Fore
Bruno Rechner: Spasit će nas jedino višeetažne nadzemne ili podzemne garaže uz naselja
Urbane vile grade se po propisu 1 stan/1 parking, a svaki stan zapravo ima po barem dva auta
Poznati osječki arhitekt Bruno Rechner godinama je fokusiran na urbanistička rješenja koja pretpostavljaju fer odnose među ljudima koji žive i izgrađuju određeni prostor – ovo su neki od prijedloga kako se izvući iz parkirališnog kaosa u kojemu se guši većina gradskih naselja.
* Kako dugoročno riješiti problem naselja pretrpanih parkiranim automobilima?
– Problem parkinga u Osijeku je sve veći. Vidljiv je prije svega u velikim stambenim naseljima (Sjenjak, Vijenac Petrove gore, Vijenac Ivana Meštrovića, Vijenac Dinare, Vijenac Goana Zobundžije…) iz razloga što je standard građana veći u odnosu na vrijeme kad su ta naselja građena jer su ista planirana s propisom 2 stana = 1 automobil/parking mjesto. Danas je standard 1 stan = 1 do 2 automobila/parking mjesta.
Neminovno se mora krenuti u planiranje javnih garaža koja mogu biti u naselju ili uz naselje. Garaže mogu biti podzemne ili nadzemne višeetažne.
Kako su javne garaže komercijalno neisplative privatnim investitorima, jer je povrat investicije jako dug, tu ulogu na sebe mora preuzeti Grad. Da, sretni smo što se Osijek razvija, širi, napreduje i postaje sve zanimljiviji za život, istovremeno ovaj problem postaje sve veći i neće se riješiti sam od sebe. Ne vidim da se o ovome razmišlja ili planira.
Dovoljno je provozati se u večernjim satima kroz ova naselja i pogledati kako to izgleda. Trošak izgradnje mogao bi se umanjiti sufinanciranjem zainteresiranih za vlasništvo nad parking mjestom, dok bi ih ostali koristili kroz dnevne ili mjesečne parking karte. Isto postaje sve veći problem i u centru grada. Izgradnja garaža u korelaciji je sa težnjom da imamo više zelenila, a manje asfaltiranih parkirališnih površina, jer se na jednom mjestu rješava parkiranje, a preostali prostor ozelenjuje i hortikulturno uređuje.
Naravno, ovo traži i promjenu navike parkiranja odmah i uvijek “do ulaza”.

* Dodatni problem su i nove urbane vile koje niču u uskim ulicama i novi stanari začas novim količinama vozila preplavljuju zelene pojaseve, pa čak i cijele kolničke trake, kako to riješiti?
– Isti problem sve je vidljiviji i u ulicama, naveli ste neke od njih, u kojima se događa izgradnja urbanih vila (stambene zgrade sa tri stana). Mahom je riječ o velikim stanovima 110-120m2 u kojima vlasnici imaju dva automobila po stanu, a iste se grade po propisu 1 stan = 1 parking mjesto neovisno o veličini stanova. Tako da se događa paradoks gdje rješavamo stanovanje, a stvaramo prometni problem.
Naime, gradeći, mijenja se slika ulica u kojima su bile stare, ruševne kuće i na mjestu njih dolaze nove urbane vile, a istovremeno se stvara prometni kaos u kojima male ulice postaju zakrčene parkiranim. To je nemoguće riješiti bez promjene urbanističkih pravila
Sada svaka nova urbana vila sa tri stana ima riješen parking za tri automobila, a preostali, stvaran broj automobila prepušten je ulici čime se znatno umanjuje ugođaj i komfor stanovanja i na toj parceli, ali i cijeloj ulici.
Urbanizam je prostorni kompromis, ali i fer odnos svih koji žive i grade u nekom prostoru.
U Osijeku se događa paradoks, gradeći novo, stvara se nova slika grada ali i prometni problem koji svakom novom urbanom vilom postaje sve veći. O tome urbanizam mora voditi računa jer je to njegova glavna uloga.
RJEŠENJE JE PROPISATI UVJETE ZA PARKING MJESTA SUKLADNO POVRŠINI STANA I DANAŠNJEM ŽIVOTNOM STANDARDU
- Stan do 50m2 / 1 parking mjesto po stanu
- Stan od 51-70m2 / 1,5 parking mjesto po stanu
- Stan od 71m2 i više / 2 parking mjesta po stanu
To bi dovelo do toga da se za gradnju urbanih vila moraju planirati parcele veće površine koje će riješiti parking na parceli ili će se graditi manji stanovi koji uglavnom zahtjevaju manji broj automobila ili će se urbane vile planirati kao stambene zgrade sa dva, a ne više tri velika stana.
Vjerujem da ste se već susreli sa ulicama u kojima je ovaj problem eskalirao, a niste znali zašto je to tako. Ukoliko se nešto ne promijeni, problem će svakim danom biti sve veći. Evo seta ilustracija koje na najjednostavniji način objašnjavaju što se zapravo događa:





* Kako osigurati da se Osijek u budućnosti razvija čuvajući stečene komunalne standarde u korist generacija koje dolaze?
– Mnogo je toga što bi trebalo promijeniti. Prije svega grad bi trebalo početi prostorno planirati, a to se radi u dijalogu s arhitektima kako bi se došlo do kvalitetnih stručnih prijedloga i rješenja. Već dugi niz godina planiranje je točkasto, svedeno na pojedine parcele, a ne na širi prostor, na ulice, kvartove, naselja. Rezultat takvog (ne)urbanizma vidljiv je svima i stanje u prostoru s vremenom će biti sve lošije. Apsurdno je da koliko smo kao društvo tehnološki napredovali, toliko smo kroz urbanizam i prostorna (ne)rješenja nazadovali. Nevjerojatan je podatak da u zadnjih trideset godina, kao društvo, nismo u stanju isplanirati i izgraditi smisleno stambeno naselje poput neka od prethodno navedenih sa zelenilom, javnim prostorom, dječjim igralištima, vrtićem itd. umjesto što gradimo substandardne višestambene zgrade poput ovih u Strossmayerovoj ili Divaltovoj ulici, da nismo u stanju isplanirati ulicu, zonu u kojoj je primjerice moguća gradnja isključivo obiteljskih kuća, da nismo pronašli model uređenja Županijske ulice koja je glavni ulaz u grad, da još uvijek nismo ni počeli promišljati što sa velikim napuštenim prostorima industrija poput Olta, Šibicare, Kožare, Šećerane… Toliko je vrhunskih primjera i mogućnosti, želim vjerovati da ima volje da se dogode i u našem gradu…
Foto i ilustracije: Osobna arhiva
Fore
LIJEPI OBIČAJ Dok čekate jelo u restoranu Laskó u Lugu iz kuhinje vam šalju gratis zalogaje
Jesenski jelovnik restorana složiili su mladi chefovi Tomislav Bogdanović i Michelle Kamenov
Jasno i jednostavno, mladi chefovi Tomislav Bogdanović i Michelle Kamenov su za novi jesenski jelovnik restorana Laskó u Lugu odabrali sedamnaest jela: tri juhe, pet predjela, sedam glavnih jela i dva deserta, uz dječji meni, salate i priloge. Sažeto, a bogato, toliko drukčiji od svega već viđenoga.
Chefovi su se trudili da sve bude domaće i pripremljeno u vlastitoj kuhinji. Rezanci u juhi, špecle u paprikašu, raviol, lazanja, taške – sve nastaje u Lugu.
Tko voli iznenađenja, neka krene od krem juhe od kestena i gljiva, rižota od butternut tikve s kremom od kozjeg sira i pinjolima ili domaće lazanje Grattinmarsch sa slaninom i domaćom kobasicom. Na kraju obroka čeka mille-feuille s gelom od soka pečene paprike. Da, paprika je stigla i do deserta – ipak je Lug selo paprike.



