je trenutno takva. Mi smo u postupku nabave rješenja za naplatu pariranja. Kako je s 31. prosinca 2024. istekao koncesijski ugovor, prije toga je donesena odluka kako će Grad preuzeti sustav parkiranja, odnosno naplatu parkiranja. Upravljanje parkingom preuzet će gradska tvrtka GPP.

SVE POKRIVENO KAMERAMA – Postoji već određeni dio dokumentacije i planovi, sada je pred nama vrlo brzo cijeli postupak nabave novog sustava naplate. Postojeći sustav, koji je u vlasništvu Elektromodula, tehničkim specifikacijama ne odgovara onome što smo mi zamislili. To sam već i rekao, da gdje god je moguće, na nekim parkirnim mjestima, odnosno područjima u gradu gdje nam ne treba osoba koja će pješačiti i kontrolirati naplatu parkinga, ići ćemo na drugi način, kamerama. Tamo gdje ne mogu kamere ići ćemo s vozilom koje će imati kameru i obilaziti parkirališta. Bit će to efikasnije od pješačenja po parkiralištima. Tamo gdje ni to nije moguće imamo treću opciju – ručna naplata, kontrolori će biti pješaci. Takvih je 17% parkirališnih mjesta od 3.500 koliko ih je pod naplatom. Riječ je o mjestima gdje se bočno parkira, vozila su jedna blizu drugih i teško je „strojno“ očitati registraciju. To nam je u planu, ali zahtjeva neko vrijeme.

JOŠ MJESECIMA BESPLATNO – Ovdje govorimo o mjesecima. U ovom je trenutku zaista nezahvalno prognozirati od kojeg će datuma početi naplata parkinga. Osim onoga što možemo predvidjeti (javni natječaj i slično), ne možemo znati tko će se na natječaj javiti i hoće li biti žalbi. To može produžiti vrijeme i u konačnici, koliko je realan rok za isporuku te opreme.

OBNOVA I GRADNJA NOVIH PARKIRALIŠTA – Mi ćemo raditi ne samo na obnovi postojećih parkirališta, nego gledamo i da gdje god je to moguće u svim dijelovima grada izgrađujemo i nova parkirališta. Sada je aktualan Vijenac Dinare, nakon toga će biti i Vijenac Petrove Gore. Govorimo o naseljima kojih ima dosta u gradu i koja su građena pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća, u vrijeme kada nije bilo ovoliko automobila po jednom kućanstvu.

NOVA PARKIRALIŠTA I NOVA STABLA – Pokušavamo postići kompromise gdje god je to moguće, jer uvijek naravno kao biste dobili više parkirnih mjesta nešto mora nestati. Često su to zelene površine, nije nam to drago, pa pokušavamo pronaći kompromis – da ostanu stabla, da još zasadimo i nova stabla, tamo gdje ih možda nije bio, na nekoj livadi uz parkirna mjesta da ne ogolimo to područje, da ne bude betonizirano i da zazelenimo i taj dio.

OBNOVA POSTOJEĆIH PARKIRALIŠTA – Baš u ovom razdoblju, dok ponovno ne krene naplata parkinga, obnovit ćemo dobar dio postojećih parkirnih mjesta koja su u lošem stanju. Neće se raditi sve u isto vrijeme, iako to su relativno mali zahvati i ne bi trebalo dugo trajati. Kada obnavljamo neka parkirališna mjesta nema tu sad kopanja do neke posteljice kao kada se radi neka temeljita rekonstrukcija ili nova cesta. Tako da će svaki taj zahvat kroz nekoliko dana biti riješen.

Javio se i slušatelj koji je pitao razmišlja li se o podzemnim garažama, čak je rekao da bi se u parkiralištu Rupa moglo napraviti parkirališta na dvije etaže.

PARKIRANJE U RUPI – Što se Rupe riče, tu još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Istočni dio je 100% u vlasništvu Republike Hrvatske odnedavno, pa ćemo pokušati naći neko rješenje i za to. Problem parkiranja u gradu je iznimno velik i treba mu se pristupiti ozbiljno, strateški. Razmišljamo o garažama i podzemnim garažama, međutim fokus ćemo staviti na nadzemne garaže. Jedna od lokacija je i u Strossmayerovoj ulici. Trenutno provodimo detaljnu analizu svih prostornih mogućnosti.

