Dječje igralište u Krstovoj ulici,  neposredno uz ogradu OŠ Ljudevita Gaja, u hladovini je i daleko od prometa, no svojim izgledom odbija i djecu i roditelje. Skromno opremljeno starim, metalnim spravama trebalo bi biti mjesto okupljanja mališana sa Zelenog polja, no u posljednje ga vrijeme rijetko tko posjećuje.

– Naša se djeca ne mogu igrati u parku od velike količine smeća, opušaka, stakla, pivskih boca i kašeta… Djeca ovdje nisu sigurna. Nekolicina nas roditelja se skupi, pa pokupimo smeće, no sada nam je već prekipjelo jer bi to mogli svakodnevno iznova raditi – napisala je jedna očajna mama koja ne zna kako stati na kraj ovom problemu.

Tko i kada baca smeće po igralištu teško će se otkriti, no zaista je žalosno da se jedno malo, lokalno dječje igralište izbjegava zbog nemara pojedinaca. Jer dovesti dijete da se igra u okruženju s porazbacanim staklenim pivskim bocama, praznim kutijama cigareta i ostalim ambalažnim otpacima nije baš nešto što roditelje veseli.

Foto: Građani Komarilosi i Komarilos

Iako se već godinama raspada, devastacija Ivaninog trga na Vijencu Ivana Meštrovića posljednjih je dana uzela maha. Iz obijesti, neznanja, bahatosti ili tko zna čega djeca/mladež krenuli su s kidanjem antistres podloge kojom je dio trga i inventara obložen.

Sugrađanin javlja kako je stanovnike Vijenca u petak ujutro dočekao do sada neviđeni prizor:

– Devastaciju Ivaninog trga svakodnevno provode neodgovorna djeca, sama ili pod nadzorom roditelja. Ovo od jutros je do sada nezabilježeno. Nadam se da postoji način kako objasniti roditeljima i djeci da Ivanin trg nije dječje igralište. Komunalni redari bi tu trebali imati neku ulogu?! – ističe sugrađanin koji je fotodokumentirao stanje trga.

Na fotografijama je vidljivo kako je netko kidao antistres podlogu, na velikom dijelu inventara sada je gotovo i nema, a komadi te podloge završili su odbačeni po cijelom trgu. Ovo je sramota svih građana, ne samo delinkvenata koji sustavno uništavaju gradsku imovinu. Jer ako se ovako odnosimo i dozvoljavamo da Trg (koji nosi ime prve civilne žrtve Domovinskoga rata i podsjeća nas na veliku tragediju), izgleda kao najzapuštenija zabit, onda nam nema spasa.

IVANIN TRG Nekada centralno mjesto druženja stanovnika Vijenca hitno treba obnoviti

ZAPUŠTENO Ivanin trg na Vijencu već duže nije mjesto za druženje, već za izbjegavanje 

IVANIN TRG Sve je po starom, i dalje se raspada zapušteni, nekad lijepi trg na Vijencu

Doslovce se raspada četiri godine star, ali vrlo zapušten Ivanin trg na Vijencu

Foto: Građani Komarilosi

Rupa kod Hotela Osijek od sredine će rujna biti jedino mjesto u samom centru grada na kojem se neće naplaćivati parkiranje. Za pretpostaviti je kakav će „krkljanac“ tamo biti od 0 do 24 sata, no iako u Gradu nisu sretni zbog toga, nema zakonske mogućnosti da se na tom prostoru uvede naplata.

– Parkiralište u rupi do daljnjeg će biti besplatno, jer ta čestica nije u gradskom vlasništvu i još uvijek traje sudski postupak. To ima svojih prednosti, ali i nedostataka, no trenutno po pitanju toga ništa ne možemo napraviti – naglasio je zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

No napravilo se po pitanju drugih stvari, pa je tako nakon javnog savjetovanja odlučeno da područje oko Kliničkog bolničkog centra Osijek bude u prvoj, a ne nultoj zoni. Naime, građane je naviše brinula činjenica što je parkiranje u nultoj zoni ograničeno na tri sata, dok čekanje na preglede u bolnici zna potrajati i po nekoliko sati pa bi se u tom slučaju mnogi našli u nezgodnoj situaciji.

Iako je bilo inicijativa za povlaštene parkirne karte za osobe s invaliditetom, one nisu prihvaćene jer Osijek već sada ima više od 5% propisanih označenih parkirališnih mjesta na kojima se mogu parkirati isključivo osobe s invaliditetom koje posjeduju važeću Europsku parkirališnu kartu za osobe s invaliditetom.

– Mi po zonama i kumulativno već sada imamo više od 5% takvih mjesta. Vjerujem da će osobe koje imaju važeću kartu naći bez problema slobodno posebno obilježeno mjesto, s naglaskom da ta mjesta nisu u sustavu naplate – poručio je Vulin.

 Foto: Komarilos

Objavom novih cijena satnih i mjesečnih parkirališnih karata za javna parkirališta u Osijeku ulazimo u završnicu projekta organizacije i naplate parkiranja bez koncesionara, odnosno u aranžmanu Grada Osijeka koji je taj posao dodijelio tvrtki Gradski prijevoz putnika (GPP). Zadnji koncesijski ugovor istekao je 31. prosinca 2024. i od tada je parkiranje na javnim parkiralištima u Osijeku bilo bez naplate. Ukratko, do službene kupovine prvih parkirališnih karata prema novom modelu proteći će više od 21 mjesec gratis parkiranja.

