C.Dananect with us

Fore

NAŠA ISTINA Jedini pravi picigin igra se u Osijeku, tu je i smišljen prije skoro 500 godina

Počelo je za vrijeme izgradnje Sulejmanovog mosta preko Drave kad je jedan mladić htio zadiviti djevojku

Objavljeno

.Dana

Picigin je izmišljen u Osijeku. Kakve Bačvice… kakav Split. U Osijeku. I to još početkom 16. stoljeća. Navodno je neki momak prilikom izgradnje Sulejmanovog mosta preko rijeke Drave, da bi zadivio djevojku bacio komad drveta u Dravu i poletio za njim te ga u zraku uhvatio. Tada je i dobio ime po turskoj riječi piliç, što bi značilo pilence (vjerojatno tada lokalni sleng kojim su mladići, tražeći žensku pažnju, zadirkivali djevojke). Iako se u početku zvao picoš, ubrzo je dobio današnje ime picigin. U Osijeku se picigin igrao i debelo prije I. svjetskog rata, kad su Dalmatinci vjerojatno prvi puta uopće i čuli za tu igru.

Osijek razvija svoj picigin, dakle, već gotovo 500 godina i taj osječki picigin je autentičan, prvi i uvelike različit od svih drugih sličnih igara s lopticom.

Osječki picigin se zove još i totalni picigin jer družina cijelo vrijeme trči u krug i juri lopticu. Za razliku od tzv. talijanskog picigina koji je statičan i igrač čeka da mu loptica dođe na dohvat ruke. Naš je picigin dinamičan i brz kao rijeka koja teče, a dalamatinski statičan kao more koje stoji.

Vječita je to dilema i antagonizam ove dvije regije. Osječani kažu “tko nema Dravu, dobro mu je i more”. Dalamatinci na to, naravno odmahuju glavom i ubiru milijune eura od “svog” mora.

Picigin se, dakle, na Dravi igra praktiči oduvijek. Na kupalištima Garnika, Kopika, Željo, nekada i na Pampasu dok je bio poznat po pjeskovitim sprudovima… i na svim usputnim Dravskim plićacima. Neka godina je bolja zbog niskog vodostaja, neka lošija zbog nedostatka plićaka. Ali picigin je oduvijek bila igra dokazivanja, izlaganja preplanulih tijela, akrobacija u zraku i letova kroz plićak. I od 16. do 21. stoljeća primarno ju igraju dečki kako bi, da se ne lažemo, fascinirali dame na obali. Naravno, do danas se mnogo toga promijenilo, pa picigin na obalama Drave često igraju i cure te potpuno ravnopravno s dečkima skaču i jure lopticu po plićaku.

No, idemo sad opet od početka kako bi to zabetonirali – picigin je igra smišljena baš u Osijeku. Ali priča o piciginu i Osijeku, odnosno Slavoniji je priča o Slavoncima općenito. Ne znamo mi isticati svoje vrijednosti. Pa napravite anketu po Hrvatskoj s pitanjem gdje je nastao picigin? Odgovor je unaprijed poznat. U Splitu, na Bačvicama. Odite na Wikipediju. Kažu da je picigin nastao 1908. kao inačica waterpola jer kao nije bilo dubokoga mora na Baćama pa su se loptali u plićaku. Picigin je proglašen nematrijanom kulturnom baštinom, a ekskluzivno pravo donošenja pravila o igri daje se Društvu Picigin Bačvice. I to odlukom Sabora RH, 2007. godine. Haha.

Gdje su bili ti silni slavonski saborski zastupnici da barem spomenu autentični osječki picigin i da ga barem pokušaju uvrstiti kao jednakopravan onom splitskom. Ništa. Muk. Ni slova.

E sad, tema picigina lijepo se može preslikati na aktualnu ulogu Slavonije u bilo kojem segmentu hrvatske svakodnevice. Uvijek smo na repu. Unatoč silnom broju ministara, državnih tajnika i ostalih ćata u državnoj administraciji baš mi najčešće ispraćamo djecu kad idu tražiti posao – u inozemstvo.

Foto: Borna Jakšić/PIXSELL

Bilo jednom...

FIĆO GAZI TENK Spomen instalacija na uglu Vukovarske i Trpimirove ima novouređeni okoliš

Povećan je i programski plato, obavljeno je nasipanje bijelim kamenom, a tu su i dvije nove klupe za odmor

Objavljeno

.Dana

Objavio

Ugradnjom opločnjaka dovršeno je uređenje nove staze oko spomen instalacije fiće koji gazi tenk na ugu Vukovarske i Trpimirove ulice. Osim toga, na potezu prema raskrižju uređen je i značajno veći opločani plato namijenjen programskim aktivnostima koje se uz spomen obilježje odvijaju u danima sjećanja kako su tenkovi iz nekadašnje Bijele vojarne JNA 27. lipnja 1991. izletjeli na Vukovarsku, gdje je jedan od njih samljeo crvenog fiću.

Tenk je danas prednjim dijelom ukopan u zemlju kako bi instalacija dodatno sugerirala građansku nadmoć i otpor personificiran neuništivim malim automobilom što dominira nad teškim borbenim oruđem. Neposredni okoliš dodatno je uređen nasipavanjem bijelog kamenja kako bi simbol otpora bio uočljiviji. Uz instalaciju su postavljene i dvije nove klupe za odmor.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Fore

NAJVEĆI KOMARAC Imamo skulpturu autentičnom simbolu grada unutar studentskog kompleksa

Željezni gigantski komarac predstavlja veliki osječki ljetni problem

Objavljeno

.Dana

Objavio

Još 2020. godine studenti  Akademije za umjetnost i kulturu izradili su skulpturu velikog, željeznog komarca u sklopu projekta „Grad kao Muzej“ i nazvali ju „Nezapamćena najezda“.

Kako se bliži ljeto, tako je sve bliže i sezona komaraca koji su noćna mora i najčešći razlog zbog kojeg duge, ljetne noći provodimo u zatvorenim prostorima. Njihovom se pojavom iznenaditi jedino mogu nepripremljeni turisti, dok svi ostali znaju da je ljeto bez komaraca u Osijeku nemoguća misija.

Skulptura je postavljena s bočne desne strane zgrade Akademije kiparstva, a vidjet ćete ju prolazeći stazom koja vodi od velikog parkirališta bolnice do zapadnog ulaza u KBC.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Bilo jednom...

HRAST LUŽNJAK U ŠKOLSKOJ Div iz 19. stoljeća ostatak je nekadašnjeg Generalskog vrta

Iako je star i danas očarava svojim impozantnim krošnjama

Objavljeno

.Dana

Objavio

Veliki hrast lužnjak u dvorištu zgrade nekadašnje privatne gimnazije u Školskoj ulici, spomenik je hortikulture našeg grada. Potječe s početka 19. stoljeća i ostatak je nekadašnjeg Generalskog vrta koji se u 18. i 19. stoljeću prostirao na 7 hektara na prostoru omeđenom današnjom Ulicom Hrvatske Republike, Jagerovom i Kapucinskom, te prelazio preko Radićeve ulice.

Malobrojni je ostatak Generalskog vrta s kojim se postupa pažljivo, pa se po potrebi organiziraju akcije njegove revitalizacije. Prije tri godine počeo se sušiti od svog vrha, pa su uklonjeni dijelovi koji su opterećivali stablo, te se hrast tretirao kako bi se spriječilo širenje truleži.

Njegove ogromne krošnje ljeti daju ugodnu hladovinu, a nadamo se da će hrast u godinama koje slijede od sunca štititi i mališane koji će, nakon obnove zgrade u dvorištu, ovdje ići u vrtić.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Fore

SIMPATIČNO Umjetničke intervencije u prostoru prolaznicima izmamljuju osmijeh na lice

Ne možete ne uočiti veseli razvodni ormarić na križanju Kapucinske i Radićeve

Objavljeno

.Dana

Objavio

Svako toliko u šetnji gradom uočimo neki novi detalj koji nam izmami osmijeh na lice. Najstarija tramvajska stanica na Europskoj aveniji oslikana je i postala je izložbeni prostor, klupe na Vijencu Jakova Gotovca iscrtane su kakao bi promijenile atmosferu u gradskom središtu, a maksima „Više radi na sebi nego na poslu“ ispisana na stablu u Parku kralja Držislava poruka je pored koje će svaki prolaznik zastati.

A upravo je to i cilj ovakvih umjetničkih intervencija – potaknuti prolaznike na razmišljanje, odmaknuti ih od trenutnih misli i izmamiti im osmijeh na lice.

Ovaj simpatični razvodni ormarić na križanju Kapucinske i Radićeve ulice, oslikan u veselim i vedrim bojama, kao da vas želi „odvesti“ na drugi planet gdje vlada veselje i razbibriga. Pa kada sljedeći put prođete ovim putem, zastanite i dobro ga pogledajte. Jer će vam, sigurni smo, popraviti dan. A što je najvažnije – unio je živost i ritam u prostor sive, oronule fasade.

Foto: Komarilos

Veselim bojama oslikane klupe lijep su doprinos promjeni atmosfere

DOBRO JUTRO Stvarno dobra životna maksima ispisana na mjestu odrezane grane u parku

LIJEPO Ovo je najstarija tramvajska stanica u gradu, a godinama je i izložbeni prostor

Nastavi čitati

Fore

ŠARENO Procvali su tulipani u gradskim parkovima i žardinjerama, izgledaju prekrasno

Crveni dominiraju Parkom kralja Petra Krešimira IV, a u Ribarskoj su najefektniji bordo

Objavljeno

.Dana

Objavio

Iz dana u dan gradski parkovi mijenjaju svoj izgled. Sada su najefektnije cvjetne gredice i cvjetni ornamenti u Parku kralja Petra Krešimira IV, te u Sakuntala parku. Tulipani su procvali i dovoljno je samo sjesti na jednu od klupa u parku i promatrati njihove prekrasne boje.

U Ribarskoj ulici, u betonskim žardinjerama također su procvali tulipani raznih boja, a nekako najefektnije u ovom prostoru izgledaju oni tamni, bordo boje. Sada čekamo i najavljeno uređenje promenade na potezu od Bijele lađe do Solarskog trga i cvjetna iznenađenja.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije