Jutros u 10 sati na formalnoj je svečanosti i službeno otvoreno obnovljeno kupalište Copacabana s novim bazenima i postrojenjima, novim sustavima gospodarenja vodom i energijom te novom šetnicom, atrakcijama i hortikulturom. Povod je i 50. rođendan kupališta, odnosno ovo je pedeseta sezona kupanja u kompleksu bazena uz Dravu.

Gradonačelnik Osijeka, Ivan Radić, nije krio uzbuđenje prilikom pozdravnog govora.

– Danas imamo još jedan povijesni dan za Osijek, kad naša legendarna i čuvena Copacabana slavi 50. rođendan potpuno obnovljena. Kopika je dio identiteta Osijeka, mjesto gdje su generacije Osječanki i Osječana naučili plivati, gdje su odrastali i provodili ljeta. Dolaze sad nove generacije koje će se ovdje kupati, naučiti plivati i stvarati uspomene i duže od 50 godina. U potpunosti je kupalište otvoreno danas od 11 sati – rekao je gradonačelnik.

Vrijednost radova je ukupno 13 milijuna eura, a od toga samo u drugoj fazi 9,5 milijuna eura, odnosno 4 milijuna eura bespovratnih EU sredstava. Obnovljen je rekreacijski bazen s tri nova tobogana, napravljen je novi dječji bazen s atrakcijama i prskalicama.

– Ovdje još nedostaje zelenilo, a taj ćemo posao napraviti iduće godine. Ovdje gdje je danas šljunak zapravo će biti trava koja se sadi na jesen i ugrađeno je navodnjavanje. Posadili smo ovdje i 200 novih stabala – rekao je gradonačelnik i dodao da je ulaz na kupalište danas besplatan te da će od sutra vrijediti cijene koje su jednake kao i prošle godine.

• CIJENE ULAZNICA
• Djeca do 7 godina – besplatno
• Djeca od 7 do 15 godina – 1,50 eura
• Umirovljenici i osobe s invaliditetom – 1,30 eura
• Ostali – 3 eura (vikendom i blagdanima – 3,50 eura)

Na svečanosti otvorenja, prije prvih kupanja, gostima i kupačima obratila se još i županica Nataša Tramišak, zatim državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić i Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane.

Foto: David Jerković/PIXSELL

Kopika se za kupače otvara 20. lipnja. Druga faza temeljite rekonstrukcije i obnove kupališta je u samom završetku i izvođači na gradilištu praktički broje sate kako bi sve stigli obaviti na vrijeme. Dovršavaju čišćenje bazena, uređuju pristupne staze, montiraju ogradu i ulazna vrata u bazenski kompleks, stavljaju opločnike i ugađaju nove tuševe.

Posađeno je dosta mladih stabala, ali ove godine njihove krošnje neće biti dovoljno velike da bi štitile od sunca. Postavljene su i zanimljive velike dječje igračke oko najmanjeg bazena i bit će tu klincima jako zanimljivo. A novost su i veliki, izdignuti zeleni otoci unutar sunčališta koji su obrubljeni drvenim podlogama za sjedenje.

Zanimljivo je da velikim i prostranim sunčalištima više ne dominira livadska trava na koju su kupači prije prostirali ručnike, nego se sad radi o nabijenom sitnom šljunku u dvije boje – bijelom i sivom. Šljunak je mjestimice razdvojen čvrstim metalnim pregradama što ostavlja snažan vizualni dojam ovalnih pretapanja, odnosno preslikavanja oblika bazena u sunčališni prostor.

No, treba pričekati kad dođu kupači i vidjeti kako će to u praksi funkcionirati s obzirom da već sad, kad radnici prolaze sunčalištima, dolazi do miješanja sivih i bijelih kamenčića. Moguće je da bi to moglo izazvati vizualni kaos, ali u ovoj fazi vjerojatno lijepo izgleda kad se gleda iz ptičje perspektive.

Nadalje, bazenski i dravski dio kupališta i dalje su odvojeni fiksnom ogradom. Na taj će detalj primjedbu imati vjerojatno najstariji kupači koji se sjećaju kupališta iz razdoblja kad je otvoreno i kad je godinama djelovalo kao jedinstveni sportsko-rekreacijski kompleks. No, to je prošlost. Uz glavnu pješačku prometnicu paralelnu s obalom Drave postavljena je nova ograda u koju je na svakih nekoliko desetaka metara interpolirana jedna od novih ugostiteljskih kućica iz koje će posluživanje biti omogućeno na obje strane, na obje plaže.

Sve je novo i sve izgleda lijepo, ali kupalište tek treba proći prvi stvarni test – prvi dan kupanja.

Foto: Komarilos

Nakon tri mjeseca radova, otvoren je novi parking u Ulici Hrvatske Republike. Umjesto dosadašnjih tridesetak, sada je ovdje novih 95 parkirališnih mjesta. Uređeni prostor ima i zelenilo, oborinsku odvodnju, cestovne površine i nogostupe.

– S uređenjem ovog parkinga projekt ne staje. Produžujemo ulicu iz Slavičekovog prolaza, gdje će biti ulaz i izlaz na ovo parkiralište, a dodat ćemo još 16 parkirališnih mjesta. Posadit ćemo još i 15 stabala koja će biti zasađena na jesen, a postavit ćemo i 13 stupova javne rasvjete. Što se tiče nove spojne ceste, u tijeku je izdavanje građevinske dozvole – izjavio je gradonačelnik Ivan Radić, podsjećajući kako je do sada izgrađeno i obnovljeno oko 1.100 parkirališnih mjesta.

– U rujnu bi napokon trebala krenuti i naplata parkiranja, a sustav je u pripremi. Ovo nije jedino parkiralište koje u ovom trenutku radimo u centru grada. Obnavlja se i derutno parkiralište u Blok centru i uskoro će i ono biti otvoreno – dodao je.

Radove je izvodio Unikom, a direktor Igor Pandžić rekao je kako je na prostoru od 6.300 kvadrata napravljeno novih 95 mjesta.

– U kolničkoj konstrukciji nosivi sloj asfalta je 6 cm, a habajući 4 cm. Pješačke površine su uređene od betonskih opločnjaka, a sama parkirališna mjesta su od kocki. U ovom dijelu smo riješili i oborinsku odvodnju koja je spojena na postojeći kolektor, te napravili pripremu za nove stupove javne rasvjete koji će biti naknadno postavljeni – naglasio je Pandžić, dodajući kako će osim stabala biti posađeni i grmovi fotinije u dijelovima između parking mjesta.

– Posadit će se stabla koprivića, oni će biti u širim dijelovima otoka, a u užim fotinija, tako da će cijeli prostor biti ozelenjen – rekao je Pandžić.

Foto: Komarilos

Glavni gradski Trg nije u bajnom stanju – već godinama se doslovno raspada, a betonske kocke kojima je popločen uglavnom su raspuknute i prijete građanima. U planu je njegova temeljita obnova, no kako se čini, trenutno nije pri vrhu prioriteta.

Osim što hodamo po raspuknutim pločama, trenutno veliki problem predstavljaju i golubovi, tradicionalni stanari i šetači po trgu. Mnogima se čini kako ih je ovog proljeća više nego prijašnjih godina, a njihova pojava uzrokuje i brojne probleme. Najveći je trenutno njihov izmet po cijeloj površini trga.

Ako se ovaj prostor redovno čisti, očito bi trebalo uvesti i izvanredna čišćenja, jer zaista je ružno da gradsko središte izgleda ovako. Uređenje trga ćemo strpljivo pričekati, no nije baš nužno da svakodnevno hodamo preko ptičjeg dreka.

Foto: Komarilos

Ovogodišnji 4. Panonski festival knjige održat će se u dvorani Gradski vrt od 20. do 24. svibnja. Tom je prigodom koncept i program festivala predstavljen u osječkoj Gradskoj upravi, a predsjednik Gradskog vijeća, Tihomir Florijančić izdavače je dočekao izjavom kako se živo sjeća i prvog izdanja festivala te kako bi za iduću godinu mogli planirati i mali jubilej.

– Cilj je promovirati knjigu, pisanu riječ i književnost te građane poticati na čitanje knjiga. U današnje vrijeme kad dominiraju brze i kratke SMS poruke mi se pisanom riječju pozicioniramo u kulturnom i nacionalnom identitetu. Ovo nije samo sajam s ponudom knjiga po diskontnim cijenama nego je to festival pun programa, 38 događanja za odrasle i 28 programa za djecu – rekao je Florijančić.

O biznisu, kulturi, obrazovanju i pitanju identiteta, odnosno o konceptu festivala u kojemu se te sastavnice isprepliću govorio je potom Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK-a.

– Ove godine imamo 57 izlagača. Krenuli smo s 30, pa 40, a danas više nemamo mjesta u dvorani Gradski vrt. Svaki kvadrat koji je bio na raspolaganju je iskorišten, čak smo morali smanjivati broj kvadrata onima koji su imali veće ambicije kako bi svi stali. Dakle, nikoga nismo odbili – rekao je Kozina.

Nakladnici proizvode knjige, a bez čitatelja te knjižnica i knjižara taj sustav ne može funkcionirati.

– Festival je tek mala karika u lancu i čini cjelinu koja je itekako prihvaćena u ovoj zajednici. Svaki izdavač želi podijeliti svoju priču. Kod Strategije poticanja čitanja koje Ministarstvo kulture s nama u cehu razvija, važna je diverzifikacija. Imamo sajam Interliber u Zagrebu, pulski Sajam knjige u Istri i Vrisak u Rijeci. Napravili smo u Splitu Mediteranski sajam, a u Osijeku sestrinski Panonski festival – pričao je Kozina.

Što se tiče poslovne interakcije, rekao je, dogodilo se da su mali izdavači, knjižari i antikvarijati postali sve veći.

– Primjer, Mediteranski festival u Splitu koji ove godine slavi osmo izdanje napravio je poticaj tom biznisu. Splitski izdavači su ovdje u Osijeku okupljeni u skupini pod kapom Splitski kantun. Prije desetak godina nisu ni postojali. Dakle, festival daje poticaj i inspiraciju, ali i financijske benefite svima koji žele biti nakladnici. To vam se događa i u Osijeku. Ima nekoliko malih izdavača kojima je ovaj sajam direktno pomogao, pa će moći pričati svoju priču i na nacionalnom nivou – kaže Kozina.

Objasnio je da je festival u programskom smislu jako inkluzivan, i žanrovski i po pitanju kvalitete domaćih izdanja i po pitanju gostiju iz regije.

– Pokušavamo dati malo više osvrta jer je prostor Panonije uvijek bio turbulentan i važno je vidjeti kako vas drugi vide da biste bolje upoznali sebe. Stoga ćete moći vidjeti naslove koji do sada nisu promovirani u Osijeku. Ove godine dolazi nam Zdenka Kovačićek, prošle godine je bio Gibonni, a prije toga Zoran Predin. Osijek se ovdje pozicionira kao lider u srcu Panonije. A jako je sajam važan i iz perspektive obrazovanja jer jako radimo na tome da sajam posjećuju djeca. Knjiga je preživjela sve ove e-izazove. Mi imamo svijetlu budućnost. Ovakav festival spaja autentičnost autora kojeg možete vidjeti u živo. On nije digitalan i virtualan nego je stvaran i on je inspiracija u živo – objasnio je Kozina.

Također, prisjetio se kako je u Osijek prvi puta došao prije deset godina i da tada nije znao tko su Esekeri.

– Sad grad ima identitet koji se gradi na više nivoa. Ovdje 25.000 ljudi dolazi vidjeti one koji pričaju svoju priču preko knjiga – rekao je Kozina.

Glavna urednica Panonskog festivala knjige, Ivana Šojat, potom je najavila da u Osijek, uz Zdenku Kovačićek, dolaze Ivica Prtenjača, Srđan Dragojević, Edo Popović, Enes Kišević, Marko Gregur, Pričigin, Roman Pavić, Dorta Jagić, Edi Kiseljak i Gabrijela Rukelj Krašković.

A urednica festivalskog dječjeg programa, Ana Marić Laušin objasnila je da je njihov fokus na radionicama utemeljenima na aktualnim slikovnicima, lektirnim naslovima i knjigama za djecu koje su najposuđivanije u knjižnicama i kod djece pobuđuju najviše interesa.

– Djeca će raditi kartonske cipelice poput Šegrta Hlapića, praviti Drvo dobrote u Šumi Striborovoj, razgovarati o vrijednostima i je li zlato sve što sija temeljeno na knjizi Zlatarevo zlato Augusta Šenoe, izrađivat će hotele za kukce i hotele za osjećaje te vlastite zastave i pričati o simbolici i vrijednostima svjetskih zastava – objasnila je Marić Laušin.

Dvije radionice bit će posvećene Anti Gardašu, najvećem osječkom književniku za djecu.

– Među prvima ćemo predstaviti slikovnicu Mačka Lada i Lado nacionalnog folklornog ansambla LADO koji na taj način promovira vrijednosti hrvatske kulturne baštine. A u goste nam dolazi Domagoj Jakopović Ribafish koji će kroz svoju mini radionicu djeci i roditeljima na inspirativan način pričati o tome kako kvalitetno provoditi slobodno vrijeme i čuvati prirodu – rekla je urednica dječejg programa.

Stižu još Maja Šimleša, Ana Salopek (Gospođica Ura), Martina Makrov, Nina Slišković Goleš, Marijana Radmilović i Mia Jozić.

Foto: Komarilos i Grad Osijek