Autobusni je kolodvor mnogima prvi susret s gradom u koji dolaze. A svi oni muškoga spola koji nakon duge vožnje trebaju na toalet, možda bolje da ne ulaze u ovaj. Građani fotodokumentiraju izgled muškog toaleta, o kojem smo već ranije pisali, a koji je nakon nekoliko mjeseci u još gorem stanju!

Sa ploča spuštenog stropa vise razne žice i dijelovi instalacija, vrata na toaletima su rasturena, pisoari izvan funkcije, a preko njih navučene crve vreće za smeće, išarani zidovi, razbijena ogledala… Jednom riječju – jezovito, kao da ste ušli u neki napušteni objekt, a ne toalet zgrade koja je otvorena 24 sata dnevno!

A to je vjerojatno i najveći problem – dostupnost toaleta svima, pa se onda i događaju ovakve stvari. Uništavanje i razbijanje, klasični vandalizam koji čak ni kamere ne mogu zabilježiti jer su izvan funkcije.

Koliko god se osoblje trudilo ovaj rastureni prostor održavati – dok se ne uvede kontrola i eventualna naplata korištenja wc-a, slika će biti sve gora i gora. Na našu sramotu.

WC NA BUSNOM KOLODVORU Pisoari izvan funkcije, razbijena ogledala i ploče na stropu

Foto: Građani Komarilosi  

Nedavno su postavljeni stupići koji su onemogućavali vožnju automobilima između dvije pješačke zone u prostoru Blok centra 2 – onoj koja se od Ulice Hrvatske Republike proteže istočno od Kappa centra i onoj između dva niza zgrada na liniji istok-zapad.

Uglavnom, već je netko iščupao prvi stupić i odbacio ga po strani kako bi mogli prolaziti autima, dostavnim vozilima, pa čak i kamionima. Građani koji ondje stanuju prate kako vozila u pješačku zonu ulaze radi parkiranja, dostave ili naprosto kako bi skratili put iz sljedećih pravaca.

Prvo, neki koji dostavljaju u Kappa centar izbjegavaju prilaz od Prolaza Antuna Slavičeka jer tu dolaze na naplatnu rampu kod garaže centra, pa im je onda jednostavnije penjati se vozilima preko bankine uz autobusnu stanicu u Ulici Hrvatske Republike kako bi onda centru pristupali kroz garažni tunel sa suprotne (istočne) strane, a osim toga mogu ostaviti neko vrijeme vozilo i u pješačkoj zoni uz centar. Neki od njih se onda vraćaju natrag do Hrvatske Republike, a nekima je jednostavnije nastaviti dalje pa skrenuti lijevo (tu su stupići) u pješačku zonu Blok centra 2 i nastaviti do Gundulićeve.

Drugo, zbog dostave ili naprosto zbog besplatnog parkiranja neki u pješačku zonu Blok centra 2 ulaze automobilima, kombijima i kamiončićima s istočne strane, a onda im je najlakše skrenuti desno (tu smetaju stupići, jel) i nastaviti pješačkom zonom do Hrvatske Republike.

Uglavnom, kad ljudi imaju mašte ništa im nije teško. Neće se tu ništa riješiti ako računamo na savjest prekršitelja – nego treba zavariti ozbiljne ograde.

Foto: Građani Komarilosi

Sugrađani koji se u prolazima između štandova na osječkoj Glavnoj tržnici redovito oči u oči susreću s biciklistima – dali su si truda i fotodokumentirali određene situacije kako argumentirali da je problem sve učestaliji.

U obrazloženju koje smo dobili uz fotografije između ostaloga stoji:

” Iako tržnica predstavlja mjesto susreta, kupovine i svakodnevnog života građana, sve češće svjedočimo situacijama koje ugrožavaju sigurnost pješaka. Naime, pojedinci bez obzira na gužvu i prisutnost starijih osoba, djece i drugih kupaca, voze bicikle kroz uske prolaze između štandova. Takvo ponašanje ne samo da stvara nelagodu, već predstavlja i realnu opasnost od ozljeda. Tržnica nije prometnica, već prostor namijenjen pješacima, te bi takva pravila trebala biti jasno definirana i dosljedno provođena.”

