Navijačka skupina Kohorta Osijek slavi 38. rođendan ove subote (2. svibnja) uz cjelodnevni sadržaj i središnji događaj na utakmici HNK Vukovar i NK Osijek na dobrom starom Gradskom vrtu. Organizatori svim članovima, navijačima i simpatizerima NK Osijeka poručuju da subotu rezerviraju isključivo za klub i navijačku skupinu.

Program započinje u ranim jutarnjim satima u prostorijama udruge u Fakultetskoj ulici, gdje će se okupljeni družiti uz hranu, piće i tamburaše. U 17 sati planiran je polazak masovnog kortea prema Gradskom vrtu, a cilj organizatora je okupiti jedan od najvećih i najimpresivnijih kortea dosad. Posljednji korteo održan je prije tri godine, a iz Kohorte poručuju kako se ovakav trenutak dugo čekao te smatraju da je sada pravo vrijeme za novo zajedničko navijačko okupljanje.

Utakmica i središnja proslava započinju u 18:45 sati, a organizatori ističu kako je važno da svi navijači na stadion uđu najkasnije sat vremena prije početka susreta, kako bi sve bilo spremno za planiranu koreografiju i navijački spektakl. Pozivaju navijače da na stadion dođu u bijelim ili plavim majicama, kako bi tribine bile obojane u klupske boje, te kako bi povratak na stadion bio obilježen u posebnom ozračju. Preporuka je izbjegavati crnu odjeću, budući da je cijela tema proslave u znaku bijele i plave boje.

Nakon utakmice, od 21 sat, slijedi prva Bijelo-plava noć, glazbeni program na kojem će nastupiti osječki bendovi Kit-karson i Gužva u 16-ercu. Poseban dio večeri bit će nastup grupe iznenađenja, koji će izvesti dobro poznate pjesme Kohorte, a stiže i poseban gost iznenađenja, veliko ime s hrvatske glazbene scene.

Koncert će imati i posebnu humanitarnu notu „Jedna za Niku“ budući da članovi skupine prikupljaju dobrovoljne priloge za oboljelo dijete njihovog člana.

Kohorta poziva sve generacije navijača da zajedno obilježe 38 godina postojanja skupine i pruže snažnu podršku NK Osijeku na betonu Gradskog vrta na kojem su generacije navijale za bijelo-plave.

Foto: Dubravka Petrić/PIXSELL (naslovna fotografija: proslava 35. rođendana Kohorte – navijači u korteu prema stadionu)

Nakon godina svih tih mogućih edukacija, programa u vrtićima i osnovnim školama te nakon podjele najrazličitijih prospekata s uputama o odlaganju i razvrstavanju otpada – opet se dogodi da u najužem središtu grada, u pješačkoj zoni nekome nije bilo teško dovući dvije vreće s miješanim komunalnim otpadom i nagurati ih u uličnu košaru za otpatke! Dakle, netko je doteglio i odbacio kućno smeće u posudu namijenjenu papirićima, eventualno odbačenoj ambalaži iz pekarnice ili kojekakvom smeću koje se pješacima može naći u džepovima.

Ulični redar koji gura trokolicu s posudom za otpad i usput metlom počisti oko tih košara, dakle mora iščupati ove dvije vreće i ubaciti ih u posudu na trokolici i onda će opet taj netko (ohrabren činjenicom da je njegov miješani komunalni otpad počišćen) onda će opet krenuti od početka, nastavit će naguravati pune vreće u uličnu košaru. Tome nema kraja.

S jedne strane ovi što ulične košare zatrpavaju psećim izmetom, a s druge strane ovi koji tu dovlače i natrpavaju kućni otpad. Nikako na zelenu granu, a paralelno Osijek ima jedan od najbolje organiziranih sustava za prikupljanje miješanog komunalnog otpada i za odvojeno prikupljanje korisnih sirovina.

Još samo da pronađemo načina kako educirati i motivirati sirovine iz ove priče da svoje smeće odlažu u svoje kante, za početak.

Foto: Građani Komarilosi

Na Međunarodni praznik rada Grad Osijek organizira tradicionalnu podjelu graha. U petak, 1. svibnja, u 12 sati podjela graha će se organizirati na Lijevoj obali Drave, kod katakombi.

I ove godine grah će kuhati članovi udruge Majstori kotlića Slavonije i Baranje, a bit će pripremljeno 3.000 porcija graha. Uz svaku porciju poslužit će se gužvara i piće.

Praznični ugođaj upotpunit će glazbeni sastav Lege Band.

Za ovu prigodu u gradskom proračunu osigurano je oko 15 000 eura, a u prazničkom druženju sa sugrađanima i podjeli graha sudjelovat će i gradonačelnik Ivan Radić sa suradnicima.

Foto: Borna Jakšić/PIXSELL

Na odjelu s automatiziranim blagajnama u osječkom Intersparu u tom trenutku zapravo uopće nije bila gužva. Od četiri uređaja zauzeta su bila samo dva, ali je jedan od njih programiran i za plaćanje gotovim novcem, pa je iza žene koja je obavljala kupnju u redu stajalo još dvoje kupaca.

