Connect with us

Kovinar

DAN ŽENA Nekad se u Osijeku slavilo na veliko, a sad moramo objašnjavati što se slavi

Devedesetih godina prošlog stoljeća praznik je pao u drugi plan a s njim i pozicija žena u društvu

Objavljeno

.Dana

Nekad su s cvijećem u rukama, bombonjerama i bocama vina muškarci čestitali Dan žena svojim suprugama, majkama, sestrama i radnim kolegicama. Slavilo se na veliko – po restoranima, na radnim mjestima, u učionicama i gostionicama. I žene su se, barem na taj 8. ožujka, osjećale posebno. Zaboravile na trenutak sve brige i nedaće koje ih tište.

Onda su došle devedesete godine prošlog stoljeća i Dan žena je pao u drugi plan, odnosno izgleda je tih godina malo tko bio svjestan da je na taj način i pozicija žena u društvu pala u drugi plan. Iako je prvi Dan žena obilježen prije više od 100 godina kod nas je ovaj praznik ženskih prava odjednom dobio tretman mnogih praznika koji su obilježavani u socijalističkoj Jugoslaviji. U najmanju je ruku – postao nepopularan. Nitko ga, doduše, nikada nije zabranio, ali je naprosto nestao iz javnog prostora. A i tamo gdje su ga spominjali – nevoljko su ga spominjali.

I tako se dogodilo da su cijele generacije naših novih naraštaja ostale prikraćene za pošten i civiliziran čin javnog prisjećanja na težak put kojim su žene u cijelome svijetu prolazile dok se nisu izborile za društvenu ravnopravnost. I što je još važnije, tog jednog jedinog dana u godini svi su, barem na trenutak, promišljali jesu li žene doista ravnopravne. Promišljali su o ženama u svojim zajednicama, u društvu u cjelini, a često su pogledavali i preko granica kako bismo se uspoređivali s drugima.

Mnogi drugi instant praznici tijekom godina su komercijalno i zabavno pokušavali nadomještati Dan žena, pa sad imamo to što imamo – moramo iznova objašnjavati i simboliku praznika i stvarnu poziciju žena u društvu. I to u okruženju u kojemu ponegdje, unutar zajednica, to nekima čak ide i na živce.

  • 8. ožujka 1857. u New Yorku su u štrajk stupile žene zaposlene u tekstilnoj industriji, zahtijevajući bolje uvjete rada i bolje plaće
  • 8. ožujka 1908. čak 15.000 žena marširalo je kroz New York pod sloganom „Kruha i ruža“ u kojem je kruh simbolizirao ekonomsku sigurnost, a ruže bolju kvalitetu života.
  • 1910. u Kopenhagenu je održana prva međunarodna ženska konferencija i ustanovljen je Međunarodni dan žena
  • 8. ožujka 1913. uoči Prvoga svjetskog rata žene diljem Europe su održale prosvjede za mir
  • 1975. Ujedinjeni narodi počeli su obilježavati Međunarodni dan žena
  • 1977. Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala je države članice da 8. ožujka proglase službenim UN-ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir

Dakle, Međunarodni dan žena je dan kada se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća žena i progovara o potrebi ostvarivanja pune ravnopravnosti u svim segmentima društva. U ostvarivanje ženskih prava utkana je snaga svih žena svijeta, neovisno o rasnim, etničkim, kulturološkim i političkim razlikama. Borba za prava žena aktualna je već više od stotinu godina.

S druge strane, danas je naša država na europskom začelju u pogledu ravnopravnosti spolova. Danas su žene podzastupljene na mjestima odlučivanja, trpe spolno uznemiravanje i seksizam u javnom prostoru, trpe neravnopravnost i nasilje u vlastitim domovima… Često su i radnice, majke, supruge, kuharice, čistačice, peračice – one koje drže sva četiri kuta kuće i nemaju vremena za sebe. Za svoje potrebe, želje, za vlastiti užitak, za svojih pet minuta. Same sa sobom.

Trebaju li žene biti zadovoljne dosadašnjim postignućima? Trebaju. Ali to ne znači i da trebaju odustati od ostvarivanja potpune ravnopravnosti u svim slojevima društva. A do toga je još dug put.

Sretan Dan žena svima koji slave!

Fore

REKORDI Drava na -177 cm, vrućina ne popušta, brojni sprudovi privlače poglede

Nemojte hodati po sprudovima, nije baš sigurno

Objavljeno

.Dana

Objavio

Posljedice toplinskog vala najvidljivije su na poljoprivrednim kulturama, ali i Dravi koja obara rekorde niskog vodostaja. Prema mjerenjima, jučer u podne vodostaj rijeke kod Osijeka bio je -177 cm. I dok brojni šetači uživaju u pogledima na sprudove koji su se pojavili čak i na mjestima gdje ih do sada nismo viđali, kupači gotovo prehodaju polovicu rijeke na popularnoj Kopiki.