TRAŽE SE LOKACIJE ZA JAVNE GARAŽE – Imamo jedan ozbiljan odbor na razini Gradske uprave, kojemu je na čelu prof. Markulak s Građevinskog fakulteta. Njihov je zadatak da po prioritetima traže potencijalne čestice koje su pogodne za izgradnju nadzemnih garaža. Nekome se to možda čini jednostavno, no ima tu raznih problema s kojima se susrećemo – od vlasništva čestica, pristupa cesti, a često nas ograničava i Generalni urbanistički plan. Nije baš tako jednostavno negdje podići tu nadzemnu garažu, ali na tome intenzivno radimo. A o nadzemnim u odnosu na podzemne razmišljamo, jer se taj projekt može puno brže realizirati i imati više parkirnih mjesta za manje novca. 

Jedna je slušateljica sa Sjenjaka pitala postoji li mogućnost da se parkirališna mjesta uz zgrade u tom naselju ograde rampom i da ih koriste samo stanari iz pojedinih zgrade?

NEĆE BITI RAMPI NA SJENJAKU – Razmišljamo o svim opcijama. Gledamo primjere dobre prakse iz drugih gradova u Hrvatskoj, Europi i u svijetu. Što se tiče rampi, to se zakonski ne može napraviti s obzirom da je propisano zakonom da sva javna parkirališta moraju biti dostupna pod jednakim uvjetima svima. Tako ono što je gradsko zemljište, tu po zakonu ne može biti rampa. No, postoji velika inicijativa iz raznih dijelova grada, a kao djelomično rješenje tog problema vidimo uvođenje naplate parkinga, naravno s povlaštenim kartama za stanare. Ja sam svjestan da se na taj način neće riješiti problem u potpunosti, no ograničit će se broj automobila. Netko tko ima više automobila ne bi ih mogao sve držati na tom parkingu. Ima osoba koje imaju službena vozila, oni koji se bave prodajom vozila pa ih parkiraju na parkingu ispred zgrade. Kada bi za takva vozila morali plaćati komercijalnu satnu kartu, onda bi sigurno tražili neke druge alternative jer im se to ne bi isplatilo. Dakle, tražimo rješenja, u onim okvirima u kojima možemo. Kada govorimo o naseljima, svjesni smo da nije ista situacija u svim naseljima – negdje se ne može naći mjesto prijepodne, a negdje navečer.

NADZEMNE GARAŽE – Rješenje u vidu nadzemnih garaža je dobro. Brže se izgrade, imamo dobrih primjera kako se i ozelene. Mogu na sebi imati obnovljive izvore energije, montažne su, relativno brzo se izgrade i značajno je jeftinije to nego kopanje, a mogu ići na više etaža.

Voditelj je konstatirao kako služba za uklanjanje nepropisno parkiranih vozila (pauk) trenutno ima dnevno puno više podizanja vozila nego prije.

UČINKOVITIJI REDARI – Što se tiče postupanja komunalnih redara, fiksnih i mobilnih kamera. Vidi se povećan broj postupanja, imali smo 208 postupanja redara od 1. do 13. siječnja 2024. A u istom razdoblju ove godine 410 postupanja. Putem mobilnih kamera koje nismo imali prošle godine još 211 i 310 putem fiksnih kamera. Jednim dijelom možemo to pripisati tome što se parking ne naplaćuje, ali nije to isključivi razlog. Uvođenjem fiksnih i mobilnih kamera povećala se i učinkovitost redara, pa ovim putem mogu zamoliti i apelirati na sve sugrađanke i sugrađane da pokušaju na posao dolaziti njih više jednim automobilom ili tko god može javnim prijevozom.

Ne možemo reći redarstvu da ne kontrolira i ne kažnjava prometne prekršaje. Vidio sam u centru grada gdje ljudi staju i blokiraju druga vozila. To ne možemo dozvoliti.

Kada sustav naplate bude pod GPP-om moći ćemo i strateški bolje upravljati prometom.

DVADESETAK KONTROLORA – Danas-sutra možemo mijenjati parametra cijena i trajanje parkiranja u samom centru grada. Kada budemo imali novi sustav, ako bismo smanjili zagušenje i zagađenje u centru rada. Kontrolori, kojih će po procjeni biti 20-ak, neće formalno biti komunalni redari, ali će imati uređaj u ruci kojim će moći bilježiti određene komunalne prekršaje i slati ih u naš nadzorni centar. I na taj način ćemo dodatno iskoristiti te kontrolore na terenu i povećati razinu komunalnog reda u gradu.

U Osijeku imamo svake godine porast broja vozila za 1.000. Toliko ih je više na području grada registrirano, zato i razmišljamo o novim parkirnim mjestima.

Foto: Grad Osijek i Komarilos