U Prolazu Vanje Radauša, u samom centru grada, nekoliko je klupa na kojima prolaznici mogu predahnuti. Iako su uz klupe postavljeni koševi za otpatke, mnogi zapravo ne znaju čemu oni služe.

Tako je netko fino pojeo svoj doručak/užinu, smotao papir od peciva i zajedno sa čašicom popijenog jogurta ostavio na klupi. Čak i da nema koša u blizini, osnove bontona nam nalažu da smeće ne ostavljamo za sobom, već ga pokupimo i bacimo u najbliži koš.

Par metara niže – ista islika. Fino smo popapali čips, pa vrećicu bacili na tlo. A papirnatu od peciva ostavili na klupi. A koš je par koraka dalje…

Navike pojedinaca lako čovjeka ostave bez teksta. A ovo su neke od njih. Kako li je tek u domovima tih osoba – bacaju li po kući ili stanu otpatke, ili to čine samo na mjestima na kojima će se netko drugi za njih pobrinuti?!

Foto: Komarilos

Na obali Drave kod Osijeka pripadnici Hrvatske vojske izveli su inženjerijske radove

kako bi se replika antičkog rimskog broda Danuvina Alacris, koja se nasukala na obalu zbog niskog vodostaja rijeke, izvukla.

Potporu Oružanih snaga Republike Hrvatske Sveučilištu Erlangen-Nürnberg iz Savezne Republike Njemačke odobrio je ministar obrane Ivan Anušić nakon što je zbog opasnosti od propadanja broda zatražena pomoć Hrvatske vojske.

Riječ je o rimskoj galiji dugoj osamnaest metara i teškoj pet tona, replici rimskog broda. Zbog niskog vodostaja Drave brod se našao u situaciji u kojoj je bilo potrebno žurno reagirati kako bi se spriječilo njegovo propadanje. Repliku je izradilo Sveučilište Erlangen-Nürnberg iz Njemačke, a služi rekonstrukciji antičkih plovnih putova Dunavom i Dravom.

Brod će biti vraćen u Njemačku, ali se ponovno porinuće odgađa se za sljedeći tjedan. Do tada bi Sveučilište Erlangen-Nürnberg trebalo organizirati dopremu specijalnih utovarnih traverzi i vučnog vlaka. Nakon porinuća brod bi se trebao vući do tranzitne luke Osijek, gdje bi ga specijalnom pretovarnom dizalicom Lučke uprave trebalo izvaditi iz vode i utovariti na transportno sredstvo – vučni vlak “labudicu”.

Pripadnike Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske angažirane na izvlačenju replike antičkog rimskog broda jučer je obišao ministar Anušić, zajedno sa vojnim izaslanikom Savezne Republike Njemačke u RH, pukovnikom Burkhardom Weberom, te zamjenikom zapovjednika Hrvatske kopnene vojske Oružanih snaga RH, brigadnim generalom Valentinom Skroza.

Foto: David Jerković/PIXSELL

Koje desetljeće ranije bilo je sasvim uobičajeno vlakom putovati na more i tada, kada nismo imali previše izbora, nismo se ni žalili na dužinu putovanja. Danas, kada su nam dostupnija brojna prometna sredstva, a u utrci s vremenom želimo iskoristiti svaku sekundu godišnjeg odmora, na vlak malo tko pomišlja. Ukoliko nemate automobil, prvi izbor će vam zasigurno biti avion, a potom neki Bla-bla car, pa autobus… Vlak kao da ne vozi do obale. A vozi i to tijekom puna dva ljetna mjeseca na direktnoj liniji Osijek – Split (i obratno). Svaki dan.

Istina, vožnja traje dugih 14 sati i to je zapravo najveća mana ovog putovanja. Ostatak možemo ocijeniti vrlo ugodnim iskustvom. Kao prvo, vlak je puno komotnije prijevozno sredstvo od autobusa. Kada vam se tijelo ukoči, jednostavno se ustanete i prošećete. Toalet vam je dostupan, a ako ste na vrijeme rezervirali svoje mjesto, možda vam se posreći (ili vam se već posrećilo) da putujete u spavaćim kolima, pa gotovo cijeli put do Splita prespavate. Ili do Osijeka.

Jer obje linije, Osijek – Split i Split – Osijek, voze uglavnom noću, pa je vrlo vjerojatno da put nećete „ni osjetiti“. Čak i ako ste u kupeu, jer je velika vjerojatnost da će uz vas tu biti još osoba – dvije, nikako šest, budući da linija nije puna k’šipak.

Igrom slučaja isprobali smo ovu vožnju u oba smjera i iskustva su pozitivna. Put do Splita nismo ni osjetili jer smo bili u dobrom, poznatom društvu koje se lako dogovorilo kako će četiri osobe spavati u kupeu. Sjedala su bila rezervirana, a cijelim putem do Splita nitko od „usputnih“ putnika nije ulazio u kupe. Vlak iz Osijeka kreće u 18.44, a u Splitu je u 8.49 sljedeće jutro. Već u 23 sata u kupeu su svi spavali, a buđenje je započelo s prvim zrakama sunca. Iako prozor ima tamno sjenilo, kroz njega ipak dopire svjetlost, pa se oni osjetljiviji na zrake sunca prvi bude. I nakon buđenja zapravo uživate u razgovoru, činjenici da ubrzo stižete na more i pogledu koji se pred vama pruža.

Povratak iz Splita za Osijek – poluprazan vlak, tri poznate osobe u kupeu (rezervirana sjedala) i polazak u 21.37 sati, tako da već praktički nakon smještanja stvari lagano tonete u san. Nakon pregleda karata, spavate sve do Zagreba – odnosno do 6 sati sljedećeg dana. Ako ste ranoranilac, tada će vam povratak puno teže pasti od odlaska, jer do Osijeka imate još nešto više od 6 sati vožnje. No i to, ako ste u dobrom društvu, brzo prođe. Čak i ako putujete sami, vrlo je vjerojatno da ćete upoznati nekoga barem za šačicu razgovora o koječemu.

Ako tek ovih dana planirate odlazak na obalu u pravcu Splita, nemojte odbacivati vlak kao loše prijevozno sredstvo. Vjerujte, isplati mu se dati šansu. Jer osim što je komotniji od, recimo autobusa, cijena karte je doista minimalna – jednosmjerna stoji tek 22,54 eura. Ako ste umirovljenik vozite se besplatno, isto kao i djeca i mladi do 18 godina. Relacija osijek – Split (i obratno) vozi sve do 27. kolovoza.

Foto: Komarilos

Posljedice toplinskog vala najvidljivije su na poljoprivrednim kulturama, ali i Dravi koja obara rekorde niskog vodostaja. Prema mjerenjima, jučer u podne vodostaj rijeke kod Osijeka bio je -177 cm. I dok brojni šetači uživaju u pogledima na sprudove koji su se pojavili čak i na mjestima gdje ih do sada nismo viđali, kupači gotovo prehodaju polovicu rijeke na popularnoj Kopiki.

Kako su izdana brojna upozorenja i ograničenja, ona ne vrijede samo za plovila, već i za kupače. Hodanje po sprudovima može biti iznimno opasno jer samo jedan korak može vas dijeliti od rupe koja vas može iznenaditi. Iako se čini da je kupanje u rijeci za vrijeme niskog vodostaja sigurno, zapravo nije tako. Nizak vodostaj ipak može iznenaditi, jer rijeka je dinamična, mutna i ne možemo vidjeti što se događa ispod površine. Stoga, budite na oprezu.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL i David Jerković/PIXSELL

Iako se mnogi sugrađani, unatoč suši, žale na povećan broj komaraca, posebno na području Donjega grada i Juga II, podaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije pokazuju kako je brojnost komaraca (na dan 4. kolovoza 2026.) tolika da Grad Osijek nije dobio niti jednu preporuku za tretmanima

I dok je javnost prošle godine redovno izvješćivana o tretmanima, te stanju po pitanju krvopija koje nam zagorčavaju život svakog ljeta, ove je godine održana tek jedna pressica početkom srpnja, na kojoj je rečeno kako nas je „pomazio“ vodostaj, a samim time i zaobišla najezda.

Vidljivo je to i iz posljednjih rezultata brojnosti odraslih komaraca uhvaćenih u klopku – najviše ih je na Halaševu – 155, a najmanje u Centru – tek 2.

Osim niskog vodostaja, svakako su ovom rezultatu doprinijeli i rani tretmani, jer je još 2. ožujka započeo monitoring, a NZJZ je već 10. travnja izdao prvu preporuku za larvicidne tretmane komaraca na našem području.

– Uzorkovanje ličinki tijekom travnja, svibnja i lipnja provodilo se 18 puta na 21 lokaciji. Izvršena su 343 uzorkovanja i izdano sedam preporuka za larvicidne tretmane sa zemlje. Učinkovitost tih tretmana bila je zadovoljavajuća, od 75 do čak 100%. Upravo ti učinkoviti larvicidni tretmani doprinose tome da se ličinke ne razviju u odrasle jedinke – naglasio je početkom srpnja o aktualnostima u mjerama suzbijanja komaraca zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

I dok smo u vrijeme najveće najezde znali brojati i po 31.000 jedinki komaraca u klopci, trenutni se podaci čine poput šale. Ipak, valja naglasiti kako će komaraca uvijek biti, no nadamo se ne u onoj mjeri u kojoj ne možemo u večernjim satima izaći na otvoreno. Ti su prizori, srećom, iza nas, a ako nas koji i bocne – to je čisto da nas podsjeti na trajni suživot komaraca i Osječanki/Osječana.

KOMARCI „Pomazio“ nas je vodostaj, najezde krvopija nema, do sada obavljena 34 tretmana

Foto: Komarilos