Zadnjih dana 2025. Hrvatske ceste raspisale su javnu nabavu za rekonstrukciju državne ceste oznake DC426 od raskrižja sa državnom cestom oznake DC7 do riječnog putničkog pristaništa Osijek, odnosno rekonstrukciju gotovo cijele Strossmayerove ulice od Gornjodravske obale (kod riječnog putničkog pristaništa na promenadi) do njezinog kraja, odnosno turborotora na ulazu u Višnjevac.

Rekonstrukcija Strossmayerove preduvjet je da tramvaj na liniji T1 konačno vozi svoju uobičajenu rutu, od Zelenog polja do Višnjevca. Radovi na ovoj značajnoj prometnici izvodit će se u četiri faze, uz kompletnu rekonstrukciju vodovodne i kanalizacijske mreže, te izmještanje tramvajske pruge iz zasebnog pojasa u prometni trak kolnika u Strossmayerovoj – na potezu od Kanižlićeve ulice prema zapadu. Na potezu od Rokove do Kanižlićeve pruga je već izmještena, tako da će se na ovom dijelu rekonstruirati vodovodna i kanalizacijska mreža, te uređivati zeleni pojas i parkirališna mjesta, te nogostupi i biciklistička staza. Uz sve to, na potezu od Kanižlićeve prema zapadu slijedi i izmještanje tramvajske pruge u prometni trak kolnika.

Na dijelu od Rokove do skretanja prema riječnom putničkom pristaništu na južnoj strani potrebno je rekonstruirati postojeća čvorišta na spojevima sa cjevovodima iz Waldingerove i Dubrovačke ulice, dok je na sjevernoj strani Strossmayerove predviđen spoj sa cjevovodom na Solarskom trgu (između crkve i kućnog broja 6), spoj sa slijepim krakom kod Gornjodravske obale 91, te spoj sa slijepim krakom kod Gornjodravske obale 90d. Ovdje će se radovi uglavnom izvoditi na trasama zelenih površina, pješačkih i biciklističkih staza, te parkirališta.

Procijenjena vrijednost projekta je 39.000.000,00 eura, a rok za završetak radova je 450 dana. Rok izvođenja radova počinje teći od pisane obavijesti o uvođenju u posao izvođaču radova, a u dokumentaciji o nabavi stoji kako će se radovi  izvoditi sve dane u tjednu, uključujući subote, nedjelje i državne blagdane.

„Izvođač je dužan organizirati, a naručitelj je dužan omogućiti, izvođenje radova u vremenu na način da se radovi izvedu u propisanom roku, te u tu svrhu, po potrebi, organizirati rad u više smjena, 24 sata dnevno. Radovi moraju biti završeni u navedenom roku. Rok za izvršenje radova je bitan sastojak ugovora. U slučaju da radovi ne budu izvršenu u navedenom roku, ugovor se raskida po sili zakona“ – stoji između ostalog u dokumentaciji.

Rok za dostavu ponuda je 3. veljače 2026. u 11 sati, kada će i započeti javno otvaranje ponuda. Rok za donošenje odluke o odabiru izvođača radova je 120 dana od dana isteka roka za dostavu, što konkretno znači da, ukoliko se u „prvom krugu“ odabere izvođač, radovi bi mogli započeti početkom jeseni. A Stossmayerova Zelenom avenijom postati, ukoliko sve bude teklo glatko, u proljeće 2028. godine.

Foto: Komarilos

Umjetna inteligencija ušla je u sve pore naših života, pa iako okvirno znamo kako ćemo živjeti u idućoj godini, odlučili smo se poigrati i upitati Chat GPT hoće li Osječanke i Osječani živjeti u blagostanju u 2026.

Grad Osijek, prema Chat GPT-ju u 2026. ulazi s najjačim investicijskim tempom u Hrvatskoj za grad ove veličine. U posljednje četiri godine realizirano je preko 150 projekata vrijednih više od 300 milijuna eura, što uključuje ulaganja u obrazovanje, prometnu infrastrukturu, stanovanje i javne prostore. Grad je donio rekordan proračun za 2026. u iznosu od 227,6 milijuna eura, najveći u povijesti Osijeka, s planiranim velikim brojem kapitalnih projekata.

Počinje izgradnja 206 novih POS stanova s ciljem da se mladim ljudima i obiteljima olakša pristup pristupačnom stambenom prostoru. Značajna su ulaganja u obnovu i modernizaciju tramvajskog sustava te u proširenje biciklističkih staza što će grad učiniti funkcionalnijim i ugodnijim za život.

Neke komunalne usluge će poskupjeti, što je dio plana za održavanje kvalitete javnih usluga i infrastrukture, a u idućoj ćemo godini bilježiti rast zaposlenih. AI kaže kako Gospodarska zona Nemetin ostaje jedna od ključnih za privlačenje investicija i otvaranje radnih mjesta, dok je veliki dio proračuna usmjeren na obrazovanje — ulaganja u vrtiće, škole i sportske dvorane. Novi kulturni kapaciteti kao što je dvorana Franjo Krežma dodatno će obogatiti kulturnu scenu i mogućnosti slobodnog vremena. I u 2026. će, prema AI-ju turizam u Osječko-baranjskoj županiji rasti, s rekordnim brojkama noćenja.

Kada je u pitanju demografija, ona će i dalje biti izazov, no investicije i programi stanovanja ciljaju upravo na poticanje ostanka i povratka mladih.

• Ukratko — u 2026. život u Osijeku, prema umjetnoj inteligenciji, trebao bi biti:

• Urbaniji i funkcionalniji – boljom javnom infrastrukturom i prometnim rješenjima
• Više prilika za zaposlenje – uz rast IT sektora, industrije i lokalne ekonomije
• Više stanova i prostora za obitelji – novi POS stanovi i obnova javnih objekata
• Obrazovanje i kultura – snažan fokus na obrazovanje i kulturne sadržaje

Kada su u pitanju izazovi, u 2026. mogao bi se suočiti i s nekim problemima, poput depopulacije odnosno pada broja stanovnika, a iako grad radi na POS stanovima i planovima za razvoj stanovanja, osiguravanje pristupačnih stanova za mlade obitelji ostaje problem — uz još uvijek preskupe nekretnine u odnosu na prosječne plaće u Osijeku.

Upravljanje velikim infrastrukturnim projektima također bi se mogli naći pred nekim izazovima, poput koordinacije brojnih projekata (škole, tržnica, prometnice), praćenja rokova i troškova, te nadzora nad kvalitetom izvedbe.

• Stoga sažeto, najveći izazovi Osijeka u 2026. bi bili:
• Demografska kriza (pad stanovništva)
• Dostupnost stanovanja za mlade i obitelji
• Ovisnost o EU fondovima i javnim sredstvima
• Kompleksnost upravljanja velikim projektima
• Poboljšanje prometne povezanosti i infrastrukture

Sljedećih 365 dana koji su pred nama pokazat će uistinu kakav je život u novoj godini, te možemo li vjerovati svemu što umjetna inteligencija kaže. Kako god bilo – želja je svih Osječanki i Osječana da žive u modernom, sigurnom, zdravom i uređenom gradu.

Foto: Komarilos

U nedavno obnovljenoj i službeno u promet puštenoj Sljemenskoj ulici sad se otvara novi set starih problema. U najužem dijelu ulice s dvosmjernom cestom praktički nema dovoljno prostora ni za puni profil standardiziranog nogostupa s obje strane, a građani koji ondje žive negdje trebaju i parkirati automobile.

Neki od njih, koji žive u najužem dijelu ulice, vratili su se starim navikama parkiranja na nogostupima ispred svojih kuća, no ti nogostupi nisu dovoljno široki te njihovi automobili i dalje dijelom ostaju na cesti. U ovakvim uvjetima stvaraju se dvostruki problemi – auto parkiran na nogostupu onemogućuje prolazak pješaka, a istovremeno zauzima i dio prometne trake na cesti. Ovo je ulica kojom prometuju i gradski autobusi, u prometnim špicama promet bude vrlo intenzivan i takvo parkiranje otvara cijeli niz sigurnosnih rizika za sve sudionike u prometu – pješake, vlasnike parkiranih automobila i za one koji se ulicom voze u automobilima, kombijima i autobusima.

Nekoliko građana javljalo nam je da su tijekom vikenda vidjeli kako prometni redari na nepropisno parkiranim automobilima ostavljaju upozorenja i najavljuju kažnjavanje. To je, naravno, kod jednog dijela građana izazvalo oduševljenje, a kod drugih razočarenje. Možda o kompleksnosti problema najbolje govori jedan od sugrađana koji nam je napisao dužu poruku kako bi objasnio situaciju:

“… s obzirom da ste popratili otvorenje Sljemenske ulice, vjerujem da ste upoznati da to znači i naplatu kazni svima koji u Sljemenskoj ulici parkiraju na nogostupu pred vlastitim kućama ili na cesti (također pred vlastitom kućom). S obzirom da većina kućanstava nema kolni ulaz ili garažu, druge alternative za parking nema. Vijenac Petrove gore i Vijenac Dinare nisu dostatni ni za stanare tamošnjih zgrada, a kamoli za dodatan priljev vozila stanara Sljemenske ulice. Tijekom vikenda je komunalni redar pisao upozorenja svim vlasnicima parkiranih vozila, a vjerujem da će tijekom radnih dana krenuti i kazne… a nikakvo alternativno rješenje nije pruženo… stanari ove ulice neće mirno sjediti i plaćati kazne. Napominjem da postoji velik broj ulica u gradu gdje je situacija s parkingom i protočnosti prometa puno gora, ali kazne se ne naplaćuju, nego se strogoća trenira u Sljemenskoj ulici.”

U svakom slučaju, ova tema izgleda tek dolazi na dnevni red.

Foto: Komarilos

U srijedu, 26. studenoga stup sa slavinom na Trgu svetog Trojstva u Tvrđi bio je ograđen kako mu se ne bi moglo pristupiti, a građani koji su ga fotografirali primijetili su da je oštećen. Riječ je o stupu koji se nalazi na uglu ulica Ruđera Boškovića i Franje Kuhača, neposredno kod ulaza u Muzej Slavonije. Inače, na glavnom trgu u Tvrđi nalazi se još jedan takav, dobro očuvan stup, na uglu Kuhačeve i ulice Franje Markovića, kod Glazbene škole.

Uglavnom, građani koji dolaze na adventski Božićni sajam u Tvrđi primjećuju kako od početka manifestacije stup više nije na poziciji gdje su ga uobičajeno viđali nego je tamo ostao samo kameni podest na kojemu se oduvijek nalazio.

Tog autentičnog spomenika vremena na trgu više nema jer je oštećen automobilom. Prema iskazu očevidaca, tijekom naročito kišovitog popodneva u vrijeme dok se radilo na instalaciji kućica Božićnog sajma, jedan od angažiranih radnika je pomicao vozilo i nenamjerno se njime, vozeći iznimno sporo, praktički naslonio na stari stup. To je prouzročilo vidljiva oštećenja, a vrlo brzo je na teren izašla i policija. Stup je nakon toga ograđen, a kako je procijenjeno da predstavlja opasnost za veliki broj građana koji će se tamo okupljati na adventskim i koncertnim programima tijekom prosinca – odlučeno je o njegovom privremenom uklanjanju. Kako o tome zapravo i nema službenih obavijesti, pretpostavka je da će stup na trg biti vraćen kad bude popravljen.

Prema dostupnim podacima, radi se o povijesnom artefaktu, ostatku prvih javnih pumpi koje su imale ugrađene klasične bunarske ručke za pumpanje i izljeve. Uz ove dvije koje još uvijek stoje na trgu postojale su još dvije na sjevernim uglovima. Izgrađene su od šikloškog kamena isto kao i zdenci na istočnom i zapadnom dijelu trga, a ona kod Glazbene škole je i bolje obnovljena nakon nekih oštećenja i na njoj postoje ručke. Sve je to dio prvog javnog vodovoda u Osijeku iz vremena kad su ljudi ovisili o vodi koja je na ovaj način distribuirana na trgu.

Kako se sustav javne vodoopskrbe razvijao onda su kasnije instalirane i dvije pumpe na dravskoj obali te su vodu iz rijeke pumpale na trg. Tadašnji osječki vodovod, jedan je od najstarijih u Hvatskoj, izgrađen je u 18. stoljeću i u početku je bio namijenjen isključivo za vojne potrebe, a onda su se njime počeli služiti i stanovnici Tvrđe, odnosno do kraja stoljeća su se na taj sustav spojili i neki civilni objekti.

Foto: Građani Komarilosi i Komarilos

Blato koje se sa površine između tramvajske pruge i nogostupa u Reisnerovoj ulici kotačima automobila iznosi i na kolnik svakodnevna je pojava, posebno u kišnim, hladnim mjesecima. Na potezu od kružnoga toka Đakovština pa do Ulice Zrinjevac ovo je dugogodišnji problem koji eskalira u jesen i zimu.

Sjeverna strana ovog poteza formalno nema uređeno parkiralište, no građani ovdje parkiraju. Ponajprije oni koji žive u nizu kuća i stambenih zgrada, ali i drugi koji „nalete“ na slobodno mjesto. Pa su onda i stanari i prolaznici zapravo u blatu koje se kotačima, osim na kolnik, prenosi i na nogostup.

Apsurdna situacija u širem centru grada podsjeća na kakvu njivu, a ne uređen urbani prostor. Ovdje bi trebalo urediti dio između pruge i nogostupa ili jednostavno svakodnevno kažnjavati vozače koji ovdje parkiraju, dok ne osvijeste da ovdje nije previđeno parkiranje.

„Blato i neodržavana površina u samom centru grada – Reisnerova ulica kod broja 64. Izgleda zapušteno, neuređeno i potpuno zanemareno, kao da se nalazi na periferiji, a ne u frekventnoj ulici kojom prometuju tramvaji, autobusi i velik broj pješaka.“  – javljaju sugrađani ogorčeni ovakvom slikom.

REISNEROVA Od Đakovštine do Zrinjevca između pruge i pločnika sve je razrovano i blatnjavo

Reisnerova je u jednom dijelu u potpunom blatnom kaosu, ljudi izađu iz kuće i ugaze u blato

Foto: Građani Komarilosi