U tom razdoblju imali smo dva paralelno tekuća procesa koji su se odvijali na osječkim ulicama – kontinuirano uređivanje postojećih i gradnja novih parkirališnih mjesta te nevjerojatan pritisak automobila na svim gradskim parkirališnim kapacitetima.

ANALIZA Kako se tijekom 10 godina mijenjala i prilagođavala cijena koncesije za parkiranje

Grad Osijek preuzima upravljanje parkiralištima, koncesionar odlazi u povijest

BROJ PARKINGA U NAPLATI Prema podacima iz zadnjeg dodatka na tada aktualan koncesijski ugovor, 4. listopada 2023. je u sustav naplate uvedeno dodatno 241 parkirališno mjesto te ih je u tom trenutku, pa do isteka koncesije u sustavu naplate bilo 3.627.

Prilikom predstavljanja novih cijena parkirališnih karata zamjenik gradonačelnika, Dragan Vulin, istaknuo kako u nultoj zoni trenutno imamo 655, u prvoj zoni više od 3.000 parkirališnih mjesta i u drugoj zoni jednako toliko (dakle, više od 3.000). Potom je dodao i da će se broj parkirališnih mjesta u drugoj zoni (nakon proširenja zone naplate i nakon što sve bude infrastrukturno uređeno i označeno kako treba) popeti do 5.000 parkirališnih mjesta. To znači da će, u konačnici, u Osijeku biti više od 8.500 parkirališta u sustavu naplate.

TRAJNO POVEĆAN BROJ VOZILA S druge strane, dok je planiran i razvijan novi model i dok su trajali radovi na uređenju i izgradnji novih parkirališta, u Osijeku je tijekom gratis razdoblja zapravo testirano koliki pritisak mogu izdržati sva gradska parkirališta. I tijekom tog dvadeset i jednog mjeseca došlo je gotovo do prsnuća jer je vršni pritisak na kapacitete javnih parkirališta bio takav da su tijekom radnog vremena u širem središtu grada vozači u desecima automobila neprestano kružili kako bi pronašli slobodno parkirališno mjesto. Urbana navika da se automobilom dovezete u šire središte grada, tamo odmah parkirate i krenete obavljati što već trebate je odavno zaboravljena jer vam je za pronalazak slobodnog parkirališta često trebalo više vremena nego da pješice stignete od kuće do odredišta.

DVA DNEVNA STRESA IZA NAS Dodatno, tijekom razdoblja besplatnog parkiranja mnoge su osječke obitelji nabavile drugi, pa čak i treći automobil. Ta su vozila najprije pretrpavala parkirališne kapacitete u naseljima, a onda su u velikom broju ranim jutrom zauzimala parkirališta u središtu na puno radno vrijeme. To nas je dovodilo u grotesknu situaciju da u Osijeku vozači automobila svakodnevno imaju minimalno dva stresa – prvi kad traže mjesto za parkiranje prilikom dolaska na posao, a drugi kad se vraćaju kući i u vlastitim naseljima opet nemaju gdje parkirati. Naravno, oni kojima je automobil sredstvo za rad naprosto su se tijekom cijelog radnog vremena kupali u stresu i usput su kraćim ili dužim nepropisnim (ali nužnim) zaustavljanjima ugrožavali redoviti promet.

Na kraju, s obzirom na više nego udvostručen broj parkinga u sustavu naplate i više cijene parkiranja bilježit ćemo pozitivne učinke na prihod gradskog poduzeća koje se bavi naplatom i u konačnici na gradski proračun. Ako sustav bude funkcionirao dobro i ako u gradu u svako doba bude dostupnih parkirališnih mjesta, građani će vrlo brzo stvoriti nove navike i progutati promjene i nove cijene.

PRILAGODBA I ŠIRENJE NAPLATE No, u razdoblju koje je pred nama sudjelovat ćemo u još najmanje dva stresna eksperimenta. Prvi je prilagodba na novi sustav naplate i kontrole naplate. Bit će tu najvjerojatnije čudesnih događaja, nesnalaženja i problema koji će proizlaziti iz koegzistencije s novim tehnologijama, ali to će proći. Drugo, bit će zanimljivo pratiti hoće li nove cijene parkiranja doista polučiti uspjeh i smanjiti pritisak velikog broja automobila u širem gradskom središtu. Ako cijene parkirališnih karata destimuliraju jedan dio vozačke populacije da automobilima cjelodnevno zauzimaju pozicije u gradu onda bi model mogao biti uspješan. I odmah bi trebalo krenuti planirati njegovu primjenu i u naseljima u kojima zbog velikog broja auta trenutno pogibaju zelene površine.

Foto: Komarilos

U Prolazu Vanje Radauša, u samom centru grada, nekoliko je klupa na kojima prolaznici mogu predahnuti. Iako su uz klupe postavljeni koševi za otpatke, mnogi zapravo ne znaju čemu oni služe.

Tako je netko fino pojeo svoj doručak/užinu, smotao papir od peciva i zajedno sa čašicom popijenog jogurta ostavio na klupi. Čak i da nema koša u blizini, osnove bontona nam nalažu da smeće ne ostavljamo za sobom, već ga pokupimo i bacimo u najbliži koš.

Par metara niže – ista islika. Fino smo popapali čips, pa vrećicu bacili na tlo. A papirnatu od peciva ostavili na klupi. A koš je par koraka dalje…

Navike pojedinaca lako čovjeka ostave bez teksta. A ovo su neke od njih. Kako li je tek u domovima tih osoba – bacaju li po kući ili stanu otpatke, ili to čine samo na mjestima na kojima će se netko drugi za njih pobrinuti?!

Foto: Komarilos