Dvije se sfinge u Sakuntala parku nalaze od 1896. godine, a nakon što su nekoliko puta mijenjale svoju poziciju, 2019. su postavljene na svoje izvorno mjesto. I dok većina prolaznika sfinge doživljava kao prepoznatljivi osječki simbol, ponekad zastane i fotografira se pored njih, ima i onih kojima lomljenje i penjanje po njima predstavlja zabavu.

Upravo su iz tog razloga postavljeni znakovi upozorenja, po jedan  kod svake sfinge na kojima stoji da je strogo zabranjeno penjanje. Ljetos su sfinge restaurirane, nakon što je u ožujku jednoj od njih popravljena otkinuta šapa. Grad je u restauraciju uložio 15.000 eura, pa je upozorenje preventivna mjera koja bi vandale u eventualnoj namjeri sakaćenja sfingi trebalo zaustaviti. Nadamo se da će upozorenje biti dovoljno.

MOŽE SE! BRAVO! Sfinga konačno ima obje šape, nadamo se da će ih ovoga puta vandali zaobići

Foto: Komarilos

Bačve koje je nagrizla hrđa, plastične stolice, kante, automobilske gume i razno drugo smeće izvađeno je iz Zimske luke, te uredno složeno u dvije hrpe na obaloutvrdi čeka odvoz. Niska je Drava pokazala i svoje drugo lice, odnosno sve ono što krije ispod svoje površine kada je vodostaj u normali.

A kako je od ljetos Drava na rekordno niskim razinama tako jasno pokazuje i nisku razinu brige o okolišu svih onih pojedinaca koji u nju bacaju nepotrebne stvari. Tko god da je počistio Zimsku luku zasigurno se namučio izvlačeći teške predmete na obaloutvrdu. Sada bi taj isti otpad trebao biti upozorenje svima da ništa što se u rijeku baci ne nestane, već ostaje i kad-tad ispliva na površinu.

Foto: Komarilos

Na uglu Radićeve i Ulice Hrvatske Republike ponovno su osvanula upozorenja o mogućem padu žbuke s objekta nekadašnje Ugostiteljske škole. Pročelje palače Maksimović, iako sanirano u srpnju prošle godine, ponovno je počelo otpadati, pa su na postavljenu ogradu stavljena i pisana upozorenja „Opasnost od pada predmeta s visine“.

Iako ovoga puta žbuka ne pada u komadima, pročelje se počelo ljuštiti, pa će se vjerojatno ubrzo krenuti u ponovnu sanaciju. Paralelno s posljednjim radovima na sanciji pročelja krenuli su i zahvati na krovištu, a oni još uvijek nisu završeni.

Do 2009. u zgradi je bila Ugostiteljska škola, a 2020. ju je kupila Mađarska vlada koja ondje namjerava smjestiti svoj Generalni konzulat. Tada je i krenula obnova zapuštenog i derutnog objekta.

Inače, ova neobarokna palača izgrađena je 1897. za Milana Maksimovića, jednog od tada najbogatijih ljudi u Slavoniji. Imala je 37 soba i posebno uređen salon koji je svojedobno bio mjesto susreta gradske elite.

UKLANJANJE SKELE Sanirano pročelje, valjda će palača Maksimović sada dobiti svoju namjenu

PALAČA MAKSIMOVIĆ Postavljene su skele, kreće sanacija pročelja koje pada po pločniku

MOŽE SE! BRAVO! Konačno upozorili da padaju komadi fasade s bivše Ugostiteljske škole

PAŽNJA Čuvajte glavu prilikom prolaska kraj palače na uglu Radićeve i Hrvatske Republike

Foto: Komarilos

U Osijeku je danas započeo 17. kongres Hrvatskog društva za endoskopsku kirurgiju i 28. simpozij Kirurškog društva medicinskih sestara. Ovaj se skup treći put održava u Osijeku,  gradu koji ima višedesetljetnu tradiciju u ovakvoj tehnici izvođenja kirurških operacija.

– Razgovarat ćemo o novim metodama i tehnikama koje se usvajaju u zadnjih nekoliko godina. Sada već postoji, doduše jako malo iskustva u robotskoj kirurgiji s obzirom da je prije dvije godine nabavljen prvi robot u Hrvatskoj i kolege će prikazati svoje rezultate o tome. Uskoro očekujemo da će i Osijek dobiti robota, u tijeku je nabava za više centara u Hrvatskoj – rekao je Igor Stipančić, predsjednik Hrvatskog društva za endoskopsku kirurgiju. Dodao je kako će na kongresu raspravljati o iskustvima iz područja tzv. minimalno invazivne kirurgije.

– Danas gotovo da nema operacije koja se ne može napraviti endoskopskim putem. Na žalost, još uvijek ne možemo sve operirati tim načinom zbog određenih tehničkih ograničenja ili nemogućnosti da se to izvede, ali kada uspoređujemo nešto što je bilo prije desetak godina ili više, danas smo znatno podigli ljestvicu i imamo niz operacija koje rutinski radimo tim načinom. Za to je potrebno, naravno, i razvoj tehnologije, ali i edukacija odnosno učenje koje je u ovom dijelu kirurgije ipak veće i dulje nego što je kod otvorene, dakle one klasične kirurgije. Recimo, 2018. svega je 20% kirurga radilo kolorektalno endoskopsku operaciju. Glavne prednosti endoskopske operacije su brži oporavak pacijenta, manje komplikacije, kraće ležanje u bolnici, a to onda ima i određeni ekonomski učinak, jer se pacijent prije se vraća svojima aktivnostima – dodao je Stipančić.

Krunoslav Šego, ravnatelj KBC-a Osijek, naglasio je kako smo predvodnici endoskopske kirurgije.

– Vrlo brzo treba stići robot i u našu bolnicu, a ja kao kirurg očekujem da će naši stručnjaci biti najbolji u Hrvatskoj jer će imati sve resurse. Bolnica je sustav koji se treba neprekidno mijenjati i usavršavati. Mi smo sada u razdoblju gdje se jako mijenjamo na mikro razini – to je ta nabava opreme i edukacija ljudi, te na makro razini – a to je izgradnja nove bolnice. Upravo će nova bolnica biti vrlo dobra platforma za primjenu novih tehnologija – dodao je Šego.

– Očekujemo značajna, najveća ikad ulaganja u području zdravstvene zaštite na istoku Hrvatske, a to je gradnja novog KBC-a Osijek. Naši stručnjaci ovog područja imaju sjajne rezultate, među vodećim su ljudima za endoskopsku kirurgiju u zemlji. Ono što je meni posebno zanimljivo jest koliko su medicina i područje robotike povezani, rekao bih svakim danom sve više – rekao je zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

Borna Kovačić, predstojnik Klinike za kirurgiju KBC-a Osijek i predsjednik 17. kongresa HDEK-a naglasio je kako je endoskospka i laparoskopska kirurgija u abdominalnoj kirurgiji jako napredovala zadnjih desetak godina.

– Nabavnom robota doći ćemo na još jedan viši nivo – dodao je Kovačić.

Foto: Grad Osijek

Gradonačelnik Ivan Radić još je ranije podnio inicijativu za preimenovanje Prolaza Julija Knifera u Ulicu Krunoslava Kiće Slabinca, a konačna Odluka naći će se na 9. Sjednici Gradskog vijeća idućeg utorka (6. listopada), pa će već od idućeg tjedna mala ulica između STUC-a i EMŠE nosi ime našeg istaknutog glazbenika.

Svoju je glazbenu karijeru Kićo započeo u rodnom Osijeku, kao osnivač i član rock sastava „Dinamiti“ koji su do 1967. godine nastupali u Radničkom domu, popularnom „Radnjaku“, kultnom okupljalištu osječke i slavonske mladeži te važnom središtu kulturnih i sportskih događaja tog vremena. Radnički dom nalazio se na mjestu današnjeg Eurodoma u neposrednoj blizini Kulturnog centra Osijek.

Preimenovanjem sadašnjeg Prolaza Julija Knifera u Ulicu Krunoslava Kiće Slabinca, Kulturni centar, odnosno Koncertna dvorana Franjo Krežma, će se nalaziti na adresi Ulica Krunoslava Kiće Slabinca, čime će se simbolično povezati lokacija s mjestom gdje je Slabinac započeo svoju umjetničku karijeru.

Ploču s  novim imenom ulice postavit će Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i promet.

Foto: Komarilos