Uglavnom, na samonaplatnoj blagajni broj jedan (nazovimo ju tako) sredovječni muškarac lagano skenira proizvode, a odmah do njega na samonaplatnoj blagajni broj dva sredovječna žena obavlja isti posao.

U jednom je trenutku žena dovršila posao i obavila plaćanje, a onda je plaćenu robu lagano ubacila u svoj ruksak. Kako bi što prije osolobodila blagajnu kupcima koji su bili u redu iza nje, hladno je svoj ruksak prebacila na susjednu blagajnu na kojoj je muškarac bio zabavljen skeniranjem artikala. Čim je ruksak spustila među njegove proizvode blagajna je zatiltala i počela u pravilnim razmacima emitirati poruku: “Pomoć dolazi… Pomoć dolazi…”.

Blagajna je u trenutku zaključala daljnji postupak kupnje i muškarac je naprosto poplavio. No, žena koja je prouzročila cijeli taj zastoj je smireno na svom ruksaku (koji i dalje stoji na vagi s proizvodima) nastavila otvarati nekakav pretinac.

– Pa gospođo! Ne možete tek tako spustiti tu torbu meni na vagu! To je vaga, razumijete, sad ste prekinuli cijeli postupak – rekao je kupac.

Žena ga pogleda mješavinom zbunjenosti i nevjerice te se ne da izbaciti iz takta.

– Sve će biti u redu – kaže ona, trudeći se zvučati blago. – Samo još trenutak i gotovo je.

– Ma kakav trenutak!? Kako vam je uopće palo na pamet premještati torbu na drugu blagajnu. Tamo ste kupili, tamo ste trebali dovršiti pakiranje, a ne ovako. Sad ste kod mene prekinuli proceduru.

– Razumijem – kaže ona. – Ali još malo, pa sam gotova – i nastavi povlačiti zatvarač na jednom od pregradaka.

Muškarac se okreće i gleda odakle eventualno stiže ta pomoć koju blagajna neperestano zaziva. Širi ruke i ne može vjerovati da gospođa sad kopa po džepovima jer valjda tamo traži nešto što želi prebaciti u ruksak.

– Ovo stvarno nije u redu. Razumijem da možda niste znali, ali barem da ste se odmah pomaknuli, možda bi onda sve proradilo, ali vi se i dalje uporno ne mičete ni za centimetar – muškarac je sad već bio pri kraju sa živcima, vidjelo se.

– Evo, evo – kaže žena dok ubacuje nekakav komplet ključeva ili nešto slično u džepić ruksaka i zatim povlači zatvarač. – Evo, već je gotovo – zatim prebaci ruksak na leđa i brzo se udalji.

– Svašta – isprati ju kupac pogledom i nastavi čekati pomoć.

Otprilike minutu kasnije stigla je blagajnica i s pomoću ključa stornirala grešku kako bi ovaj mogao nastaviti sa skeniranjem i samonaplatom.

Dakle, samonaplatne blagajne, između ostalih parametara kojima kontroliraju što se doista kupuje i skenira – koriste vagu. Kad kupac postavi robu na jednu stranu, zapravo je sve što namjerava kupiti postavio na vagu. I kad onda skenira jedan po jedan proizvod svaki puta treba voditi računa da ga podiže s jedne vage i nakon skeniranja spušta na drugu kako bi uređaj mogao temeljem prebačene težine kontrolirati proces. Kad mu u pola kupnje netko na početnu ili završnu vagu doda bilo što drugo – sustav će se automatski zablokirati i zatražiti intervenciju blagajnice koja je dužna prekontrolirati zašto je narušen programirani proces.

Uporaba automatiziranih blagajni je zapravo vrlo jednostavna ako se precizno držite uputa. A često je i, u najmanju ruku, vrlo zabavno iz prikrajka gledati kako se neki kupci nepotrebno uzbuđuju ili mentalno opterećuju dok opslužuju stroj. Takvima je možda bolje stati u red kako bi kupnju obavili kod blagajnice. Jer ovako i sebi i drugima rade ozbiljan stres.

Foto: Freepik

Osječka udruga Ne-ovisnost od 2009. upravlja sustavom organiziranog stanovanja za rehabilitirane ovisnike. Njihov model s vremenom su zbog učinkovitosti počeli primjenjivati i drugi koji se bave istim poslom.

Stambena zajednica je, kako se pokazalo, jedini uspješan koncept za povratak u svakodnevicu i stvarni život ljudima koji su završili programe odvikavanja. To je “kuća na pola puta” u kojoj se bivši ovisnici iznova osamostaljuju te, pod nadzorom socijalnih radnica i psihologinja, stječu nove životne i socijalne vještine koje im pomažu apstinirati. Stanuju ovdje od šest mjeseci do godine dana.

Zadnje dvije godine osječka stambena zajednica funkcionira u novom objektu u Ilirskoj ulici. Stanari mogu raditi u zadruzi udruge ili kod drugih poslodavaca. Dozvoljen im je izlazak – radnim danom do 23, a vikendom do 1 sat iza ponoći. Strogo je zabranjen alkohol te drogiranje i kockanje. Ako netko posrne, odmah se vraća u terapijsku zajednicu.

Do sada je kroz ovaj sustav zajedničkog stanovanja prošlo 98 korisnika i znatno je smanjen broj recidivista.

Foto i video: Komarilos