Connect with us

Šećerana

RESTORAN LASKÓ Kreativno pripremljeni okusi Baranje u izrazito velikodušnim porcijama

Moderni mladi kuhari briljiraju s domaćim namirnicama u tradicionalnim baranjskim jelima

Objavljeno

.Dana

Novotvoreni restoran Laskó, koji posluje unutar hotela Lug u baranjskom Lugu,  vraća se ugostiteljskoj ponudi po kojoj je Baranja poznata: domaćim namirnicama, punim okusima i obilnim porcijama, pripremljenima na moderan i kreativan način. Direktor hotela, Vinko Ručević objašnjava kako su došli do novog koncepta, zašto na meniju namjerno nema fiša i što gosti mogu očekivati u čaši.

* Hotel Lug ima dugu restoransku priču. Kako je sve počelo?

– Kuhinja je dio ove kuće od prvog dana. Prvo je to bio tradicionalni restoran Kod Zlatnog Bunara, s tipičnom baranjskom hranom: fiš, šaran u rašljama, teletina ispod peke, razne varijante gulaša, domaće kobasice i kulen. Restoran je radio sve do zatvaranja objekata zbog COVID-a, kada smo ga ugasili.

Vinko Ručević
Juha od rajčice i pečene paprike

* Ljudi ga se još sjećaju?

– I te kako. Neka jela i danas su tema mnogih sjetnih priča: juha od češnjaka, baranjski pohani odrezak punjen domaćim kulenom i sirom ili taške za desert. To je najveći kompliment koji kuhinja može dobiti, da se ljudi nakon toliko godina sjećaju što su kod nas jeli.

Shvatili smo da većina ljudi koji dođu u Baranju želi baranjske okuse, a posebno baranjske velikodušne porcije. To je bila važna lekcija i iz nje je nastao Laskó.

* Kako ste došli do koncepta Laskóa?

– Nakon dosta razmišljanja i razgovora s Tomicom Đukićem, chefom hrvatske nogometne reprezentacije, koji nam je bio spiritus movens i savjetnik u pokretanju restorana, zaključili smo da je najzanimljivije napraviti restoran s tradicionalnim baranjskim jelima. Uz to smo pronašli odlične mlade ljude s bogatim iskustvom u fusion restoranima, dakle u kuhinjama koje spajaju iskustva raznih svjetskih kuhinja. Konkretno, na tanjuru to znači da smo usmjereni su vrhunske domaće namirnice pripremljene na moderan i kreativan način. Okusima i količinom, međutim, u potpunosti zadržavamo tradiciju po kojoj je Baranja poznata. Pristup je moderan, ali i okus i porcija ostaju baranjski.

* Na meniju nema fiša. Nije li to hrabro, za Baranju?

– Namjerno ga nismo stavili. Za fiš u Baranji već postoje određene ‘institucije’ i nije nam cilj nadmetati se u jelu vječnih prijepora o tome čiji je bolji. Cilj nam je ljudima ponuditi kvalitetne, obilate obroke koji na sve načine govore – Baranja.

* Otkud ime Laskó?

– Naš hotel nalazi se u staroj, bogatoj seoskoj kući. U uređenju smo pazili na tradiciju i na to da zadržimo baš taj heritage stil. Zato smo i za ime restorana odabrali tradicionalno mađarsko ime mjesta u kojem se nalazimo – Laskó. U Lugu se hrvatska i mađarska tradicija stoljećima isprepliću, pa i za stolom.“

* Što gosti mogu probati?

– Ono što je Baranja oduvijek kuhala, samo s našim rukopisom. Na jelovniku za vikend 10. i 11. listopada su sporo pečena plećka crne slavonske svinje s krumpirom i paprikom, teleći mišići s umakom od pečenja, restanim krumpirom i prženim lukom te, naravno, pileći paprikaš sa špeclama. Ljubitelji ribe dobit će file smuđa u pivskom tijestu s krumpir salatom i tartar umakom.

Sporo kuhani juneći jezik

Pileći paprikaš sa špeclama

* Kako izgleda taj moderni rukopis?