Neki okusi, pak, bude sjećanja na tradicionalnu slavonsko-baranjsku kuhinju: kokošja juha s domaćim rezancima, pileći paprikaš sa špeclama, teleći mišići s restanim krumpirom, file smuđa u pivskom tijestu s krumpir salatom i domaće taške s pekmezom od šljiva. Cijeli jelovnik s cijenama.
Inače, svakoga tko naruči jelo dočeka pozdrav iz kuhinje – dva mala zalogaja, gratis. Riječ je o običaju iz nekih davnih vremena, kad su gotovo svi restorani gostima slali takav mali znak dobrodošlice. Danas ta tradicija sve više izumire, a u Lugu su je odlučili vratiti – da vrijeme gladi bude još kraće. Hrana se ovdje ne čeka dugo, ali kreativni i maštoviti zalogaji ispune i to malo vremena i obrok započnu najbolje moguće uz kruh, ajvar, mast, prženi luk…
Laskó je malen restoran, s tridesetak mjesta. Zato je savjet jednostavan: rezervirajte stol online odmah, dok nije prekasno.



Restoran radi od četvrtka do subote od 12 do 22 sata, a nedjeljom od 12 do 18. Inače, za veće proslave hotel Lug bez problema prima gotovo 200 gostiju u nekoliko prostora. Najveća sala Paprika prima više od stotinu ljudi, a ljeti se kapacitet još povećava zahvaljujući ogromnom dvorištu.
Rođendan, krstitke, vjenčanje ili domjenak za kolege? Dovoljno je javiti se na info@hotellug.hr i dogovoriti detalje. Hranu, naravno, priprema kuhinja Laskóa.


Foto: Hotel Lug
Fore
DARIO ROSIĆ Bivši prvi dočasnik kopnene vojske zna kako koristiti znanja vojnika u mirovini
Osječanin je osmislio koncept SPECTRA 2.0 za pripremu i zapošljavanje nakon vojne i policijske službe
Nakon 28 godina vojne službe i prelaska u civilno poslovno okruženje, Osječanin Dario Rosić, umirovljeni prvi dočasnik Hrvatske kopnene vojske izradio je projektni prijedlog SPECTRA 2.0 – Strateški koncept civilno-vojne suradnje u sustavu zapošljavanja. Prijedlog je uputio državnim strukturama kao podlogu za razgovor o kvalitetnijoj tranziciji vojnih i policijskih osoba.
Rosić polazi od stava da znanja stečena u vojsci i policiji, primarno odgovornost, organizacija, vođenje ljudi, logistika i timski rad — imaju vrijednost i nakon završetka službe. Smatra da ljudi nakon karijere u vojnoj i policijskoj službi imaju priliku za posao, daljnji razvoj, osjećaj pripadnosti i aktivnu ulogu u društvenom i poslovnom životu. Konkretno, uvjeren je da znanje i ljudski potencijal predstavljaju vrijednost koju društvo ne bi smjelo izgubiti završetkom nečije profesionalne službe.
Rosić je zapravo detektirao kako vojni i policijski poziv ne završava odlaskom iz službe nego se nastavlja kroz doprinos društvu, kroz strateško povezivanje obrane, obrazovanja, industrije i tržišta rada. Konačno, kroz jačanje poštovanja prema vojnim/policijskim osobama zapravo se jača i cjelokupna društvena otpornost Hrvatske.
O problematici profesionalne reintegracije vojnih osoba govorio je prije godinu dana na međunarodnoj konferenciji Svjetske organizacije javnih službi zapošljavanja (WAPES) u Rigi, gdje je uspoređivao svoja iskustva i ideje sa stručnjacima iz više od 25 zemalja.

