Connect with us

Fore

Bruno Rechner: Spasit će nas jedino višeetažne nadzemne ili podzemne garaže uz naselja

Urbane vile grade se po propisu 1 stan/1 parking, a svaki stan zapravo ima po barem dva auta

Objavljeno

.Dana

Poznati osječki arhitekt Bruno Rechner godinama je fokusiran na urbanistička rješenja koja pretpostavljaju fer odnose među ljudima koji žive i izgrađuju određeni prostor – ovo su neki od prijedloga kako se izvući iz parkirališnog kaosa u kojemu se guši većina gradskih naselja.

* Kako dugoročno riješiti problem naselja pretrpanih parkiranim automobilima?

– Problem parkinga u Osijeku je sve veći. Vidljiv je prije svega u velikim stambenim naseljima (Sjenjak, Vijenac Petrove gore, Vijenac Ivana Meštrovića, Vijenac Dinare, Vijenac Goana Zobundžije…) iz razloga što je standard  građana veći u odnosu na vrijeme kad su ta naselja građena jer su ista planirana s propisom 2 stana = 1 automobil/parking mjesto. Danas je standard 1 stan = 1 do 2 automobila/parking mjesta.

Neminovno se mora krenuti u planiranje javnih garaža koja mogu biti u naselju ili uz naselje. Garaže mogu biti podzemne ili nadzemne višeetažne.

Kako su javne garaže komercijalno neisplative privatnim investitorima, jer je povrat investicije jako dug, tu ulogu na sebe mora preuzeti Grad. Da, sretni smo što se Osijek razvija, širi, napreduje i postaje sve zanimljiviji za život, istovremeno ovaj problem postaje sve veći i neće se riješiti sam od sebe. Ne vidim da se o ovome razmišlja ili planira.

Dovoljno je provozati se u večernjim satima kroz ova naselja i pogledati kako to izgleda. Trošak izgradnje mogao bi se umanjiti sufinanciranjem zainteresiranih za vlasništvo nad parking mjestom, dok bi ih ostali koristili kroz dnevne ili mjesečne parking karte. Isto postaje sve veći problem i u centru grada. Izgradnja garaža u korelaciji je sa težnjom da imamo više zelenila, a manje asfaltiranih parkirališnih površina, jer se na jednom mjestu rješava parkiranje, a preostali prostor ozelenjuje i hortikulturno uređuje.

Naravno, ovo traži i promjenu navike parkiranja odmah i uvijek “do ulaza”.  

* Dodatni problem su i nove urbane vile koje niču u uskim ulicama i novi stanari začas novim količinama vozila preplavljuju zelene pojaseve, pa čak i cijele kolničke trake, kako to riješiti?

– Isti problem sve je vidljiviji i u ulicama, naveli ste neke od njih, u kojima se događa izgradnja urbanih vila (stambene zgrade sa tri stana). Mahom je riječ o velikim stanovima 110-120m2 u kojima vlasnici imaju dva automobila po stanu, a iste se grade po propisu 1 stan = 1 parking mjesto neovisno o veličini stanova. Tako da se događa paradoks gdje rješavamo stanovanje, a stvaramo prometni problem.

Naime, gradeći, mijenja se slika ulica u kojima su bile stare, ruševne kuće i na mjestu njih dolaze nove urbane vile, a istovremeno se stvara prometni kaos u kojima male ulice postaju zakrčene parkiranim. To je nemoguće riješiti bez promjene urbanističkih pravila

Sada svaka nova urbana vila sa tri stana ima riješen parking za tri automobila, a preostali, stvaran broj automobila prepušten je ulici čime se znatno umanjuje ugođaj i komfor stanovanja i na toj parceli, ali i cijeloj ulici.

Urbanizam je prostorni kompromis, ali i fer odnos svih koji žive i grade u nekom prostoru.

U Osijeku se događa paradoks, gradeći novo, stvara se nova slika grada ali i prometni problem koji svakom novom urbanom vilom postaje sve veći. O tome urbanizam mora voditi računa jer je to njegova glavna uloga.

RJEŠENJE JE PROPISATI UVJETE ZA PARKING MJESTA SUKLADNO POVRŠINI STANA I DANAŠNJEM ŽIVOTNOM STANDARDU

  • Stan do 50m2 / 1 parking mjesto po stanu
  • Stan od 51-70m2 / 1,5 parking mjesto po stanu
  • Stan od 71m2 i više / 2 parking mjesta po stanu

To bi dovelo do toga da se za gradnju urbanih vila moraju planirati parcele veće površine koje će riješiti parking na parceli ili će se graditi manji stanovi koji uglavnom zahtjevaju manji broj automobila ili će se urbane vile planirati kao stambene zgrade sa dva, a ne više tri velika stana.

Vjerujem da ste se već susreli sa ulicama u kojima je ovaj problem eskalirao, a niste znali zašto je to tako. Ukoliko se nešto ne promijeni, problem će svakim danom biti sve veći. Evo seta ilustracija koje na najjednostavniji način objašnjavaju što se zapravo događa:

1. faza: Ulica u kojoj se mirno i kvalitetno živi

2. faza: Neke od kuća u ulici iz najrazličitijih razloga idu u prodaju

Faza 3: Stara je kuća prodana i srušena. Na njezinom je mjestu izgrađena prva urbana vila s tri stana i tri parkirališna mjesta, ali novi stanari imaju svaki po dva automobila, što znači da ostale parkiraju na zelenoj površini ili na cesti

Faza 4: Izgrađena je i druga urbana vila s još tri stana uz koje je stiglo novih šest automobila

Faza 5: Treća urbana vila je useljena i ulica je već prezagušena automobilima, zbog parkiranja viška automobila na cesti ulica praktički ima jedan prometni trak iako je dvosmjerna

* Kako osigurati da se Osijek u budućnosti razvija čuvajući stečene komunalne standarde u korist generacija koje dolaze?

– Mnogo je toga što bi trebalo promijeniti. Prije svega grad bi trebalo početi prostorno planirati, a to se radi u dijalogu s arhitektima kako bi se došlo do kvalitetnih stručnih prijedloga i rješenja. Već dugi niz godina planiranje je točkasto, svedeno na pojedine parcele, a ne na širi prostor, na ulice, kvartove, naselja. Rezultat takvog (ne)urbanizma vidljiv je svima i stanje u prostoru s vremenom će biti sve lošije. Apsurdno je da koliko smo kao društvo tehnološki napredovali, toliko smo kroz urbanizam i prostorna (ne)rješenja nazadovali. Nevjerojatan je podatak da u zadnjih trideset godina, kao društvo, nismo u stanju isplanirati i izgraditi smisleno stambeno naselje poput neka od prethodno navedenih sa zelenilom, javnim prostorom, dječjim igralištima, vrtićem itd. umjesto što gradimo substandardne višestambene zgrade poput ovih u Strossmayerovoj ili Divaltovoj ulici, da nismo u stanju isplanirati ulicu, zonu u kojoj je primjerice moguća gradnja isključivo obiteljskih kuća, da nismo pronašli model uređenja Županijske ulice koja je glavni ulaz u grad, da još uvijek nismo ni počeli promišljati što sa velikim napuštenim prostorima industrija poput Olta, Šibicare, Kožare, Šećerane… Toliko je vrhunskih primjera i mogućnosti, želim vjerovati da ima volje da se dogode i u našem gradu…

Foto i ilustracije: Osobna arhiva

Analit

DVORAC MAČKAMAMA Nekadašnji dom barunice Hermann ide u energetsku obnovu i prilagodbu

Grad Osijek raspisao je javni poziv za izradu troškovnika

Objavljeno

.Dana

Objavio

Zgrada Dvorca Mačkamama nepokretno je, pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Ukupne površine od 850 m², na Drinskoj ulici, ovaj će dvorac uskoro ići u energetsku obnovu. Grad Osijek raspisao je javni poziv za dostavu ponuda za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu i rekonstrukciju Dvorca Mačkamama.

Osim energetske obnove, zgrada bi trebala biti prilagođena i osobama sa invaliditetom i smanjenom pokretljivosti. Na objektu bi, između ostalog, trebalo poboljšati toplinska svojstava vanjske ovojnice zgrade, zamijeniti stolariju na vanjskim otvorima, sustav grijanja i hlađenja, te ventilacije, te poduzeti mjere za osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti ugradnjom lifta, te podiznom platformom na ulazu u zgradu. Rok za dostavu ponuda je 18. lipnja.

Vilu Hermann, poznatiju kao dvorac Mačkamama, dala je izgraditi barunica Paulina Hermann na mjestu starog majura tada smještenog među pustarama na jugozapadnom dijelu Osijeka. Dvorac je danas spomenik kulture, a projektirao ga je 1922. osječki arhitekt Otto Struppi. Izgradnja je započela 1923., a zgrada je u cijelosti dovršena sljedeće godine. Do danas je zgrada mnogo puta parcijalno obnavljana, ali nikada temeljito.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

NOVA LJEPOTICA Zgrada Državnog arhiva u Tvrđi u novom ruhu, gotova energetska obnova

Osim pročelja obnovljeno je i krovište i uveden novi sustav grijanja i izolacije

Objavljeno

.Dana

Objavio

Konačno se vidi kako zgrada Državnog arhiva u Tvrđi izgleda nakon obnove. Nakon što su uklonjene skele objekt je doslovno promijenio vizuru istočnog ulaza u staru gradsku jezgru.

Još su u ožujku prošle godine krenuli radovi na energetskoj obnovi vrijedni više od 2 milijuna eura. Čak 96% obnove sufinancirano je sredstvima EU, dok ostatak financira Ministarstvo kulture i medija. Obnova je obuhvatila izolaciju fasade, uređenje krovišta, te uvođenje novog sustava grijanja i ventilacije i izvodila se u nekoliko faza, budući da je zgrada u kojoj je arhiv smješten spomenik kulture prve kategorije u sastavu Tvrđe.

Jednokatnica uglastog oblika izgrađena je u starom baroknom slogu 1722. godine, a Državni je arhiv u nju smješten 1975. iz zgrade u Kuhačevoj 27, budući da je taj prostor bio premalen za svu arhivsku građu. Iako obnovljen, prostor Državnog arhiva i dalje je premalen za svu građu, koja se osim u arhivu čuva i na četiri privremene lokacije.

Grad Osijek još je 2003. Državnom arhivu darovao zemljište u Podravlju, u Ulici princa Eugena Savojskog. Na čestici od oko 4000 kvadratnih metara trebala bi se izgraditi nova arhivska zgrada s oko 3000 kvadratnih metara prostora.

DRŽAVNI ARHIV Krenula energetska obnova, zgrada će imati novi sustav grijanja i ventilacije

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Fore

LJEKARNE TRIPOLSKI Tijekom 35 godina otvorili su 14 ljekarni sa 70 zaposlenih u 3 županije

Poznati su po prvom ljekarničkom robotu i drive-in sustavu isporuke lijekova pacijentima u automobilima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Poznata osječka zdravstvena ustanova Ljekarne Tripolski proslavila je 35. obljetnicu rada. Toliko je, naime, prošlo od kada je mr. Marta Tripolski pokrenula prvu osječku privatnu ljekarnu u Pejačevićevoj 9. Do danas, iz njezine je poduzetničke inicijative izrastao ozbiljan poslovni sustav s centralnim skladištem i 14 ljekarni u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji u kojima radi sedamdesetak djelatnika.

– Biti prvi je uvijek teško, pogotovo u tim izazovnim vremenima devedesetih, ali kad vidimo današnju zdravstvenu ustanovu ne preostaje mi ništa nego vam iskreno čestitati – rekao je osječki gradonačelnik Ivan Radić. – Grad Osijek je partner svim svojim poduzetnicima i od 2021. kad sam došao na dužnost za mjere potpore poduzetnicima do sada smo uložili četiri milijuna eura.

U nastavku je gadonačelnik prigodno govorio o mjerama koje gradska vlada provodi kao potporu zdravstvu i najavio strateški projekt Vlade RH, odnosno gradnju novog kliničkog-bolničkog centra Osijek vrijednog 850 milijuna eura što će biti, naglasio je, najveće ulaganje ne samo u zdravstvo nego u Osijek u proteklih 100 godina.

– U ovom trenutku u gradu imamo rekordno visoku zaposlenost i rekordno nisku nezaposlenost u odnosu na 2021., odnosno danas je u gradu zaposleno 5.000 ljudi više nego te godine. A svakako su dio te priče i Ljekarne Tripolski koje zapošljavaju djelatnike. U nadi da ćemo i dalje biti partneri u izgradnji grada, baš kako je rekao i vaš ravnatelj Žolt Tripolski, podsjećam da je snaga u ljudima, snaga je u timu. Pozivam vas da na taj način nastavimo graditi grad i voditi ga prema ljepšoj budućnosti – rekao je gradonačelnik prilikom obraćanja djelatnicima zdravstvene ustanove Ljekarne Tripolski te njihovim partnerima i gostima na proslavi obljetnice.

Prilikom proslave predstavljen je i film o 35 godina povjerenja pacijenata u kojemu većim dijelom, o svojim radnim zadacima, neprekidnom usavršavanju, potpori digitalnih alata i iskustvima u komunikaciji s pacijentima – govore farmaceuti zaposleni u ustanovi.

Tijekom godina ustanova je kontinuirano usavršavala specifičan pristup pacijentima, temeljen na pažljivom slušanju i otvaranju dijaloga, pa su s vremenom postali i referentno mjesto za savjetovanje čak i zdravih ljudi. Poznati su po otvaranju prvog drive in sustava za isporuku lijekova koji se u njihovoj poslovnici u osječkoj Kanižlićevoj ulici mogu preuzimati iz automobila. Također, svojedobno je u javnosti snažno odjeknula njihova tehnološka inovacija sustava robotiziranog pretraživanja, lociranja i predaje lijekova do pacijenata, odnosno oslobađanje vremena za dodatno savjetovanje pacijenata za ljekarničkom recepturom.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Fore

KIĆO SLABINAC Predstavljena knjiga o omiljenom pjevaču, jedna ulica nosit će njegovo ime

„Kad umjetnost dodirne dušu“ napisala je Kićina bivša supruga Dubravka Bouša

Objavljeno

.Dana

Objavio

Kad umjetnost dodirne dušu knjiga je Dubravke Bouše predstavljena danas u Kulturnom centru, a koja govori o životu i karijeri Krunoslava Kiće Slabinca. S poznatim je pjevačem u braku bila 10 godina, imaju dvojicu sinova, a upravo na inicijativu i ideju jednog od njih, Dubravka, inače profesorica književnosti, odlučila ju je napisati.

– Znala sam da je Kruno cijeli život htio napisati autobiografiju. Kada je preminuo, bila je šteta propustiti sve priče i dogodovštine koje sam znala. Krenula sam na posao, no nisam znala da će on tako dugo trajati. Materijal je samo počeo bujati, došla sam do 1000 stranica, popisala sam cijelu njegovu diskografiju. Knjiga je kontekstualizirana u vremenu i prostoru, pisala sam i o Slavoniji i o Domovinskom ratu. Male anegdotice su u knjizi, on je bio hodajuća riznica viceva jer je čitav život bio šaljivdžija – istaknula je Bouša, dodajući kako Kiću smatra prvim stand-up komičarom naših prostora, jer nije bio profesionalni glumac.

– Kao dijete je glumio u Dječjem kazalištu, bio je senzibiliziran za kazalište i sve je svoje koncerte radio kao male kazališne predstave – naglasila je.

– Kićo je uistinu svojom glazbom, a posebno svojim glasom, dodirivao dušu jednom pozitivnom, zaraznom energijom. Drago mi je da se predstavljanje odvija upravo ovdje, u Kulturnom centru , na mjestu gdje smo nedavno izgradili prvu Koncertnu dvoranu u povijesti grada. Dobila je ime po osječkom virtuozu Franji Krežmi, a Kiću je kao Osječanina Osijek i oblikovao. Na ovom je mjestu bio popularni Radnjak odakle je Kićo zajedno sa svojim Dinamitima krenuo i započeo glazbenu karijeru. Kao Osječani koji se ponose Kićom odlučili smo ulicu gdje se nalazi Koncertna dvorana i Kulturni centar nazvati Ulicom Krunoslava Kiće Slabinca. To je način da se Osijek i svi njegovi građani oduže Kići za sve ono što je dao svom gradu – rekao je prilikom predstavljanja knjige gradonačelnik Ivan Radić. 

Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Nastavi čitati

Analit

DRŽE SE ROKOVA Skoro gotovi novi bazeni na Kopiki, završne radove obišli učenici i studenti

Obnovljeno kupalište vrata otvara sredinom lipnja, na svoj 50. rođendan

Objavljeno

.Dana

Objavio

U sklopu Dana otvorenih vrata EU projekata gradonačelnik Ivan Radić obišao je radove na rekonstrukciji i obnovi Copacabane zajedno sa učenicima Graditeljsko-geodetske škole i studentima Građevinskog i arhitektonskog fakulteta.

U osječkoj EU avanTOUR-i učenici i studenti tijekom cijeloga dana obilaze projekte koji su sufinancirani europskim novcem, a kako je najveći od njih upravo Copacabana, na njoj su se i susreli s gradonačelnikom.

– Druga faza uređenja kupališta vrijedna je 9 milijuna eura. Tijekom prve faze uređenja Osijek je dobio prvi pravi olimpijski bazen te bazen s atrakcijama. Ta je faza stajala 4,5 milijuna eura, a kupalište je po prvi puta spojeno na kanalizacijsku mrežu. Kroz ITU mehanizam osigurali smo sredstva za drugu fazu uređenja u kojoj radimo rekreacijski bazen, dječji bazen sa atrakcijama. Postavljeni su novi tobogani, uređuje se zelenilo, a čak 56% cijele površine Copacabane bit će pod zelenilom. Nakon završetka radova posadit će se 200 stabala, 1.800 različitog grmlja i ukrasnog bilja – pojasnio je učenicima i studentima gradonačelnik, dodajući kako svi radovi idu planiranom dinamikom, te će do početka kupališne sezone, odnosno sredine lipnja, Copacabana biti gotova, baš na svoj 50. rođendan.

Stupovi javne rasvjete su postavljeni, kao i ograda. Za šest novih ugostiteljskih kućica pristigla je 51 ponuda za zakup, a sutra je javno otvaranje. Nije zaboravljena ni dravska obala, a u suradnji s Hrvatskim vodama nasut će se 6.000 kubika pijeska na plažu.

Ivica Crnković, u ime izvođača radova, Projektgradnje, rekao je kako se projekt uspješno privodi kraju. Svi radovi su u završnoj fazi – keramika, opločnjaci, hortikultura…

– Strojarnica je gotova, ostalo je stavit fasadu na objekt. U pripremama smo i za početak punjenja bazena kroz desetak dana – naglasio je.

– Ovo iskustvo puno mi je značilo, kao budućem arhitektonskom tehničaru mislim da sam puno naučila i vidjela. Obišli smo i vrtić Krijesnica, sportski dvoranu na Jugu 2, biciklističke staze i sada bazene – rekla je učenica Graditeljsko-geodetske škole Dorotea Knežević.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL i Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije