Još je u ožujku pet osječkih osnovnih škola dobilo ugovore za izgradnju školskih sportskih dvorana. Jedna od njih je i OŠ Vijenac na Vijencu Ivana Meštrovića u čijem su dvorištu ljetos započeli radovi na izgradnji nove sportske dvorane koja će služiti učenicima predmetne nastave, kako bi se nastava tjelesne i zdravstvene kulture mogla u cijelosti odvijati u sportskim prostorima, dok će postojeća manja dvorana bila za učenike razredne nastave i produženi boravak.

Nova, jednodjelna sportska dvorana od 814,04 m2 imat će i prateće sadržaje  – svlačionice, sanitarije i spremište, a uredit će se i okoliš –igralište, pristupi i hortikultura. Ukupna bruto površina škole nakon dogradnje iznosit će 3.435.29 m2, a dogradnja će omogućiti izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u adekvatnim uvjetima, uz razvoj sportskih i rekreativnih aktivnosti za učenike i lokalnu zajednicu.

Vrijednost radova je 3.158.441,80 eura, od čega je 2.291.036,33 eura bespovratnih EU sredstava.

Foto: Komarilos

Uoči blagdana Svih svetih i Dušnog dana položeni su vijenci i zapaljene svijeće u spomen na sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata ispred Kapelica Majke Božje Kraljice Mira na Krunskoj utvrdi.

Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin rekao je kako se prisjećamo svih onih koji nisu više s nama, a posebnu počast i poštovanje odajemo onima koji su dali svoje živote u obrani suvereniteta naše domovine.

– Posebno na dan Svih svetih želimo ovdje zapaliti svijeću i položiti vijenac i prisjetiti se svih onih kojih se nema tko drugi prisjetiti, koji nemaju svojih obitelji, a dali su živote za našu slobodu. Na žalost, mnogi poginuli hrvatski branitelji bili su toliko mladi da nisu stigli ni zasnovati svoje obitelji, a roditelji im više nisu živi. Danas se posebno njih sjećamo i izražavamo vječnu zahvalnost jer su žrtvovali ono najvrjednije, dali su svoj život za našu slobodu – naglasio je Vulin.

Foto. Grad Osijek

U Dvorani Franjo Krežma održava se Znanstveni sabor Slavonije i Baranje 2026., pod nazivom „Gospodarski snažna i otporna Slavonija i Baranja”, u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Osijeku uz suorganizaciju Grada Osijeka i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Glavni tematski stupovi Znanstvenog sabora su hrana (održiva proizvodnja, sigurnost hrane, otpornost prehrambenog sustava), znanje (inovacije, tehnologije, prijenos znanja iz institucija u gospodarstvo) i upravljanje (kvaliteta institucija, javne politike i donošenje odluka).

Davor Miličić, akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti rekao je kako je drugi Znanstveni sabor Slavonije i Baranje od iznimnog značaja za ovu regiju, jer je Slavonija dio Hrvatske koji ima ogroman potencijal koji trebamo iskoristiti u narednim godinama što je najbolje moguće.

– Teme su hrana, nešto što je u Slavoniji budućnost, jer Slavonija može hraniti ne samo Hrvatsku, nego i mnoge druge zemlje. Potom je tu znanje, jer nema moderne agronomije i poljoprivrede bez znanja, razvoja i primjene novih tehnologija i na kraju upravljanje. Bilo bi dobro da političari slijede naputke znanstvenika jer će im onda odluke biti utemeljene na metodologiji znanosti i time će se te odluke moći lakše braniti. Mislimo da je vrlo bitno danas to objediniti – naglasio je Miličić, dodavši kako će se tijekom dva dana raspravljati kako integrirati ono što nam nudi suvremena znanost, ono što Slavonija može dati po pitanju proizvodnje hrane i interakcija s političarima, odnosno onima koji donose odluke. 

Drago Šubarić, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku rekao je da 100.869 studenata završilo neki od studija našeg Sveučilišta, pa vjeruje da su oni pokretači gospodarskog, znanstvenog, kulturnog i drugog života u Slavoniji i Baranji.

– Proizvođači hrane u svijetu danas su suočeni s brojnim problemima – porast broja stanovništva, migracije, imamo primjera da se svjetska energetska kriza rješava sirovinama iz poljoprivrede tako da su sve to izazovi s kojima se suočavamo – dodao je.

– Osijek, Slavonija i Baranja imaju puno razvojnog potencijala i aduta. To je svakako poljoprivreda, prehrambena tehnologija, znanje i inovacije, nove tehnologije. Jasno je u kojem smjeru bi grad trebao ići – i u povezivanju od poljoprivrede do novih tehnologija, do toga da su tvrtke koje dolaze iz Osijeka konkurentne i međunarodno prepoznate na svjetskim tržištima – rekao je gradonačelnik Ivan Radić.

Foto: David Jerković/PIXSELL

Još u veljači Gradu Osijeku je odobreno 11,2 milijuna bespovratnih eura za izgradnju nove Osnovne škole Vladimira Nazora u Retfali. Sada, osam mjeseci kasnije, na parceli u Strossmayerovoj 179 i 181 podignuta je ograda i krenula je priprema terena za izgradnju potpuno nove osnovne škole na mjestu nekadašnje, prvo osnovne škole, a potom i srednje Poljoprivredne i veterinarske.

Već se dugi niz godina u dvije retfalačke škole – Ivana Filipovića i Retfala, povećava broj upisanih prvašića, pa je sasvim logično što će se upravo ovdje graditi nova škola.

I to na mjestu stare Nazorice koja je u Retfali utemeljana 1957. i već prve godine bilo je upisano nešto manje od 1000 učenika. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća uobičajeno je bilo na svakoj godini imati odjeljenja A, B, C i D, a u svakome je bilo više od 30 učenika.

Nova Nazorica bit će troetažna zgrada sa 16 učionica, 6 kabineta, 2 laboratorija, knjižnicom, kuhinjom, blagovaonicom, sportskom dvoranom i pratećim sadržajima poput svlačionica, spremišta i manjih tribina. Na vanjskom, dvorišnom prostoru predviđeni su nogometno, košarkaško i rukometno igralište, atletska staza i uređene zelene površine.

Foto: Komarilos

U betonskim žardinjerama nalaze se, redom, staklene boce i bočice, kamenje, nekakvi metalni dijelovi, komadi plastike, plastične i papirnate čaše, odbačene kutije cigareta, opušci, pa čak i raspadnute role toaletnog papira jer je netko očito ondje obavljao veliki nuždu. Riječ je o žardinjerama na gornjem dijelu podvožnjaka na Vinkovačkoj cesti, a neki od ovih komada ako bi slučajno ispali bili bi vrlo opasni za vjetrobranska stakla na tisućama automobila koji kontinuirano prometuju cestom ispod. Naročito u slučaju jačih kihša koje bi mogle napuniti žardinijere, pa recimo istisnuti staklne boce.

Jednako je stanje u žardinjerama s obje strane željezničke pruge ispod koje ide cesta, i u Ulici Bartola Kašića i u Jadranskoj ulici. Za početak, bilo bi dobro s vremena na vrijeme provjeriti što se sve tamo nakuplja i po potrebi i počistiti.

Foto: Komarilos