Doista, koliko god to zvučalo nepotrebno možda je, kao što predlažu pošiljatelji fotografija, potrebno postaviti jasne i vidljive znakove zabrane vožnje biciklima unutar prostora tržnice. Također, sugeriraju i pojačanu prisutnost prometnih redara u danima kad je na piji najveća gužva. Kako bi odmah mogli djelovati. Jer ovo treba iskorijeniti.

Foto: Građani Komarilosi

Već otprilike dva tjedna traju intenzivni radovi popravljanja velikih ulegnuća, kratera i rupa na S-cesti koja spaja Retfalu s gospodarskom zonom na Ulici sv. L. B. Mandića. Kolnik je bio u takvom stanju da su mnogi vozači dva puta promislili prije nego što su kretali na vožnju jer je svaki prolazak značio potencijalnu štetu za ovjes automobila.

Do danas su radnici s operativom stigli već gotovo do zgrade Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije, što bi značilo da su odradili oko dvije trećine posla. Zbog njihovih je aktivnosti promet na dijelu ceste i dalje reguliran preko jedne prometne trake uz pomoć semafora.

Popravak obavljaju profesionalno, ali u okvirima budžeta. Vidljivo je kako iskapaju ozbiljne količine raspucalog asfalta i na tim mjestima navlače novi asfaltni pokrov. Sad se vidi da cesta više nije sastavljena od rupe na rupi, ali vozači već komentiraju kako je to sad zapravo zakrpa na zakrpi. Nije lijepo, ali je funkcionalno.

RUPA NA RUPI Na S-cestu možemo voditi turiste da vide kako u realnom vremenu propada asfalt

MOŽE SE! BRAVO! Započelo ozbiljno krpanje asfalta na S-cesti, sanirana već gotovo trećina

Foto i video: Komarilos

Svojedobno je bilo normalno dodavanje azbesta u građevinske materijale, a kod nas su bile najpoznatije azbestne ploče koje su se koristile za pokrivanje krovova. No, kad se azbestna prašina i vlakna nađu u zraku, mogu nepovoljno utjecati na okoliš i zdravlje.

Stoga je, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, azbestni otpad uvršten na popis posebnih kategorija otpada za koje se propisuju posebni uvjeti gospodarenja.

Propisane su jasne obveze za vlasnike građevine i za izvođače radova na građevini koja sadrži azbest. Ukratko, potrebno je “osigurati izdvajanje azbesta iz građevine na način da se spriječi raznošenje azbestnih vlakana i čestica, prašine i komada koji sadrže azbest”.

Također, precizirano je kako su dužni “pripremiti izdvojeni azbestni otpad za prijevoz na način da se spriječi ispuštanje azbestnih vlakana i razlijevanje tekućeg azbestnog otpada korištenjem zatvorenog spremnika, čvrstih vreća za građevni otpad, omatanjem odgovarajućom folijom ili na drugi odgovarajući način”.

Građani koji su fotografirali stare azbestne ploče na mjestu srušene zgrade u Strossmayerovoj kod Spara, kažu kako to tako ondje stoji već najmanje dva tjedna. Vidi se, dakle, da azbestne ploče nisu u spremnicima, nisu u torbama za šutu niti su ovijene folijama, već samo stoje odbačene na zemljištu (doduše, sortirane su) i pretpostvka je kako se tamo mrve. Dakle, sve naopako.

Inače, otpad koji sadrži azbest mora se odlagati na posebno predviđenim plohama, odnosno kazetama, na odlagalištima otpada. Radi se o iznimno otrovnom otpadu i u najmanju je ruku neodgovorno dva tjedna držati ovakvu hrpu otrova potpuno otvorenu praktički na nekoliko metara od nogostupa, postaje javnog prijevoza, terase kafića i parkirališta trgovačkog centra.

Foto: Građani Komarilosi