Na završnoj konferenciji EU projekta „Modernizacija tramvajske infrastrukture na području grada Osijeka“, koja je održana u galerijskom prostoru osječkog Kulturnog centra, istaknuto je da je u projekt uloženo gotovo 48 milijuna eura te da je to najveće ulaganje u tramvajsku infrastrukturu u novijoj povijesti Osijeka.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz dvije faze – kroz Program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. i Program Konkurentnost i koheziija 2021 – 2027.

– Dobili smo 9,5 km nove tramvajske pruge, isto toliko nove kontaktne mreže, 23 nova tramvajska stajališta, dvije obnovljene ispravljačke stanice i jednu potpuno novu. U budućnosti je plan još puno ulagati u javni gradski prijevoz i u proširenje mreže. Iduće godine stiže još 10 novih tramvaja, pa će ih na ulicama biti ukupno 20 novih. Dodatno, stiže i 19 novih električnih autobusa a do tada će biti pripremljena i infrastruktura za njihovo punjenje. Uz onih prethodno nabavljenih 13 autobusa s Euro 6 normom, praktički će cijeli autobusni vozni park biti praktički novi – rekao je zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

Također je najavio i projekt obnove Strossmayerova ulice u sklopu kojega će biti i kompletno obnovljena tramvajska infrastruktura. Rekao je da postoji i projekt nove tramvajske remize, a plan je tramvajskom prugom spojiti gradske četvrti Donji grad i Jug 2 i to baš kod nove remize.

Upravo završeni projekt modernizacije realiziran je s ciljem unapređenja kvalitete i sigurnosti javnog gradskog prijevoza, povećanja učinkovitosti prometnog sustava te podizanja kvalitete života građana. Tijekom završne konferencije kroz petominutni su film predstavljeni ključni rezultati projekta i ostvareni infrastrukturni zahvati, a bilo je govora i o učincima projekta na sustav javnog prijevoza i urbanu mobilnost te o daljnjim razvojnim planovima u području održivog prometa u Osijeku.

– Bilo je to vrlo izazvno, ali sve smo realizirali kako je planirano. Sad imamo jednu od najmodernijih tramvajskih pruga u Europi. Tramvajska stajališta su posebno prilagođena osobama s invaliditetom i starijim sugrađanima kako bi što jednostavnije ulazili u nove niskopodne tramvaje. A na noseće stupove naše nove kontakne mreže Grad Osijek je dodatno instalirao novu LED rasvjetu – pojasnio je Darijan Rudan, direktor GPP-a.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL (naslovna) i Grad Osijek

Na konferenciji za novinare, koju su predstavnici Možemo i SDP-a održali pred zgradom osječkog HNK, najkonkretnija je bila saborska zastupnica Urša Raukar-Gamulin. Najprije je govorila o tome kako se trenutno na mjesta glumaca koji odlaze u mirovinu ne zapošljavaju novi glumci, odnosno da se mladim glumcima ne produžuju ugovori. Rekla je kako u osječkom HNK trenutno ima 17 članova glumačkog ansambla i da će ih uskoro biti 16 te je to dovela u kontekst s činjenicom da osječka Akademija dramskih umjetnosti svake godine izbacuje nove generacije glumaca za koje u Osijeku nema mjesta.

Također, Raukar-Gamulin je istaknula i kako je prije dvije godine najavljeno ulaganje sedam milijuna eura za obnovu zgrade HNK iz EU fondova, ali da do sada nema informacija da bi se takvo što moglo dogoditi. Zbog toga je pozvala i ministricu kulture Ninu Obuljen-Koržinek da obrati pozornost na situaciju s kazališnom zgradom, a županicu Natašu Tramišak da svojim znanjem, s obzirom da je nekad bila ministrica regionalnog razvoja i EU fondova, pomogne u pronalaženju rješenja za obnovu zgrade. Dodatno, Raukar-Gamulin je ministricu kulture prozvala i da obrati pozornost na činjenicu da je predsjenik Kazališnog vijeća Anto Đapić koji, smatra ona, nema apsolutno nikakve veze s kulturom, pa po zakonu ne bi ni smio biti član vijeća.

Gradski vijećnik Vjeran Marijašević govoreći o HNK ustvrdio je kako gradska politika kazalištem upravlja kroz pitanje racionalizacije te na taj način ne dobiva nikakvo rješenje. Također je kao primjer lošeg upravljanja kulturom u Osijeku istaknuo i pripajanje Gradskih galerija Kulturnom centru koji je zapravo postao dvorana za “gaže stand up komičara”.

Predsjednik osječkog SDP-a, Goran Kušec je rekao kako se stožernu instituciju hrvatske kulture u Osijeku ne smije tretirao kao gradsko poduzeće.

Foto: David Jerković/PIXSELL

Gradska komunalna tvrtka Unikom od danas (15. lipnja) započinje s obavljanjem dimnjačarskih poslova koje joj  je povjerio Grad Osijek. Uz promjenu isporučitelja, uvodi se novi cjenik koji građanima donosi pregledniji obračun usluga i niže cijene u više kategorija redovitih pregleda.

Tako će primjerice za korisnike individualnih stambenih objekata koji koriste kruto ili tekuće gorivo cijena redovitog pregleda iznositi 19,11 eura, što je smanjenje za 10,41% u odnosu na uslugu koju je naplaćivao koncesionar prije poskupljenja.

Uz niže cijene usluga, jedna od najvažnijih promjena odnosi se na ukidanje zasebne naplate pojedinih stavki. Uz to, izdavanje dimnjačarske potvrde više se neće posebno naplaćivati. Isto vrijedi za kontrolu dimovodne cijevi, a kod plinskih sustava i za kontrolu dozračnog sustava, koje će biti sastavni dio redovitog pregleda bez dodatnih troškova za korisnike.

– Nakon više od dva desetljeća dimnjačarskih poslova koji su se obavljali kroz koncesijski model, odlučili smo ovu komunalnu uslugu povjeriti gradskoj tvrtki Unikom. Naš je cilj jasan – da građani točno znaju što plaćaju, da usluga bude transparentna i da se uklone nepotrebne zasebne naplate – izjavio je gradonačelnik Ivan Radić.

Foto: Magnific

Konačno se vidi kako zgrada Državnog arhiva u Tvrđi izgleda nakon obnove. Nakon što su uklonjene skele objekt je doslovno promijenio vizuru istočnog ulaza u staru gradsku jezgru.

Još su u ožujku prošle godine krenuli radovi na energetskoj obnovi vrijedni više od 2 milijuna eura. Čak 96% obnove sufinancirano je sredstvima EU, dok ostatak financira Ministarstvo kulture i medija. Obnova je obuhvatila izolaciju fasade, uređenje krovišta, te uvođenje novog sustava grijanja i ventilacije i izvodila se u nekoliko faza, budući da je zgrada u kojoj je arhiv smješten spomenik kulture prve kategorije u sastavu Tvrđe.

Jednokatnica uglastog oblika izgrađena je u starom baroknom slogu 1722. godine, a Državni je arhiv u nju smješten 1975. iz zgrade u Kuhačevoj 27, budući da je taj prostor bio premalen za svu arhivsku građu. Iako obnovljen, prostor Državnog arhiva i dalje je premalen za svu građu, koja se osim u arhivu čuva i na četiri privremene lokacije.

Grad Osijek još je 2003. Državnom arhivu darovao zemljište u Podravlju, u Ulici princa Eugena Savojskog. Na čestici od oko 4000 kvadratnih metara trebala bi se izgraditi nova arhivska zgrada s oko 3000 kvadratnih metara prostora.

DRŽAVNI ARHIV Krenula energetska obnova, zgrada će imati novi sustav grijanja i ventilacije

Foto: Komarilos

Prije nešto više od mjesec dana otvorene su ponude pristigle na natječaj Javne nabave za rekonstrukciju Strossmayerove ulice kada je konstatirano kako je pristigla samo jedna ponuda zajednica ponuditelja okupljena oko osječke tvrtke Osijek-Koteks. No, do danas nije objavljena odluka o odabiru.

Podsjećamo kako je procijenjena vrijednost nabave bila je 39 milijuna eura, a oni su ponudili da će posao obaviti za 42.882.431,76 eura, odnosno za 53.603.039,70 eura s PDV-om.

Ako se nitko ne bude žalio produžetak Strossmayerove gradit će Osijek-Koteks i partneri

Prilikom nedavnog gostovanja u emisiji Radio Osijeka gradonačelnik Ivan Radić govorio je i o toj temi:

– U tijeku je pregled ponuda i vjerujem da ćemo vrlo brzo potpisati ugovor za novu ulicu i nakon toga riješiti još jedan veliki problem kojega sam svjestan, a to je da tramvaj ne vozi do Višnjevca. Ali kad se projekt završi, tramvaj će opet ući u Višnjevac. Rok od 450 dana će biti žestok, radit će s epunom parom, ali moramo to napraviti kako bi dobili lijepšu ulicu i kako bi se Retfalčani i Višnjevčani čim prije krenuli voziti tramvajem – rekao je gradonačelnik.

Također, objasnio je kako će prilikom rekonstrukcije Strossmayerove biti izvedena potpuno nova kanalizacija te da će to riješiti i problem Ulice Bele Bartoka koja je u potpunosti obnovljena u veljači 2025., a onda je iste godine u kolovozu nakon jače kiše bila pod vodom.

– Ovdje imamo sitauciju da ulice poput Bele Bartoka kod jakih kiša, unatoč tome što smo ih rekontruirali, doživljavaju poplave jer se kolektor na Strossamyerovoj zaštopa. Rješavanjem Strossmayerove riješit će se i to – rekao je gradonačelnik.

ULICA BELE BARTOKA Nakon 60 godina stanovnici dobili novi vodovod i kanalizaciju

UKUPNA ŠTETA 10 stabala na cestama, 40 poplavljenih podruma i 5 problema s krovovima

Podsjetio je i kako se razvijala ideja o investiciji u obnovu Štrosike.

– Modernizacijom tramvajske infrastrukture gledali smo kako napraviti funkcionalnom i Strossmayerovu ulicu, koja ima veliki potencijal da izgleda kao Europska avenija. Biciklistička staza iako postoji, zapravo je na nogostupu, pa stanovnici praktički kad izlaze iz svojih kuća nalijeću na bicikoliste. Dva se biciklista ne mogu mimoići, a teško će jedan pokraj drugoga proći bicikjlist i pješak. Osim toga, nasred biciklističke staze bili su stupovi javne rasvjete, a tramvajska pruga zapravo preblizu kućama, pa bi se pri svakom prolasku tramvaja prozori tresli. Smišljali smo kako prekategorizirati tu ulicu, pa smo 2022. to uspjeli i Strossmayerova je postala državna cesta, prije svega kako bi u svemu tome imali pomoć države odnosno Hravtskih cesta. Riječ je o projektu vrijednom čak 50 milijuna eura. Kada vam kažem da je ovogodišnji proračun 127 milijuna eura onda se može shvatiti o kolikom iznosu gvorimo. Taj se projekt, dakle, definitivno ne bi mogao financirati bez podrške Vlade RH.

Projekt podrazumijeva da će tramvajska pruga ići u desnu kolničku traku, a rekonstrukcijom se dobiva i prostor za drvored, pa će ulica zbog toga postati zelena avenija. Riješit će se i problem parkirališnih mjesta i dobiti prostora za biciklistučku pješačku stazu.

Foto: Komarilos