Kako su izdana brojna upozorenja i ograničenja, ona ne vrijede samo za plovila, već i za kupače. Hodanje po sprudovima može biti iznimno opasno jer samo jedan korak može vas dijeliti od rupe koja vas može iznenaditi. Iako se čini da je kupanje u rijeci za vrijeme niskog vodostaja sigurno, zapravo nije tako. Nizak vodostaj ipak može iznenaditi, jer rijeka je dinamična, mutna i ne možemo vidjeti što se događa ispod površine. Stoga, budite na oprezu.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL i David Jerković/PIXSELL

Nastavi čitati

Cukerpiksna

KOMARCI Ništa od tretmana, na mjernim ih je mjestima manje nego što ih treba biti

Mnogi se sugrađani žale na povećan broj komaraca, iako prema mjerenjima situacija nikada nije bila bolja

Objavljeno

.Dana

Objavio

Iako se mnogi sugrađani, unatoč suši, žale na povećan broj komaraca, posebno na području Donjega grada i Juga II, podaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije pokazuju kako je brojnost komaraca (na dan 4. kolovoza 2026.) tolika da Grad Osijek nije dobio niti jednu preporuku za tretmanima

I dok je javnost prošle godine redovno izvješćivana o tretmanima, te stanju po pitanju krvopija koje nam zagorčavaju život svakog ljeta, ove je godine održana tek jedna pressica početkom srpnja, na kojoj je rečeno kako nas je „pomazio“ vodostaj, a samim time i zaobišla najezda.

Vidljivo je to i iz posljednjih rezultata brojnosti odraslih komaraca uhvaćenih u klopku – najviše ih je na Halaševu – 155, a najmanje u Centru – tek 2.

Osim niskog vodostaja, svakako su ovom rezultatu doprinijeli i rani tretmani, jer je još 2. ožujka započeo monitoring, a NZJZ je već 10. travnja izdao prvu preporuku za larvicidne tretmane komaraca na našem području.

– Uzorkovanje ličinki tijekom travnja, svibnja i lipnja provodilo se 18 puta na 21 lokaciji. Izvršena su 343 uzorkovanja i izdano sedam preporuka za larvicidne tretmane sa zemlje. Učinkovitost tih tretmana bila je zadovoljavajuća, od 75 do čak 100%. Upravo ti učinkoviti larvicidni tretmani doprinose tome da se ličinke ne razviju u odrasle jedinke – naglasio je početkom srpnja o aktualnostima u mjerama suzbijanja komaraca zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

I dok smo u vrijeme najveće najezde znali brojati i po 31.000 jedinki komaraca u klopci, trenutni se podaci čine poput šale. Ipak, valja naglasiti kako će komaraca uvijek biti, no nadamo se ne u onoj mjeri u kojoj ne možemo u večernjim satima izaći na otvoreno. Ti su prizori, srećom, iza nas, a ako nas koji i bocne – to je čisto da nas podsjeti na trajni suživot komaraca i Osječanki/Osječana.

KOMARCI „Pomazio“ nas je vodostaj, najezde krvopija nema, do sada obavljena 34 tretmana

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

ZANIMLJIVO Staza s perona željezničke stanice Standard naglo završava u travi, zimi u blatu

Sudeći prema zatečenom stanju, izgleda je takvo prometno rješenje tamo na snazi – oduvijek

Objavljeno

.Dana

Objavio

Putnici koji odlaze s perona željezničke stanice Standard, na pruzi kojom vlakovi idu iz Osijeka prema Dalju i Erdutu, u smjeru prema istoku završavaju u travi, povremeno u šikari, odnosno zimi u blatu! Asfalt je izveden tako da se blago spušta s perona, ali se onda naglo prekida. Sudeći prema zatečenom stanju, izgleda da je takvo prometno rješenje tamo na snazi – oduvijek.

Stanica, doduše ima i glavni pješački prilaz stepenicama, odnosno stazom s Vukovarske ulice sa sjevera. No, za pristup s istoka, od Divaltove, nikada nije izveden nastavak asfalta od nekih dvadesetak metara koji bi onda putnicima pješacima omogućio priključak na Divaltovu.

Na zapadnoj strani staničnog perona sve je jasno, tamo nije predviđeno da se kreću pješaci, pa je peron završen i obrubljen, ali na istočnoj strani je po svemu sudeći predviđeno forsiranje šikare i gacanje po blatu.

Inače, stanica je u dosta lošem stanju. Ograde su davno počupane, istrunule, a dijelovi koji su preostali su zahrđali i uglavnom polegnuti. Nadstrešnica se još dobro drži, a staklo na oglasnom panou nije razbijeno. No, prigodno je uništeno crnim autolakom, pa se ne može vidjeti što piše na različitim obavijestima koje su istaknute. Ostali samostalni znakovi i upute su uglavnom blijedi ili potpuno nečitljivi. Jedino je naziv stanice za sada lijepo istaknut i očito svježe očišćen od dugogodišnjeg prebojavanja.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

NEMA VIŠE KOŽARE Srušene sve zgrade u gospodarskom dvorištu u koje se ulazilo iz Kišpatićeve

Za sada još stoji samo crvena dvokatnica na uglu sa Zmaj Jovinom

Objavljeno

.Dana

Objavio

Jučer je krenulo rušenje zgrada u kompleksu nekadašnje osječke Kožare. Radi se brzo i učinkovito. Snažni strojevi su najprije porušili zgradu u Ulici Jove Jovanovića Zmaja, neposredno uz OŠ Jagode Truhelke, a danas su nastavili i potpuno sa zemljom sravnili sve objekte u nekadašnjem gospodarskom dvorištu u koje se ulazilo kroz glavni ulaz u tvornicu, u Ulici Mije Kišpatića.

Kompleks se, inače, sastojao od poslovnih objekata koji su dvorište zatvarali sa sve četiri strane, a još je postojala i zgrada u sredini. No, takav tlocrt više ne postoji. Sad je ostala stajati samo poznata crvena dvokatnica na uglu Kišpatićeve i Zmaj Jovine koja izgleda zdravo, ali krov je u jako lošem stanju i bit će zanimljivo vidjeti uklapa li se ona u neku buduću graditeljsku viziju ili je samo privremeno ostala netaknuta dok strojevi ne očiste dvorište.

Sve ostale građevine su temeljito porušene i njihove su prednje fasade ili stražnji zidovi u visini od nekoliko metara vjerojatno privremeno ostali stajati jer služe kao ograda trenutnog gradilišta.

Šuta se odvozi velikim kamionima, pa su mnogo toga već raščistili i prolaznici ni nemaju dojam da su u dvorištu ikada i bili nekakvi objekti. Zbog velike količine prašine koja se stvara prilikom rušenja i utovara građevinske šute radnici neprestano vodom polijevaju ruševine. Za sada je takav pristup vrlo efektan, pa na ulicama i nema mnogo prašine.

Poneki građani u prolazu tek zastanu i fotografiraju zgradu u nestajanju, tek toliko da imaju uspomenu na događaj. Ili se opraštaju.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

DONJODRAVSKA Kanaločistač često ispumpava naslage krpa i vlažnih maramica iz kanalizacije

Dežurna ekipa ovdje iz sustava odvodnje izdvaja sve ono što se ne bi trebalo nalaziti u podzemnim kanalima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Građani primjećuju kako ulicom Donjodravska obala već duže vrijeme svakodnevno patrolira veliki kamion Vodovoda namijenjen ispumpavanju kanalizacije, pa su neki od njih izrazili zabrinutost o stanju sustava odvodnje na tom području.

Između ostalih dojava stigla je i ova u kojoj je građanin uz fotografiju poslao i svoju konstataciju: “Kamion-pumpa Vodovoda više od godinu dana izvlači vodu iz kanalizacije iz kolektora na Donjodravskoj obali. Sada to rade svakodnevno, blizu broja 47, barem jednu cisternu dnevno. Pitao sam radnike na vozilu zašto to rade, oni kažu da je izvođač pri gradnji napravio grešku i postavio pogrešan nagib kolektora i zato se mora kanalizacija izvlačiti s tom golemom pumpom”.

Iz Vodovoda pojašnjavaju da je riječ o kamionu tzv. kanaločistaču te da Sjeverni kolektor funkcionira u skladu sa svojom namjenom, dok se kanaločistač koristi isključivo kao pomoćno sredstvo za čišćenje sekundarne kanalizacijske mreže na predmetnoj lokaciji.

“Upravo nam niska razina vode u Sjevernom kolektoru omogućuje učinkovitije provođenje preventivnog čišćenja sekundarne kanalizacijske mreže. U uvjetima niske razine vode u kanalizacijskoj mreži lakše je ukloniti krpe, vlažne maramice i drugi nepropisno odloženi otpad koji se, nažalost, odlaže u sustav odvodnje. Radom kanaločistača dodatno se poboljšava protočnost i pouzdanost kanalizacijskog sustava” – kažu iz Vodovoda-Osijek.

Uglavnom, ako uz šetnicu primijetite veliki kanaločistač, bilo bi u tom trenutku najbolje porazmisliti što sve odlažete u sustav odvodnje. Svakako nemojte u wc-školjke odbacivati krpe i vlažne maramice jer to onda dežurna ekipa ovdje mora ispumpavati.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Najlaćarnije