Još su krajem prošlog tjedna putem Facebook stranice „Halo, inspektore“ koji je pokrenuo Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP) građani pozvani na bojkot kupovine teletine u mesnicama i trgovačkim centrima. Razlog? Cijena ovog mesa koja je od nove godine otišla u nebesa. I dok se u prošloj godini kilogram telećeg vrata ili lopatice mogao kupiti za oko 5,59 eura, od 1. siječnja cijena ovoga mesa se kreće od 7,99 eura na više.

Ako bismo to preračunali u kune, po novom bi kilogram teletine stajao najmanje 60 kuna! Jeste li spremni toliko izdvojiti za jedan nedjeljni ručak? Jer, teletina se na stolu ne nalazi svaki dan, a sada će još i rjeđe.

Od bojkota teletine nije prošao ni dan, a već su se potrošačke udruge organizirale i pozvale građane Hrvatske na opći bojkot trgovina. To znači da u petak, 24. siječnja, nitko ne bi trebao kupiti ništa ni u jednoj trgovini, supermarketu, mesnici…

– Odazovite se bojkotu! Taj dan nemojte ići u trgovine. Nemojte ništa kupiti (osim ako baš nije neka hitna situacija). Oduprite se snažnom porivu kupovanja u ime višeg cilja.  Neka trgovine budu (polu)prazne u petak, 24.1.2025. Za dobro svih nas!

Neka bude kao nedjelja, ili praznik, „ne kupovni“ dan. Preživjet ćemo taj jedan dan. Ali ćemo pokazati snagu potrošača – pozivaju udruge.

Osim teletine, koja je u proteklih nekoliko mjeseci poskupjela u prosjeku za 43%, poskupjela je i većina drugih namirnica. Jedna, bez kojih većina građana ne može je kava. Poznata Franckova „ciglica“ od 250 grama stoji 4,49 eura. Možda vam se na prvu to ne čini puno, no kada preračunamo u kune – to je 33 kune! Ciglici je, do uvođenja eura, maksimalna cijena bila do 20 kuna, a na akciji je znala bit i za 15-ak kuna.

Domaćica – keks bez kojeg se ne ide u goste i koji se nalazi(o) u svakom kućanstvu danas stoji 3,49 eura. Kutiju od 300 grama plaćate više od 26 kuna, a taj je keks u punoj cijeni bio 15 kuna, a na akciji ga se moglo pronaći i za 10!

A čokolada?! Nekada smo u goste rado nosili 300-gramsku Milka čokoladu. Em je fina, em lijepo izgleda i s njom nikada nećete pogriješiti. U pravilu je koštala između 15 i 18 kuna, što nam se prije dvije-tri godine također činilo skupo. Danas, ona s cijelim lješnjacima nema ni 300 grama (ima 270) i košta nevjerojatnih 6,79 eura! Biste li doista plaćali skoro 52 kune za 270 grama čokolade?!

Ovo su samo neki od proizvoda kojima su cijene drastično narasle kroz dvije godine, koliko je euro službena valuta u Hrvatskoj. Ništa se, naravno, nije dogodilo preko noći, cijene su rasle postupno, ali teško da netko pamti da su cijeni rasle takvom brzinom u tako kratkom vremenu. Ako zastanete uz trgovačku policu i koncentrirano gledate u ispisanu cijenu neko vrijeme – gotovo da se može dogoditi da se ta cijena počne mijenjati i rasti u realnom vremenu pred vašim očima. Doista besmisleno.

Foto: Freepik

Treći ponedjeljak u siječnju, konkretno današnji dan, najdepresivniji je dan u godini. Nastao kao marketinški trik još 2005., zapravo je osmišljen kako bi se povećala prodaja aranžmana za ljetni godišnji odmor. No, iskreno, kada odvrtimo film unatrag, nakon čarobnog prosinca, siječanj je doista depresivan.

Blagdani su iza nas, blještavilo lampica i brojna događanja koja su nas zaokupljala cijeli prosinac i jedan dio siječnja netragom su nestala. Hladno je, tmurno, dani su još uvijek prekratki i jednostavno smo depresivniji nego inače. A današnji je dan navodno najdepresivniji.

Lako bi se s tim mogli složiti samo ako pogledate kroz prozor – sunca nema na vidiku, jako je hladno, džepovi su se već lagano ispraznili (a do sljedeće plaće ima o-ho-ho vremena), otplaćujemo dugove s kartice jer nas je prosinac „ponio i zanio“ i čini nam se da zimi nema kraja. Bez obzira na sve, zapravo bi bilo dobro tu formalno nazvanu depresiju pretvoriti u nešto korisno, pa makar to bilo i maleno resetiranje.

Iako mnogi priliku za novi početak uzimaju upravo Novu godinu, odnosno 1. siječnja (krećem na dijetu, prestajem pušiti, prestajem nekontrolirano kupovati…), istraživanja pokazuju kako je većina tih zacrtanih ciljeva nerealna i lako se odustaje od njih.

No, možda je kraj siječnja prilika za novi početak?! Ili vraćanje na tvorničke postavke. Možda je ovo „depresivno vrijeme“ prilika da se umotate u dekicu i uzmete knjigu koju već dugo želite pročitate. Promijenite rutinu spavanja, pa u krevet idete ranije nego inače. Umjesto kave ujutro popijete čaj.  Nakon ručka odete u kratku šetnju. Nazovete prijatelje s kojima se niste dugo čuli… Lista je podugačka, jer sigurno je još jako puno stvari koje ste ne tako davno željeli napraviti ili uvesti u svoju rutinu, ali niste imali vremena.

Sada je za to pravo vrijeme, jer kao i kod djece – kreativnost i promjena nastaju iz dosade. Stoga, nemojte se prepuštati dosadi i depresiji, već se pokrenite i malim koracima napravite nešto korisno za sebe. A za informaciju – i vrijeme je na našoj strani, jer bi se već od vikenda vrijeme trebalo proljepšati, a uz najavljeno sunce stižu i više temperature.

Foto: Komarilos

Dočekat ćemo valjda jednom da se i igralište OS kod Supera konačno sanira. Proljetos se krenulo s radovima, pa se ubrzo stalo. Oštećenja ograđena metalnim ogradama koje netko stalno ruši. Pa u samom centru imamo prilično ružnu i smiješnu situaciju.

Roditelji s djecom i dalje dolaze ovdje iako se djeca zapravo nemaju gdje igrati. Mogu trčkarati oko ograđenih oštećenja i penjati se na slova O i S. Prethodno smo u centru grada ostali smo bez „Indijanskog sela“, igrališta na Vijencu Paje Kolarića koje je u potpunosti uklonjeno jer je  predstavljalo opasnost za djecu. Ono na susjednom Vijencu Jakova Gotovca također je u prilično lošem stanju, a Legos na Gornjodravskoj obnovi vapi za kompletnijom sanacijom.

Sva sreća pa je zima, pa djeca vani provode manje vremena, a kada se i ako zateknu u centru najbolje je u novoobnovljenom Vrtu Jagode Truhelke. Tamo imaju tri čitava konjića za njihanje.

Foto: Komarilos

Komadi fasade sa upravne zgrade nekadašnje Šibicare padaju na pločnik Reisnerove ulice. Primjetno je kako su prolaskom vremena ti komadi usitnjeni jer po njima hodaju prolaznici, pa je dobrim dijelom nogostup pun ostataka žbuke i pijeska. Cijela je zgrada zapravo u raspadajućem stanju, a ako se uskoro prostor ne sanira ili ogradi, netko bi ovdje mogao ozbiljno nastradati.

KRAJ Zemljište i pogon nekadašnje Šibicare ponuđeni na prodaju za 5,2 milijuna eura

Nekadašnja osječka Šibicara osnovana je 23 godine nakon pojave prve žigice u svijetu

Inače, upravo je taj preostali dio Šibicare, s južne strane Reisnerove ulice, još prošle godine ponuđen na prodaju. Riječ je o građevinskom zemljištu površine 28.151,00 m² koje se od križanja Reisnerove i Anine ulice proteže dalje Reisnerovom prema kružnom toku Đakovština, a Aninom južno prema Sv. L. B. Mandića. Unutar kompleksa se nalaze zgrade bivše tvorničke proizvodnje i gospodarsko dvorište. Cijena je početkom prošle godine na jednom internet oglasniku bila 5,2 milijuna eura, a navedeno je kako je lokacija idealna za izgradnju cijelog stambenog naselja. Taj dio koji je ponuđen na prodaju u vlasništvu je jedne osiguravajuće kuće, odnosno njezine tvrtke za nekretnine. Dok se prostor ne ogradi, pješacima bi najbolje bilo izbjegavati cijelu tu dionicu nogostupa ili  prijeći na suprotnu stranu ulice.

Dio Šibicare koji se protezao s druge, sjeverne strane Reisnerove ulice, prodan je i srušen 2023., a zemljište je trenutačno rašćišćeno i ograđeno.

Foto: Komarilos

Od početka 2025. više nije moguće na Ininoj benzinskoj postaji u Ulici Sv. L. B. Mandića (nekadašnja Čepinska cesta) u Osijeku kupovati vinjete za korištenje autocesta u Mađarskoj. Vozači koji su naviknuli, prije odlaska na putovanje, ovdje kupovati vinjete sad su upućeni mobitelom skenirati QR kod na blagajni koji vodi izravno na internet stranicu mađarskog nacionalnog sustava za naplatu cestarine (https://nemzetiutdij.hu/en/).

U mobilnoj verziji u izborniku je moguće izabrati upotrebu hrvatskoga jezika, pa će korisnik u nekim rudimentarnim funkcijama vidjeti hrvatski prijevod ponude za kupnju cestarine. Inače, sustav je pregledno organiziran, a oni koji putuju češće mogu se registrirati (osobna registracija ili registracija tvrtke) i čak dodavati više automobilskih registracija te onda prilikom svake kupnje biraju koji će automobil koristiti. Nakon plaćanja sustav šalje potvrdu o kupnji, vinjetu u pdf formatu i zatim račun na mail adresu koja je registrirana u profilu.

Poznato je da Mađarska koristi elektronski sustav nadzora naplate cestarine, odnosno registarske oznake automobila bit će automatizmom skenirane i prepoznate tijekom vožnje, bez potrebe zaustavljanja i fizičke kontrole.

Naravno, i dalje postoji mogućnost kupovine vinjeta na benzinskim crpkama u Mađarskoj.

Foto: Freepik