– Kroz detalje. Juneći jezik služimo uz salaticu od bijelog graha i pečene paprike, ukiseljeni luk i dresing od pečene paprike. Rižoto od bundeve dolazi sa slaninom, pinjolima, kozjim sirom i žumanjkom, a krem juha od kestena i gljiva s tatarcem od gljiva i uljem lješnjaka. A već na početku gosti dobiju pozdrav iz kuhinje: kruh s mašću i paprikom, kako se u Baranji oduvijek jelo. A kako je Lug zaštitni znak paprike odlučili smo ju ponuditi i u desertu. Naš mille-feuille dolazi s kremom od vanilije i naranče, bijelim rumom i gelom od pečene paprike. Sve radimo sami, u vlastitoj kuhinji, od špecli do deserta. A jelovnik će se mijenjati sa sezonom i novim idejama naših kuhara.

Svi koji se odluče i dođu kod nas će, doslovce, jesti Baranju – iskreno, obilno i s maštom. Vidimo se!

* Koliki je kapacitet restorana?

– Relativno malog kapaciteta, tridesetak mjesta. Zato je poželjno rezervirati mjesto na vrijeme. Stol se rezervira online, u par klikova. A za velike proslave, domjenke i slična okupljanja imamo veliku hotelsku salu. U njoj možemo poslužiti sve delicije s našeg menija, a uz to i neka jela koja smo posebno rezervirali za ‘velika društva’. Za takve upite najbolje je javiti se na info@hotellug.hr.

* Vi ste strastveni ljubitelj vina, osnivač najpopularnije osječke vinoteke i organizator WineOS-a, najvećeg vinskog festivala u regiji. Kakvu ulogu vino ima u Laskóu?

– Veliku. Za mene hrana i vino idu zajedno. Ponudi vina i uparivanju vina s jelima posvetili smo istu pažnju kao i samom meniju. Jela ovakvog karaktera traže vina koja ih prate, a ne nadjačavaju. Tu ne radimo kompromise.

Salata od pečene paprike

Mille-feuille s gelom od pečene paprike

Foto: Hotel Lug

Šećerana

ZIMSKA LUKA Drava više nije na povijesnom minimumu, kiša tek blago podiže razinu rijeke

Vodostaj je i dalje u domeni izrazito niskih voda

Objavljeno

.Dana

Objavio

I dok je još prije tri tjedna vodostaj Drave bilježio rekordno niske razine od čak -210 cm, situacija se polako popravlja, pa se posljednjih dana bilježi blagi porast vodostaja. Trenutno je vodostaj Drave kod Osijeka stabilan, no i dalje u domeni izrazito niskih voda i kreće se oko -189 cm.

Iako se u Zimskoj luci i dalje možete spustiti do donjih stepenica i još preko kamenja i mulja do rijeke, vidljivo je kako Drava polagano raste. Ipak, prema hidrološkom izvješću DHMZ-a, vodostaji uzvodno od Podravske Moslavine su u blagom porastu, dok su nizvodno (prema Osijeku) u stagnaciji s tendencijom daljnjeg blagog porasta.

No zbog dugotrajnog razdoblja iznimno niskih vodostaja koji su se proteklih mjeseci spuštali i do povijesnih minimuma, korito Drave ima golem kapacitet za prihvat vode. Trenutna kiša tek blago podiže razinu rijeke i zasigurno neće ugroziti naselja ni obalu.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Šećerana

MARTINJE Uz dva menija od po 4 slijeda u restoranu Laskó ide i gratis butelja graševine

Ako vam se jede i nazdravlja martinjski, ova ponuda u hotelu Lug traje sve do nedjelje

Objavljeno

.Dana

Objavio

Kuhinja restorana Laskó za Martinje je složila mesni i riblji meni, svaki od po četiri slijeda. A na svaka dva naručena menija poslužit će i gratis butelju mlade graševine 2026 Kutjevo. Martinjski meni u Restoranu Laskó poslužuje se od 12. do 15. studenoga.

Mesni meni (28 eura) ide tradicionalnim putem: juha od češnjaka i luka, pašteta od divljači i guščje jetre, a onda glavna zvijezda – confitirani pačji batak-zabatak u crnom vinu s domaćim mlincima sa slaninom i dinstanim ljubičastim kupusom. Kraj je slatko slavonski: domaći salenjak s pekmezom od šljiva, tučenim vrhnjem i sirupom od smokve.

Riblji meni (25 eura) slavi riječnu ribu: juha od pečene rajčice i paprike s riječnom bijelom ribom, arancini od dimljene riječne ribe s umakom od bundeve i perkelt od soma s mlincima s vrhnjem i slaninom. Za desert stižu kruške u crnom vinu s kremom od kestena.

Važna informacija za vinoljupce – patka se poslužuje u crnom vinu, kruške se kuhaju u frankovki, a tko želi nastaviti, na vinskoj karti ima baranjskih i slavonskih vina.

Inače, Martinje se slavi 11. studenoga, na blagdan svetog Martina iz Toursa, rimskog vojnika i biskupa iz 4. stoljeća, zaštitnika vinograda i vinara. Po starom običaju upravo na taj dan mošt postaje vino: u podrumima se krsti mošt, a domaćini prvi put nazdravljaju mladim vinom. Martinje se posebno voli u Slavoniji i Baranji.

U mađarskoj tradiciji, koju Baranja dobro poznaje – pa i Lug, po čijem je mađarskom imenu Laskó restoran i dobio ime – Martinje je Márton-nap, dan guske. Stara izreka kaže da će cijelu godinu gladovati onaj tko na Martinje ne pojede gusku, a legenda objašnjava i zašto: Martin se, ne želeći postati biskup, sakrio među guske, no one su ga gakanjem odale.

Restoran Laskó, Hotel Lug, ima tridesetak mjesta, pa stol treba rezervirati odmah i to online. Radno vrijeme: četvrtak – subota od 12 do 22 sata, nedjelja od 12 do 18. Veća društva i proslave: info@hotellug.hr.

Foto: Hotel Lug

Nastavi čitati

ADVENT U OSIJEKU

ADVENT Počelo postavljanje panoramskog kotača i ostatka lunaparka u Parku kralja Držislava

Službeno Advent u Osijeku počinje 28. studenoga

Objavljeno

.Dana

Objavio

Čini nam se da je još jučer bilo ljeto, a Božić već kuca na vrata. Ususret najradosnijem blagdanu tradicionalno su počele pripreme i za Advent u Osijeku. U Park kralja Držislava stigao je i panoramski kotač koji će dominirati cijelim prostorom parka koji će tijekom adventa postati lunapark.

Konstrukcija kotača dovezena je na velikim šleperima koji su doslovno okupirali park, postolje je već montirano, a u danima koji slijede radnici će montirati i preostalu konstrukciju te postaviti kabine. Po šesti će put Osječani i svi gosti koji će osjetiti Advent u Osijeku uživati u vožnji panoramskim kotačem i iz nešto drukčije perspektive promatrati grad.

Paralelno s postavljanjem kotača postavit će se i ostatak zabavnog sadržaja lunaparka koji najčešće posjećuju roditelji s djecom. Službeno, Advent u osijeku počinje 28. studenog i traje do 31. prosinca.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Šećerana

EFOS Suradnja s Europskom investicijskom bankom za znanja i vještine studenata

Kroz predavanja, radionice i stručnu praksu sa stručnjacima do veće zapošljivost i konkurentnost na europskom tržištu rada

Objavljeno

.Dana

Objavio

Potpisan je sporazum o suradnji između Europske investicijske banke, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Ekonomskog fakulteta. Sporazum su potpisali potpredsjednik Europske investicijske banke Marko Primorac, rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Drago Šubarić i dekanica Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka.

Sporazumom se uspostavlja okvir za suradnju u području nastave i edukacije u sljedećih pet godina. Suradnja obuhvaća organizaciju seminara, radionica, okruglih stolova, konferencija i edukativnih programa, zajedničke projekte financirane iz fondova Europske unije te dodatno stručno usavršavanje studenata kroz stručnu praksu, radionice i predavanja.

– Ovaj sporazum uspostavlja novi okvir suradnje između akademske zajednice i Europske investicijske banke upravo s ciljem ulaganja u ljudske potencijale, ovoga puta na istoku Hrvatske. Bez novih znanja i razvoja talenata nema ni kvalitetnih projekata koji su pak temelji dugoročnog regionalnog razvoja – izjavio je Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke.

Rektor Šubarić naglasio je kako je ulaganje u znanje najsigurnije ulaganje u budućnost regije: – Ovim sporazumom Europska investicijska banka prepoznaje naše Sveučilište kao partnera u razvoju ljudskih potencijala istočne Hrvatske. Za studente to znači izravan pristup stručnjacima i praksi europske razine, a za Sveučilište nove zajedničke projekte i jačanje međunarodne prepoznatljivosti.

Dekanica Ekonomskog fakulteta rekla je kako suradnja s Europskom investicijskom bankom za EFOS ima posebnu vrijednost. Fakultet je snažno povezan s poslovnom zajednicom i te veze sustavno koristi za podizanje kvalitete nastave i istraživanja, a partnerstvo s institucijom koja financira ključne razvojne projekte diljem Europe podiže tu povezanost na novu razinu.

– Kroz predavanja, radionice i stručnu praksu sa stručnjacima EIB-a studenti će steći uvid u financiranje i provedbu velikih investicijskih projekata, kao i znanja i vještine koje povećavaju njihovu zapošljivost i konkurentnost na europskom tržištu rada – dodala je Oberman Peterka.

Potpisan je sporazum o suradnji između Europske investicijske banke, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Ekonomskog fakulteta. Sporazum su potpisali potpredsjednik Europske investicijske banke Marko Primorac, rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Drago Šubarić i dekanica Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka.

Sporazumom se uspostavlja okvir za suradnju u području nastave i edukacije u sljedećih pet godina. Suradnja obuhvaća organizaciju seminara, radionica, okruglih stolova, konferencija i edukativnih programa, zajedničke projekte financirane iz fondova Europske unije te dodatno stručno usavršavanje studenata kroz stručnu praksu, radionice i predavanja.

– Ovaj sporazum uspostavlja novi okvir suradnje između akademske zajednice i Europske investicijske banke upravo s ciljem ulaganja u ljudske potencijale, ovoga puta na istoku Hrvatske. Bez novih znanja i razvoja talenata nema ni kvalitetnih projekata koji su pak temelji dugoročnog regionalnog razvoja – izjavio je Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke.

Rektor Šubarić naglasio je kako je ulaganje u znanje najsigurnije ulaganje u budućnost regije: – Ovim sporazumom Europska investicijska banka prepoznaje naše Sveučilište kao partnera u razvoju ljudskih potencijala istočne Hrvatske. Za studente to znači izravan pristup stručnjacima i praksi europske razine, a za Sveučilište nove zajedničke projekte i jačanje međunarodne prepoznatljivosti.

Dekanica Ekonomskog fakulteta rekla je kako suradnja s Europskom investicijskom bankom za EFOS ima posebnu vrijednost. Fakultet je snažno povezan s poslovnom zajednicom i te veze sustavno koristi za podizanje kvalitete nastave i istraživanja, a partnerstvo s institucijom koja financira ključne razvojne projekte diljem Europe podiže tu povezanost na novu razinu.

– Kroz predavanja, radionice i stručnu praksu sa stručnjacima EIB-a studenti će steći uvid u financiranje i provedbu velikih investicijskih projekata, kao i znanja i vještine koje povećavaju njihovu zapošljivost i konkurentnost na europskom tržištu rada – dodala je Oberman Peterka

Potpisivanjem sporazuma s Europskom investicijskom bankom Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku i Ekonomski fakultet u Osijeku još jednom potvrđuju kako prate suvremene trendove u visokom obrazovanju te razvijaju nastavu i istraživanje u skladu s potrebama gospodarstva i zajednice u cjelini.

Potpisivanjem sporazuma s Europskom investicijskom bankom Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku i Ekonomski fakultet u Osijeku još jednom potvrđuju kako prate suvremene trendove u visokom obrazovanju te razvijaju nastavu i istraživanje u skladu s potrebama gospodarstva i zajednice u cjelini.

Foto: Ekonomski fakultet u Osijeku

Nastavi čitati

Šećerana

NOVI DRVORED Stabla otporna na klimatske promjene rastu do 25 m i daju debelu hladovinu

Čak 52 stabla japanske sofore posađena su na promenadi od Bijele lađe do stare vodocentrale

Objavljeno

.Dana

Objavio

Završena je sadnja 52 stabla japanske sofore, brzorastućih listopadnih stabala iz porodice mahunarki. Sofora se najčešće koristi u hortikulturi, kao parkovna i perivojna vrsta, a za novi je drvored na promenadi od nekadašnje Bijele lađe do stare vodocentrale odabrana jer jako dobro podnosi gradske uvjete i otporna je na rez.

Osim što proizvodi obilje nektara za pčele i bumbare, stabla daju i debelu hladovinu. Stablo raste prilično brzo i može doseći visinu od 20 do 25 metara te širinu krošnje do 18 metara. Krošnja je u mladosti jajolika, a kasnije postaje široka, kupolasta i slikovita.

Već za koju godinu novi će drvored pružati debelu hladovinu, a ovaj dio promenade sigurno postati omiljeno mjesto za šetnju i predah. Ove je godine u gradu zasađeno ukupno 1.448 stabala, a od 2021. do danas čak 7.080. Ovogodišnja jesensko-zimska sadnja završena je upravo sa ovim soforama.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije