Krajem rujna objavljeno je kako novouređena cesta i tramvajska pruga u Županijskoj ulici na dionici od Trga Ivana Pavla II do Ulice Hrvatske Republike tijekom kišnog razdoblja plivaju u vodi, pa je od izvođača radova zatraženo da obavi popravne radove. Zbog toga je ulica zatvorena za promet do kraja listopada, a izvođač radova preuzeo je na sebe sve troškove tih dodatnih radova.

Inače, investitor u radove je GPP jer se radi o segmentu velikog projekta Modernizacije javnog gradskog prijevoza u Osijeku, pa je njihov direktor Goran Pajnić tom prigodom rekao i kako su slični ili isti nedostaci utvrđeni i u Vinkovačkoj, te na dijelovima Strossmayerove i Radićeve ulice, odnosno da će i ti popravci biti također obavljeni na trošak izvođača radova.

Također, važna je informacija da u trenutku upućivanja izvođača radova da ponovi svoj posao obnovljena ulica još uvijek nije dobila uporabnu dozvolu.

LOŠE IZVEDENI RADOVI Županijska se zatvara za promet na mjesec dana, po kiši pliva u vodi

To je bila prilika za sipanje drvlja i kamenja na izvođače, nadzorne inženjere, investitore, procedure javne nabave i odabira izvođača radova, pa čak i na gradsku upravu koja je osnivač GPP-a. No, nije se dogodilo ništa, a mogli su se recimo svi politički akteri u Osijeku dizati na stražnje noge zbog pomicanja rokova konačnog završetka radova i činjenice da kasni ponovo uspostavljanje tramvajskog prometa. Krenula je nova školska, a u međuvremenu i studentska godina, i konačna normalizacija javnog gradskog prijevoza je tu prevažan faktor.

No, tjedan dana kasnije, nakon očito duže koncentracije, gradska organizacija SDP-a odlučila je danas (7. listopada) održati konferenciju za novinare na tu temu.

Predsjednik gradske organizacije, gradski vijećnik Vjeran Marijašević ispravno je konstatirao kako su građani na kraju sa strpljenjem zbog djelimice kaotičnog prometa u gradu, kako su neke prometne dionice bile zatvorene i mjesec dana i da sad još moramo čekati da se obavljaju popravci gotovih radova. No, iznenadio je nejasnim pitanjima: “Zašto je vodstvo Grada odnosno GPP-a odabralo očito nekompetentnog projektanta ili izvođače radova? Kakvi su interesi ovdje u pitanju i može li tko povjerovati da je sve ovo slučajno? Odgovara li iz nekog razloga ponavljanje radova izvođačima koji prema tvrdnjama iz GPP-a sami moraju snositi troškove? S obzirom da je riječ o više dionica, postavlja se pitanje gdje je isplativost…”.

Naime, tvrtka koja je izabrana na javnom najtečaju, dakle sukladno zakonu, nešto je loše napravila i zato će, opet sukladno zakonu, morati taj posao odraditi ponovo. I to o svom trošku. Građani se mogu ljutiti i negodovati jer ne mogu koristiti ulicu i zato što gradski prijevoz nije ponovo uspostavljen, ali stvarno je u najmanju ruku čudno da bi netko imao poseban interes iznova za iste novce raditi posao koji je već napravio. Ako postoje nekakve sumnje, onda ih je pred javnošću trebalo i izgovoriti, naročito zbog toga što je poziv novinarima da dođu u Županijsku sadržavao i zanimljivu navlakušu u naslovu “Dobar majstor dva puta mjeri, a jednom reže”.

Na Marijaševića se potom nadovezao i potpredsjednik gradske organizacije SDP-a, također gradski vijećnik Goran Kušec koji je konstatirao: “Zatvaranja ulica zbog često nekoordiniranih i loše izvedenih radova postali su nepodnošljivi, a kada se prometnice nakon završenih radova ponovno zatvaraju stvaraju se prometni čepovi i gužve. Ako uz sve to dodamo i poznati osječki „crveni val“ koji blokira čitave dijelove grada tijekom prijepodnevnih i poslijepodnevnih špica, čini se da Osijek, ako nije grad slučaj, postaje grad iz lošeg vica.”

I onda Kušec nije izdržao nego je ukratko i živopisno spomenuo taj vic, citirajući: “Fata je Fata, al’ dvaput je dvaput”.

Potom nijedan od njih dvojice nije imao ideju kako odgovoriti na pitanje što bi oni napravili u situaciji da su radovi loše izvedeni i da izvođač prihvaća da je pogriješio te preuzima na sebe obaviti dodatne popravne radove o svom trošku.

Čini se da bi pressica koja se odvijala u buci radnih strojeva u Županijskoj mogla biti zapamćena eventualno po Kušecovom vicu ili po mogućoj prijavi izvođača radova koji bi policiji mogao dojaviti da je skupina građana bez zaštitne opreme ušla u prostor gradilišta i tako možda ometala izvođenje radova i ugrozila svoju sigurnost. To bi, moguće, bio jedini smisleni efekt ovakvog javnog nastupa. Sve ostalo je, nažalost, promašaj. Ili, ako baš hoćete da bude i zabavno – sve ostalo je bio vic.

Foto: SDP

“Epidemija bolesti COVID-19 proglašena je Odlukom ministra zdravstva, 11. ožujka 2020., istoga dana kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju bolesti COVID-19.

Sukladno proglašavanju epidemije bolesti COVID-19, a imajući u vidu iznimne uvjete rada kojima su bile izložene osobe na poslovima vezanima uz zaražene osobe, Vlada Republike Hrvatske donijela je 7. prosinca 2020. na prijedlog ministra zdravstva, Odluku o posebnoj nagradi za obavljanje poslova pružanja skrbi pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19 za radnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi te pripadnike oružanih snaga i službenike kaznenih tijela koji obavljaju poslove vezane za pružanje javnozdravstvene zaštite.

Svjetska zdravstvena organizacija 5. svibnja 2023. objavila je da više ne smatra bolest COVID-19 javnozdravstvenom opasnošću koja izaziva međunarodnu zabrinutost. Uzimajući u obzir navedenu činjenicu, na sjednici Vlade RH održanoj 11. svibnja 2023., a na prijedlog ministra zdravstva, donešena je Odluka o proglašenju prestanka epidemije bolesti COVID-19…”

Sve to stoji u priopćenju koje je medijima poslao osječki saborski zastupnik Boris Piližota i kojega zanima: “Zašto je odluka o posebnoj nagradi za obavljanje poslova pružanja skrbi pacijentima oboljelima od COVID-19 bila na snazi još 15 mjeseci nakon proglašenja prestanka epidemije?”.

Piližota smatra da bi bilo od javnog interesa saznati zbog čega odluka o posebnoj nagradi nije stavljena izvan snage istoga dana kad je donesena odluka o prestanku epidemije? Zatim, koliko je ljudi primalo dodatak od 10% na osnovnu plaću tijekom tih 15 mjeseci nakon pandemije? I, konačno, koliko je novca potrošeno u tom razdoblju?

Foto: Freepik

– Postoje jasne indicije da je ginekolog KBC Osijek osuđen za silovanje pacijentice nastavio činiti kaznena djela narušavanja spolne slobode, odnosno da je nastavio zlostavljati žene. Tek nakon višemjesečnog rada i pritiska ženskih udruga, primarno osječke udruge Adela, te potom pritiska medija, javnosti  i nas, oporbenih političara, ali i tisuća i tisuća građanki koje su na ministarstvo poslale mailove i tražile reakciju postigli smo to da je dotični prvo poslan na bolovanje, a potom da je konačno i zaista udaljen s radnog mjesta – rekla je predsjednička kandidatkinja Možemo! dr. sc. Ivana Kekin pred novinarima prilikom posjete konferenciji AgroRocks u Osijeku.

Podsjetila je da i u Vukovaru radi liječnik koji je osuđen za bludne radnje nad studentima, kojega je grupa studenata i prijavila. Konačno, konstatirala je kako nakon višemjesečnog zavlačenja u Osijeku, isto sad gledamo i u Vukovaru.

Stoga zahitijeva izmjene i dopune i Zakona o liječništvu i Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje bi apsolutno spriječile da se takvi slučajevi ponavljaju.

Kekin je potom upozorila i na problem velikog broja kladionica i kladomata u gradovi, naznačivši da je to problem i u Osijeku.

– Upozorila bih da smo upravo između dva čitanja zakona o kockanju. No, prijedlog koji je došao na prvo čitanje u Sabor apsolutno je nedovoljan i neće riješiti golemi javnozdravstveni problem kojeg imamo, a to je 40.000 ljudi ovisnih o kockanju, 250.000 pogođenih i 12% ovisnih srednjoškolaca – rekla je Kekin i dodala da se zalaže za zabranu kladomata u kafićima jer se tako regrutiraju djeca. Također, smatra da treba zabraniti oglašavanje kockanja putem društvenih mreža i influencera i sportaša, odnosno odmicati kladionica i kasina iz škola.

Foto: Borna Jaksic/PIXELL i Možemo

Prošle srijede (25. rujna) Drava kod Osijeka dosegla je vodostaj od 400 cm, a dan ranije se već počela i izlijevati na lijevu obalu kad je prešla 370 cm. Vodostaj je već tjedan dana u kontinuiranom opadanju, pa na vodeni val podsjećaju naneseni mulj te granje i trupci koji plutaju rijekom.

U šetnju preko pješačkog mosta, te do Zoo vrta sada se može bez problema, jer rijeka je ispod ruba obaloutvrde na lijevoj obali. Ovoga puta, za razliku od situacije iz lipnja, vodeni val u gradu praktički nismo ni osjetili. Dobro je što su i temperature niže, pa nas barem neće, kao ljetos, gnjaviti poplavni komarci.

Foto: Komarilos

Krajem 2021. najavljeno je kako će u Osijeku najkasnije za tri godine biti izgrađen novi, moderni prodajni centar Lesnine, vrijedan 15 milijuna eura, u Gospodarskoj zoni Jug. Najavljeno je i otvaranje najmanje 100 novih radnih mjesta. Tada je i potpisan ugovor o kupoprodaji zemljišta između Grada Osijeka i Lesnine Hrvatska, no do danas se po tom pitanju ništa nije dogodilo.

Najavljena investicija trebala se odvijati u dvije faze. U prvoj je trebaolo izgraditi objekt od 20.000 četvornih metara za brend Lesnina u roku od tri godine, za koji je unutar godinu dana trebala biti ishođena uporabna dozvola. Za drugu fazu je najavljena gradnja objekta za brend Mömax na još 10.000 četvornih metara.

Prostor od 35.000 metara četvornih nalazi se u Gospodarskoj zoni Jug, koja je omeđena južnom obilaznicom i ulicom Svetog Leopolda Mandića.

Najave projekta su u međuvremenu zaboravljene, ali se na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća na dnevnom redu našao prijedlog rješenja o sklapanju dodatka ugovoru o kupoprodaji građevinskog zemljišta. Lesnina je, naime, podnijela zahtjev za produženje roka od dvije godine (do 21. prosinca 2026.) u kojem bi trebala ishoditi građevinsku dozvolu za zgradu, izgraditi objekt gospodarske namjene te ishoditi uporabnu dozvolu za isti objekt s klauzulom pravomoćnosti.

Do kašnjenja u realizaciji planiranih aktivnosti došlo je zbog tri razloga.

1. Izvršenje obveze Grada Osijeka za rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa s vlasnikom zemljišta preko kojeg se omogućava prilaz na lokaciju investitora, koji je riješen tek u lipnju prošle godine

2. Naknadno utvrđena obveza Grada na ishođenje mišljenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš koju je trebalo ishoditi za cijelu Gospodarsku zonu Jug, odnosno za izgradnju prometnica u zoni – krajem 2022. Grad je upućen na Ministarstvo, pribavlja elaborat, podnosi ga u travnju 2023., a od Ministarstva krajem prošle godine dobiva mišljenje da za taj zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš

3. Nedovršena 1. faza ceste uz Gospodarski centar, odnosno prvi dio ceste u pravcu Lesnine – cesta je tek u siječnju ove godine dobila uporabnu dozvolu, kada Lesnina podnosi novi zahtjev za građevinsku dozvolu za cestu, a u travnju o svom trošku i započinje izgradnju ceste

Dakle, i ozbiljni se investitori teško i godinama probijaju kroz gomile propisa, pribavljajući potrebna rješenja, mišljenja, elaborate, procjene i dozvole. U svakom slučaju, sad više nije tri godine nego tri plus dvije. Sad tih stotinu novih radnih mjesta čeka prosinac 2026. To će vrijeme naprosto proletjeti. Možda investitori i stignu prikupiti sve papire.

Foto: Freepik