* Što u praksi znači teza da znanja stečena u vojsci i policiji imaju svoju vrijednost i nakon završetka službe? Koja su to znanja i gdje se mogu primijeniti?
– Nakon 28 godina službe znam da vojska i policija stvaraju stručnjake čije znanje vrijedi i izvan sustava. Logističari, IT stručnjaci, tehničari održavanja, medicinski djelatnici i stručnjaci za komunikacije znaju voditi ljude, organizirati posao i rješavati složene probleme. Takve kompetencije trebaju transport, sustavi sigurnosti, IT industrija, a posebice obrambena industrija. Problem je što poslodavci često ne prepoznaju vrijednost iskustva, discipline i odgovornosti stečenih u službi. SPECTRA 2.0 želi to promijeniti i ta znanja prevesti u jezik razumljiv tržištu rada.
* Pred kakvim se praktičnim izazovima nalazi djelatna vojna osoba nakon umirovljenja? Odnosno, što zapravo u praksi znači da u tom trenutku započinje tranzicija iz vojnog u civilni sektor?
– Tranzicija je prijelaz iz profesionalne vojne ili policijske službe u civilno radno okruženje, s drukčijim pravilima, očekivanjima i poslovnom kulturom. Nakon desetljeća službe čovjek mora pronaći novu ulogu, poslodavcu objasniti svoje iskustvo i često steći kvalifikacije koje mu formalno nedostaju. To je i velika životna promjena za njega i obitelj. SPECTRA 2.0 zato predlaže pripremu najmanje 18 mjeseci prije završetka službe: prepoznavanje kompetencija, ciljano osposobljavanje i izravnu suradnju s poslodavcima.
Nitko ne bi trebao otići iz službe bez realnog plana za drugu karijeru.
* Tko su potencijalni korisnici ovakve civilno-vojne suradnje? Gdje u društvu prepoznajete skupine koje bi se najprije i najlogičnije uklopile?
– Prvenstveno su to vojni i policijski umirovljenici, hrvatski branitelji i ljudi koji završavaju službu pod posebnim uvjetima, primjerice na određenim carinskim poslovima. Mnogi su pritom znatno mlađi od uobičajene dobi za mirovinu, sposobni i voljni nastaviti raditi. Umirovljenici nisu nezaposlene osobe, pa nisu u evidenciji nezaposlenih, iako mogu tražiti posao. Zato SPECTRA 2.0 predlaže posebnu digitalnu platformu: dobrovoljan profil znanja, iskustva i interesa, vidljiv zainteresiranim poslodavcima. Cilj je druga karijera, osjećaj korisnosti i dodatna financijska sigurnost.
* Koji segmenti gospodarstva, odnosno tržišta rada, mogu biti zainteresirani za efekte vojno-civilne suradnje? Gdje vidite prostor unutar kojega bi se najbrže mogli pokazati praktični rezultati?
– Najveći potencijal vidim u obrambenoj industriji, a HKKOI, Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije, prirodan je partner za suradnju. Bivši pripadnici vojske i policije poznaju opremu, potrebe korisnika te postupke ispitivanja i uvođenja novih tehnologija. Tijekom službe prošli su propisane sigurnosne provjere, što je dodatna prednost za poslodavce. Pojedine tvrtke već prepoznaju i koriste njihova znanja, ali SPECTRA 2.0 želi takvu praksu razviti u sustavan model suradnje s industrijom, obrazovnim ustanovama i nadležnim institucijama.

* Kad govorimo o kroničnom nedostatku radne snage zbog koje su u nekim sektorima (primarno građevina, trgovina i turizam-ugostiteljstvo) poslodavci primorani uvoziti djelatnike – ima li Vaša inicijativa odgovor i na taj izazov?
– SPECTRA 2.0 nije zamišljena kao rješenje ukupnog nedostatka radne snage niti kao zamjena za strane radnike. Želim da bolje iskoristimo znanja ljudi koje nakon dugogodišnje vojne ili policijske službe umirovljujemo, iako mnogi još imaju energiju, iskustvo i volju za radom. Često problem nije u nedostatku poslova nego u tome što za drugo radno okruženje nisu na vrijeme pripremljeni, a poslodavci ne razumiju njihove kompetencije. Uz pripremu prije odlaska, ciljano školovanje i povezivanje s poslodavcima mogu započeti drugu karijeru, ostati aktivni i dodatno pridonositi društvu.
* Postoje li primjeri u drugim državama u svijetu iz kojih je moguće prepoznati dugoročne dobrobiti proizašle iz ovakve vrste civilno-vojne suradnje? Drugim riječima, jeste li imali konkretne uzore?
– Moj najvažniji uzor su SAD, čiji sustav pratim još od školovanja na USASMA. Njihov SkillBridge povezuje pripadnike vojske s poslodavcima prije odlaska iz službe. Velika Britanija kroz Career Transition Partnership razvija snažnu suradnju s industrijom; iskustva nude i Njemačka, Francuska te Slovenija. Zanimljiv je i ZOPT iz Crne Gore, koji za druge ciljne skupine provodi osposobljavanje na radnom mjestu i praćenje nakon zapošljavanja. Ne trebamo kopirati tuđa rješenja, nego uzeti ono najbolje i prilagoditi hrvatskim potrebama, institucijama i poslodavcima.
* Možemo li već u ovom trenutku u Hrvatskoj prepoznati neku konkretnu poslovnu/poduzetničku inicijativu koja je izrasla iz koncepta civilno-vojne suradnje?
– Prema mojim neposrednim saznanjima, DOK-ING i osječka Orqa prepoznali su vrijednost umirovljenih pripadnika OSRH. Takvi ljudi rade u upravljanju, sigurnosti i poslovima povezanima s proizvodnjom. Velik potencijal vidim i u drugim tvrtkama obrambene industrije, primjerice članicama HKKOI-ja. SPECTRA Transport moj je konkretan primjer primjene te ideje izvan vojne industrije: umirovljeni pripadnici OSRH naš su prvi izbor pri zapošljavanju. Ne tražimo samo radnike, nego ljudima s iskustvom, disciplinom i odgovornošću pružamo priliku za novu karijeru i nastavak doprinosa društvu.
* Ako se strateški koncept SPECTRA 2.0 nastavi uspješno razvijati – koji bi konkretni dugoročni efekti mogli biti ostvareni za civilni sektor, a koji za vojnu službu, odnosno za obrambeni sustav?
– SPECTRA 2.0 trebala bi povezati obranu, policiju, obrazovanje i gospodarstvo kako bi ljudi završetkom službe imali stvarnu priliku za drugu karijeru. Poslodavci dobivaju provjerene kompetencije, a država čuva znanje u koje je godinama ulagala. Važan dio koncepta je i digitalno prevođenje vojnih i policijskih znanja u opise civilnih poslova, uz povezivanje s potrebnim osposobljavanjem. Korist za obrambeni sustav počinje već pri novačenju: mladi bi znali da država misli i na njihovu budućnost nakon odore. Time jačamo povjerenje u službu, motivaciju i društvenu korist.

Foto: Privatna arhiva
Fore
DETALJ Prirodna krošnja ovog stabla na Svilajskoj prolaznicima godinama nalikuje na kokoš
Gigantsku figuru ne možete promašiti ako se krećete od sjevera prema jugu
Uz nogostup na istočnoj strani Svilajske ulice, neposredno uz parkiralište trgovačkog centra Emmezeta, već godinama raste ovo stablo čija se krošnja prirodno razvija u obliku kokoši. Naročito ako se gleda od sjevera prema jugu.
Noćnu fotografiju krošnje poslao je čitatelj koji ondje često prolazi i koji godinama gleda taj prirodni fenomen, pa mu se činilo zanimljivim i drugima skrenuti pozornost na kvartovsku zanimljivost.
Doista, kad jednom u prostoru detektirate taj oblik, u trenutku ćete shvatiti da cijelom ulicom dominira figura gigantske kokoši, ali da vozači automobila to ovdje uopće ne primjećuju. No, zato postoje dobronamjerni prolaznici. Građani koji i u ovakvim detaljima otkrivaju i vole svoj grad.


