Investitori i građevinari dužni su osigurati gradilište i omogućiti neometan prolazak pješacima. No rijetko zapravo uz gradilišta viđamo prizore gdje pješaci mogu nogostupom neometano prolaziti. Uglavnom, kao što se vidi iz priloženih fotografija, svjedočimo uništenim (ili privremeno uništenim) nogostupima i usmjeravanju pješaka da forsiraju velike blatne bare i izlaze iz komunalnog komfora koji su imali godinama prije dolaska građevinskih timova.

Strossmayerova je ulica u kojoj se ovakvi prizori najčešće događaju. Još kada padne kiša i i zbog radova se stvori blato, pješacima ne preostaje drugo nego prolaziti kroz to blato ili se spustiti na cestu i riskirati osobnu sigurnost jer će ometati promet. No, i u jednom i u drugom slučaju isprljat će obuću, a to sigurno nije bio plan kad su krenuli od kuće koristeći nogostup.

No, ako već investitori ili građevinari ne smatraju da bi pješacima u ovako blatnim okolnostima trebalo osigurati prolaz, onda bi to trebali učiniti oni koji ih kontroliraju, koji su im izdali dozvole i propisali uvjete. Do tada, dok ta kontrola ne bude polučila konkrene mjere – pješaci će kroz blato, ili preko ceste. Srećom, pa tramvaji ne voze jer bi to onda bio totalni kaos.

Foto: Građani Komarilosi

Na Vijencu Ivana Meštrovića otpad se odvozi srijedom, a već sljedećeg dana uz spremnike za miješani komunalni otpad razbacane su vreće sa smećem. Naravno, dio se smeća rasuo po pločniku pa ga prolaznici moraju zaobilaziti.

Unatoč tome što cijeli grad ima gotovo savršen sustav odlaganja otpada, mnogi ni na svom kućnom pragu ne čine ono što i vrapci na grani znaju. U stambenim su zgradama stanarima na raspolaganju najmanje tri (miješani, plastika i papir) spremnika, no većina ih ima čak i pet (uz prethodna tri još i za biootpad, staklo i met ambalažu). A u svakom od njih uvijek se pronađe nešto što ne pripada. Ili se nekom nije dalo razdvajati ili sve pobaca u jednu vreću.

Ovakvi prizori savjesne građane ljute i nerviraju. Jer ako pojedinci ne mogu napraviti osnovnu radnju – otvoriti poklopac i ubaciti vreću sa smećem u spremnik, možemo se samo pitati kakve su još radnje za njih prihvatljive i uobičajene?! Bojimo se i pomisliti.

Foto: Građani Komarilosi  

Bez obzira koliko javnog novca potrošimo na uređenje, u ovom slučaju i ograđivanje, zelenih površina u gradskom središtu – uvijek ima onih koji će samovoljno i ignorantski naprosto pogaziti sva pravila i barijere kako bi učinili po svom. Tako je jutros vozač ovog kamiončića ušao u ograđenu zelenu površinu preko nogostupa na raskrižju Radićeve i Gundulićeve ulice, zatim se provozao po raskvašenoj podlozi i parkirao kako mu odgovara i gdje mu odgovara da ga drugi ne bi ometali.

Istovremeno, ispred njega je bilo praznih parkirališnih mjesta, ali je parkiranje ovdje u sustavu naplate, pa izgleda nije realno očekivati da bi zbog obavljanja nekog posla trebalo platiti nekoliko sati parkiranje – puno je povoljnije oglušiti se o propise i uništavati gradsku imovinu.

Unatoč stalnim investicijama u uređivanje središta grada, ozelenjavanje i izgradnju parkirališnih kapaciteta, gotovo je nevjerojatno da po ulicama i dalje imamo toliku količinu bezobzirnih kauboja koji se upiru praviti budalama sve druge građane koji igraju po pravilima. Stoga je ovo zgodan jutarnji prijedlog za akciju prometnih i komunalnih redara. Jer, bezobrazluk se brzo širi, a prvi korak na njegovu iskorjenjivanju je efektna novčana kazna.

Foto: Građani Komarilosi

Uslijed izrazito niskog vodostaja Drave na Pampasu se lijepo može vidjeti veliki pješčani sprud koji je širinu rijeku zapravo prepolovio. Zbog dugotrajne suše i visokih temperatura presušili su dijelovi riječnog korita i već dugo je otežana riječna plovidba čak i za najmanja plovila.

Podsjetimo, sredinom srpnja srušeni su dotadašnji povijesni minimumi i zabilježen je vodostaj Drave od -173 cm (odnosno, za jedan centimetar je vodostaj bio niži od dotadašnjeg rekorda koji je zabilježen u kolovozu 2022.). No, Drava je nastavila opadati i tijekom kolovoza, kada je zabilježeno -194 cm, a onda je početkom listopada dosegnula novi povijesni minimum od -205 cm.

Na dionici između mosta preko Drave na Zapadnoj obilaznici i hipodroma može se vidjeti nekoliko velikih pješčanih sprudova, a ovaj najveći prostire se gotovo sredinom nekadašnjeg plovnog puta iz razdoblja kad je rijeka u punoj formi. Tijekom zadnjih nekoliko dana vodastaj je porastao s -190 do -175, a onda je u zadnjih 24 sata ponovo pao za desetak centimetara te je jutros u 7,00 sati izmjereno -185.

Foto: Komarilos

Ulica Julija Knifera, odnosno nekadašnji dio Svačićeve ulice (od Vukovarske do Ulice cara Hadrijana) od idućeg mjeseca ulazi u II. zonu naplate parkiranja. No samo dio sa uređenim parkirališnim mjestima na istočnoj strani ispred Studentskog doma i unutar Campusa.

Sjevernije od toga, te na suprotnoj, zapadnoj strani ulice parkiranje na zelenoj površini postalo je uobičajena pojava. Iako je površina raskopana i puna blata i vode nakon kiše, razrovana i uništena, mnogi vozači ovdje parkiraju zbog blizine Kliničkog bolničkog centra, a tijekom prijepodneva i ranog popodneva ovdje je automobil do automobila, mahom je riječ o vozilima registarskih oznaka drugih gradova.

Iako bi se praksa parkiranja na zelenim površinama trebala prekinuti, ovdje se zapravo godinama ništa ne događa. Iako ulica nije bila u ranijem sustavu naplate, za pretpostaviti je kako će na blatnjavoj livadi nakon uvođenja naplate u dijelu ulice biti još više parkiranih vozila.

No jedno je sigurno – ovakva bi se praksa trebala prekinuti – bilo kažnjavanjem, pa da zeleni otoci ostanu zelenima ili pretvaranjem ove površine u obilježena parkirna mjesta. Vrijeme će pokazati hoće li se nešto od toga dogoditi.

NIKOM NIŠTA Parkiranje na zelenoj površini uz OLT postalo je sasvim uobičajena pojava

Svačićeva, ulica u koju možete doći vidjeti autentična gradska blatna parkirališta

Foto: Komarilos