Tog tmurnog jutra 13. studenoga 2020. iz Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu stigla je vijest o smrti Krunoslava Kiće Slabinca. Neponovljivi gitarist, pjevač, skladatelj i aranžer, rođen davne 1944. Osijeku, preminuo je od posljedica nekoliko operativnih zahvata zbog koronarne bolesti koja mu je zahvatila i krvne žile, što je istinski rastužilo njegove brojne obožavatelje.

Kićina svestranost utkala mu je ime među velikane hrvatske estrade, a nekoliko njegovih hitova, moglo se to prepoznati i u minulih šest godina otkako više nije među nama, stekli su status bezvremenskih-

Dječak iz Reisnerove ulice prvo se zaljubio u rock, potom je afirmaciju stekao s brojnim skladbama popularne glazbe, a u Slavoniji i Baranji najviše je onih koji ga pamte kao neponovljivog izvođača narodne, tamburaške glazbe. Ustvari, njegova svestranost, u prvom redu sjajne vokalne mogućnosti upotpunjene šarmantnim nastupima na koncertima u Hrvatskoj i u dijaspori, Kiću je smjestila na sam vrh naše estrade.

Čuvena prva postava „Dinamita“, s Tucom, Bertom, Lazom i Ratkom, primjerice, smještena je u red najboljih rokerašezdesetih godina prošlog stoljeća, niz hitova popularne glazbe iz njegove solističke karijere zaokružio je nastupivši i na „Evroviziji“, a bećarci u izvedbi „Slavonskih bećara“ osnovanih s prijateljem Antunom Tucom Nikolićem vratili su tamburaškoj glazbi postupno izgubljen status na prostorima bivše države.

Nabrajati sve ono, što je Kićo Slabinac ostvario za prerano prekinuta života, doslovce je nemoguće. No, ono što je ostavilo neizbrisiv trag u našim životima, iako je to nezahvalno izdvajati, kao trajnu uspomenu na Kiću, najčešće slušamo na nosačima zvuka hitove „Plavuša“, „Zbog jedne divne crne žene“ i kantautorske „Tri slatke riječi“ s kojima se proslavio na „Pjesmi ljeta 71“. No, pobjeda s Koraćevom „Više nećeš biti moja“ 1970. na Opatijskom festivalu ili briljantno izveden Runjićev „Cvijet čežnje“ iste godine na splitskim Prokurativama, što je zaokruženo spomenutim odlaskom u Dublin s baladom tandema Krajač-Golob „Tvoj dječak je tužan“ – razdoblje su kad je Kićo otišao u vječnost.

Uz to treba pridodati i njegovu neslužbenu himnu regiji iz koje je potekao – „Inati se Slavonijo“.  No, možda se danas, ipak, Kiće najčešće prisjetimo na brojnim ispraćajima naših pokojnika, kad Krznarićevi stihovi „Otiš’o je otac moj polako“ objavljene ’95 u pravilu izazove dodatne suze ožalošćenih.

Za sve što je dao svom rodnom gradu i prostorima oko njega, Krunoslav Kićo Slabinac primio je 2015. i Nagradu za životno djelo Osječko-baranjske županije, postumno mu je 2021. pripao i Porin, a nedavno je dobio i svoju ulicu, na simboličnom mjestu nedaleko Kulturnog centra Osijek izgrađenog na prostoru gdje je davnih godina, u bivšem Radničkom domu, Kićo s „Dinamitima“  na čuvenim plesnjacima vikendima ugrađivao dio sebe u odrastanje mladih Osječanki i Osječana. I ostao ne samo zbog toga – neponovljiv.

I, eto, prije točno šest godina zauvijek nas je napustio ostavivši trag u svojim pjesmama zbog kojih, ustvari, zauvijek ostaje među svima koji su ga slušali ili s njim proživjeli bar dio života. Ta tužna vijest stigla je baš „u mirisima jutra…“ kako je Kićo pjevao.

Foto: Zarko Basic/PIXSELL

I dok je još prije tri tjedna vodostaj Drave bilježio rekordno niske razine od čak -210 cm, situacija se polako popravlja, pa se posljednjih dana bilježi blagi porast vodostaja. Trenutno je vodostaj Drave kod Osijeka stabilan, no i dalje u domeni izrazito niskih voda i kreće se oko -189 cm.

Iako se u Zimskoj luci i dalje možete spustiti do donjih stepenica i još preko kamenja i mulja do rijeke, vidljivo je kako Drava polagano raste. Ipak, prema hidrološkom izvješću DHMZ-a, vodostaji uzvodno od Podravske Moslavine su u blagom porastu, dok su nizvodno (prema Osijeku) u stagnaciji s tendencijom daljnjeg blagog porasta.

No zbog dugotrajnog razdoblja iznimno niskih vodostaja koji su se proteklih mjeseci spuštali i do povijesnih minimuma, korito Drave ima golem kapacitet za prihvat vode. Trenutna kiša tek blago podiže razinu rijeke i zasigurno neće ugroziti naselja ni obalu.

Foto: Komarilos

Kuhinja restorana Laskó za Martinje je složila mesni i riblji meni, svaki od po četiri slijeda. A na svaka dva naručena menija poslužit će i gratis butelju mlade graševine 2026 Kutjevo. Martinjski meni u Restoranu Laskó poslužuje se od 12. do 15. studenoga.

Mesni meni (28 eura) ide tradicionalnim putem: juha od češnjaka i luka, pašteta od divljači i guščje jetre, a onda glavna zvijezda – confitirani pačji batak-zabatak u crnom vinu s domaćim mlincima sa slaninom i dinstanim ljubičastim kupusom. Kraj je slatko slavonski: domaći salenjak s pekmezom od šljiva, tučenim vrhnjem i sirupom od smokve.

Riblji meni (25 eura) slavi riječnu ribu: juha od pečene rajčice i paprike s riječnom bijelom ribom, arancini od dimljene riječne ribe s umakom od bundeve i perkelt od soma s mlincima s vrhnjem i slaninom. Za desert stižu kruške u crnom vinu s kremom od kestena.

Važna informacija za vinoljupce – patka se poslužuje u crnom vinu, kruške se kuhaju u frankovki, a tko želi nastaviti, na vinskoj karti ima baranjskih i slavonskih vina.

Inače, Martinje se slavi 11. studenoga, na blagdan svetog Martina iz Toursa, rimskog vojnika i biskupa iz 4. stoljeća, zaštitnika vinograda i vinara. Po starom običaju upravo na taj dan mošt postaje vino: u podrumima se krsti mošt, a domaćini prvi put nazdravljaju mladim vinom. Martinje se posebno voli u Slavoniji i Baranji.

U mađarskoj tradiciji, koju Baranja dobro poznaje – pa i Lug, po čijem je mađarskom imenu Laskó restoran i dobio ime – Martinje je Márton-nap, dan guske. Stara izreka kaže da će cijelu godinu gladovati onaj tko na Martinje ne pojede gusku, a legenda objašnjava i zašto: Martin se, ne želeći postati biskup, sakrio među guske, no one su ga gakanjem odale.

Restoran Laskó, Hotel Lug, ima tridesetak mjesta, pa stol treba rezervirati odmah i to online. Radno vrijeme: četvrtak – subota od 12 do 22 sata, nedjelja od 12 do 18. Veća društva i proslave: info@hotellug.hr.

Foto: Hotel Lug

Čini nam se da je još jučer bilo ljeto, a Božić već kuca na vrata. Ususret najradosnijem blagdanu tradicionalno su počele pripreme i za Advent u Osijeku. U Park kralja Držislava stigao je i panoramski kotač koji će dominirati cijelim prostorom parka koji će tijekom adventa postati lunapark.

Konstrukcija kotača dovezena je na velikim šleperima koji su doslovno okupirali park, postolje je već montirano, a u danima koji slijede radnici će montirati i preostalu konstrukciju te postaviti kabine. Po šesti će put Osječani i svi gosti koji će osjetiti Advent u Osijeku uživati u vožnji panoramskim kotačem i iz nešto drukčije perspektive promatrati grad.

Paralelno s postavljanjem kotača postavit će se i ostatak zabavnog sadržaja lunaparka koji najčešće posjećuju roditelji s djecom. Službeno, Advent u osijeku počinje 28. studenog i traje do 31. prosinca.

Foto: Komarilos

Potpisan je sporazum o suradnji između Europske investicijske banke, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Ekonomskog fakulteta. Sporazum su potpisali potpredsjednik Europske investicijske banke Marko Primorac, rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Drago Šubarić i dekanica Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka.

Sporazumom se uspostavlja okvir za suradnju u području nastave i edukacije u sljedećih pet godina. Suradnja obuhvaća organizaciju seminara, radionica, okruglih stolova, konferencija i edukativnih programa, zajedničke projekte financirane iz fondova Europske unije te dodatno stručno usavršavanje studenata kroz stručnu praksu, radionice i predavanja.

– Ovaj sporazum uspostavlja novi okvir suradnje između akademske zajednice i Europske investicijske banke upravo s ciljem ulaganja u ljudske potencijale, ovoga puta na istoku Hrvatske. Bez novih znanja i razvoja talenata nema ni kvalitetnih projekata koji su pak temelji dugoročnog regionalnog razvoja – izjavio je Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke.

Rektor Šubarić naglasio je kako je ulaganje u znanje najsigurnije ulaganje u budućnost regije: – Ovim sporazumom Europska investicijska banka prepoznaje naše Sveučilište kao partnera u razvoju ljudskih potencijala istočne Hrvatske. Za studente to znači izravan pristup stručnjacima i praksi europske razine, a za Sveučilište nove zajedničke projekte i jačanje međunarodne prepoznatljivosti.

Dekanica Ekonomskog fakulteta rekla je kako suradnja s Europskom investicijskom bankom za EFOS ima posebnu vrijednost. Fakultet je snažno povezan s poslovnom zajednicom i te veze sustavno koristi za podizanje kvalitete nastave i istraživanja, a partnerstvo s institucijom koja financira ključne razvojne projekte diljem Europe podiže tu povezanost na novu razinu.

– Kroz predavanja, radionice i stručnu praksu sa stručnjacima EIB-a studenti će steći uvid u financiranje i provedbu velikih investicijskih projekata, kao i znanja i vještine koje povećavaju njihovu zapošljivost i konkurentnost na europskom tržištu rada – dodala je Oberman Peterka.

Potpisan je sporazum o suradnji između Europske investicijske banke, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Ekonomskog fakulteta. Sporazum su potpisali potpredsjednik Europske investicijske banke Marko Primorac, rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Drago Šubarić i dekanica Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka.

Sporazumom se uspostavlja okvir za suradnju u području nastave i edukacije u sljedećih pet godina. Suradnja obuhvaća organizaciju seminara, radionica, okruglih stolova, konferencija i edukativnih programa, zajedničke projekte financirane iz fondova Europske unije te dodatno stručno usavršavanje studenata kroz stručnu praksu, radionice i predavanja.

– Ovaj sporazum uspostavlja novi okvir suradnje između akademske zajednice i Europske investicijske banke upravo s ciljem ulaganja u ljudske potencijale, ovoga puta na istoku Hrvatske. Bez novih znanja i razvoja talenata nema ni kvalitetnih projekata koji su pak temelji dugoročnog regionalnog razvoja – izjavio je Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke.

Rektor Šubarić naglasio je kako je ulaganje u znanje najsigurnije ulaganje u budućnost regije: – Ovim sporazumom Europska investicijska banka prepoznaje naše Sveučilište kao partnera u razvoju ljudskih potencijala istočne Hrvatske. Za studente to znači izravan pristup stručnjacima i praksi europske razine, a za Sveučilište nove zajedničke projekte i jačanje međunarodne prepoznatljivosti.

Dekanica Ekonomskog fakulteta rekla je kako suradnja s Europskom investicijskom bankom za EFOS ima posebnu vrijednost. Fakultet je snažno povezan s poslovnom zajednicom i te veze sustavno koristi za podizanje kvalitete nastave i istraživanja, a partnerstvo s institucijom koja financira ključne razvojne projekte diljem Europe podiže tu povezanost na novu razinu.

– Kroz predavanja, radionice i stručnu praksu sa stručnjacima EIB-a studenti će steći uvid u financiranje i provedbu velikih investicijskih projekata, kao i znanja i vještine koje povećavaju njihovu zapošljivost i konkurentnost na europskom tržištu rada – dodala je Oberman Peterka

Potpisivanjem sporazuma s Europskom investicijskom bankom Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku i Ekonomski fakultet u Osijeku još jednom potvrđuju kako prate suvremene trendove u visokom obrazovanju te razvijaju nastavu i istraživanje u skladu s potrebama gospodarstva i zajednice u cjelini.

Potpisivanjem sporazuma s Europskom investicijskom bankom Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku i Ekonomski fakultet u Osijeku još jednom potvrđuju kako prate suvremene trendove u visokom obrazovanju te razvijaju nastavu i istraživanje u skladu s potrebama gospodarstva i zajednice u cjelini.

Foto: Ekonomski fakultet u Osijeku