Foto: Komarilos i Građani Komarilosi
Fore
nanoSTEM Čarobna kap, nano super moć i detektivi i Vukovar u pikselima za male znanstvenike
Tijekom studenog Odred izviđača Suncokret priprema 14 zanimljivih radionica
Odred izviđača Suncokret iz u studenom je pripremio čak 14 radionica za djecu od vrtićke dobi do srednje škole. Druženje je organizirano na radionicama u Belom Manastiru u OŠ Dr. Franjo Tuđman, u OŠ Bilje, OŠ Mate Lovraka u Vladislavcima, OŠ u Petrijevcima, te u Osijeku u OŠ Franje Krežme i Frana Krste Frankopana i Vijenac, te osječkom DV Mak.
Sredinom studenog izvođači će imati i aktivnosti izobrazbe na Odjel za fiziku koje će prof. Domagoj Belić uz prezentaciju rada i pripremanja uzoraka na elektronskom mikroskopu.

Zainteresirani se mogu prijaviti na radionice:
- 3. studeni, 14:20 – 15:05 sati, Kap vode 3, OŠ Dr. Franjo Tuđman, Beli Manastir (prijava na radionicu)
- 3. studeni, 12:20 – 13:05, Koliko malo može biti malo? 1., OŠ Bilje, Bilje (prijava na radionicu)
- 4. studeni, 13:30 – 14:15, Mali istraživači Sunca, OŠ Franje Krežme, Osijek (prijava na radionicu)
- 4. studeni, 13:10 – 13:55 sati, Vukovar u pikselima – mali elementi, velika poruka 1, OŠ Bilje, Bilje (prijava na radionicu)
- 4. studeni, 10:45 – 11:25 sati, Čarobna kap, OŠ Mate Lovraka, Vladislavci (prijava na radionicu)
- 5. studeni, 15:45 – 16:30 sati, Moja nano – supermoć 5, OŠ Frana Krste Frankopana, Osijek (prijava na radionicu)
- 10. studeni, 13:10 – 14:10 sati, Mala radionica izrade modela atoma i molekula, OŠ Vijenac, Osijek (prijava na radionicu)
- 10. studeni, 12:20 – 13:05 sati, Koliko malo može biti malo? 2., OŠ Bilje, Bilje (prijava na radionicu)
- 11. studeni, 13:10 – 13:55 sati, Vukovar u pikselima – mali elementi, velika poruka 2,
- OŠ Bilje, Bilje (prijava na radionicu)
- 12. studeni, 10 – 10:30 sati, E kao elektron, Dječji vrtić Mak, Osijek (prijava na radionicu)
- 12. studeni, 10:55 – 11:40 sati, nanoDetektivi – tajne električne struje, OŠ Petrijevci, Petrijevci (prijava na radionicu)
- 17. studeni, 13:10 – 13:55 sati, OHM u nanoSTEMU 1., OŠ Bilje, Bilje (prijava na radionicu)
- 17. studeni, 12:20 – 13:05 sati, Koliko malo može biti malo? 2., OŠ Bilje, Bilje (prijava na radionicu)
- 19. studeni, 10 – 13:15 sati, IZOBRAZBA – Priprema i oslikavanje nano uzoraka skenirajućom elektronskom mikroskopijom, Odjel za fiziku Osijek
- 19. studeni, 13:30 – 14:15 sati, Mentoriranje nakon izobrazbe – Priprema i oslikavanje nano uzoraka skenirajućom elektronskom mikroskopijom, Odjel za fiziku Osijek
- 24. studeni, 13:10 – 13:55 sati, OHM u nanoSTEMU 2., OŠ Bilje, Bilje (prijava na radionicu)

Potpuni kalendar možete pronaći i OVDJE.

Projekt nanoSTEM vrijedan je 296.788,79 eura, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus (85%), dok je ostatak sufinanciran sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske (15%). Projekt je započeo u ožujku 2025. i traje do ožujka 2028.
„Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.“

Foto: Odred izviđača Suncokret
Fore
OČIŠĆENO Uklonjene su potopljene olupine brodova uz obalu Drave između Neptuna i hipodroma
Riječ je o različitim plovilima koja su s vremenom zanemarena, zapuštena i otpisana
Na dionici od pristaništa MNK Neptun do pristaništa MNK Retfala uz desnu obalu Drave uklonjene su sve potopljene olupine brodova. Organizirano vađenje desetaka tisuća tona tog otpada obavljeno je paralelno s nastavkom radova na uređenju obaloutvrde i nasipa Osijek – Višnjevac. I sad se njihovi hrđavi ostaci još uvijek mogu vidjeti jer se nalaze odmah pokraj postojećeg benta kod stadiona Opus Arena.
Riječ je o različitim plovilima koja su nekada služila gospodarskoj namjeni, ali su s vremenom zanemarena, zapuštena i otpisana. Sad njihovi zahrđali ostaci, okupani listopadskim suncem, djeluju zastrašujuće.

Desna obala rijeke na tom području sad je gotovo u potpunosti očišćena, ondje je (između dva službena pristaništa) još uvijek vezano dva ili tri omanja plovila koja koriste bove te jedan radni brod srednje veličine koji je nekoć najvjerojatnije služio vađenju pijeska. No, sva će ta plovila, u skladu s radovima na novoj obaloutvrdi, u narednim fazama biti lako pomaknuti na druge pozicije.







Foto: Komarilos
-
SPEEDWAY1 dan od objaveSUPER EKIPA Škola rukometa RK Osijek okuplja stotinjak polaznika od 11 do 18 godina
-
Mobilia6 sati od objaveDOKLE VIŠE! Nakon klupa na Trgu pape Ivana Pavla II sada uništavaju i stalke za bicikle
-
Pija raport1 dan od objaveNEOPRAVDANO SKUP?! Za kilogram luka na tržnici možete kupiti čak četiri kile u trgovinama
-
Šećerana4 sata od objaveLIJEPO Oslikane klupe na promenadi svojim će porukama uljepšati i najtmurniji dan
-
Analit56 minuta od objaveOPA! Nezavisni Tomislav Mišetić, osim u Retfali, ima liste za Gornji grad, Sarvaš i Klisu
-
Mobilia1 dan od objaveLIVADA KOD ZDENCA Opet je netko dovukao smeće, na ogoljenim granama vise i komadi odjeće
-
Šećerana1 dan od objaveBESPLATNO Roda organizira pregled dječjih autosjedalica na parkiralištu OŠ Retfala
-
SPEEDWAY1 dan od objaveRUKOMETNA SUBOTA Na Zrinjevac djevojkama u goste dolaze Lokosice, a dečkima Metkovci
-
Klopa8 sati od objaveIZ JEDNE POSUDE Ručak koji se brzo priprema i još brže nestaje s tanjura, isprobajte ga
-
SPEEDWAY7 sati od objaveOSIJEK – METKOVIĆ-ZALMO 25:24 Dragocjena pobjeda rukometaša u dramatičnoj subotnjoj tekmi
-
Šećerana10 sati od objaveMOVEMEMBER Simpozij o muškom zdravlju – kako prepoznati tegobe i tražiti pomoć i podršku
-
SPEEDWAY2 sata od objaveBIJELO-PLAVI U KOPRIVNICI Pobjeda bi nam mnogo značila za sveukupno samopouzdanje
