Connect with us

Kovinar

Skupljali smo čepove da nam osvijetle most, a da probamo sad s praznim rolama WC papira?

Potpuni poraz, jedan od 100 najljepših mostova na svijetu je u Osijeku, a i dalje nemamo rješenja kako ga osvijetliti

Objavljeno

.Dana

Na jedinom pogodnom prijelazu preko donjeg toka rijeke Drave, panonsko pleme Andizeti su podigli Mursu (kako su ga kasnije nazvali Rimljani), svoje najveće naselje. To je ilirsko pleme vjerojatno migriralo s prostora današnje Bosne. I za pretpostaviti je da su pronalazili načine za prelazak preko rijeke i odlazak u veliku močvaru koja se nalazila prokoputa jer su ih mamile velike količine ribe i divljači.

Negdje između 9. i 2. godine prije Krista rimska je vojska osvojila Mursu, pa je za pretpostaviti kako su i oni, iz istih razloga, zadivljeno gledali u veliku močvaru preko rijeke gdje je ogromna količina hrane bila nadohvat ruke. Paralelno su punih 200 godina mudrovali kako bi najlakše prešli Dravu koja je tada bila prilično divlja i nepredvidiva, a i vrlo široka.

Prvi su most Rimljani sagradili 236. godine. Nalazio se u produžetku današnje Huttlerove ulice, u Donjem gradu. Bio je to kameno-drveni most, koji je uništen u 5. stoljeću kad je propala rimska Mursa.

Jedan od povijesno najpoznatijih osječkih mostova zasigurno je Sulejmanov most iz 1566. Il ponte famoso d’Essek. Tako su ga u Europi zvali. Bio je to tada epski inžinjerski i graditeljski pothvat. Pontonski most na čamcima povezanim lancima, ukupne dužine oko 8 kilometara i širine 6 metara. Vodio je do Darde. Preko cijele močvare do suhih predjela današnje Baranje. Trajao je nekih 120 godina dok ga na kraju vojvoda Badenski nije spalio tjerajuci Turke prema Osijeku.

Kroz povijest, Osijek je imao ukupno 16 mostova preko Drave. Većina je srušena ili spaljena u povijesnim previranjima. Ali zahvaljujući ovom koji stoji i danas – Osijek je uvršten u knjigu o 100 najljepših mostova na svijetu.

Viseći pješački most izgrađen je 1980. Izgradila ga je Beogradska firma Mostogradnja i to u svega tri mjeseca. Zahvaljujući ideji, viziji i ogromnoj energiji tadašnjeg predsjednika tadašnje Skupštine općine Osijek, odnosno gradonačelnika Ivice Feketea. Do 1991. zvao se Most mladosti, a sad svatko ima svoju varijantu imena – Pješački most, Bijeli most, Viseći most… Obnavljan je nekoliko puta. Zadnji puta prošle godine. Dobro, nije baš išlo glatko. Dva puta su farbali gaznu podlogu. Prva je bila presvijetla pa se prebrzo zaprljala… No, kako god, most ovdje ponosno stoji već 44 godine i zajedno s konkatedralom i hotelom Osijek definira grad na svim turističkim fotografijama, razglednicama, monografijama, logotipima… To je naš most.

Onda je došla 2017. i na mostu je instalirana moderna LED rasvjeta, pa je naprosto procjvetao novom ljepotom. Mijenjao je boje, poprimao vizure hrvatske zastave, po potrebi i ukrajinske kad smo im slali poruke podrške… Tehnologija svjetlosne animacije omogućila je da most postane medij za sebe, da komunicira naš glas, naš stav i da nas ujedinjuje… Za tu svjetlosnu raskoš Osječani su skupljali čepove Coca-Cole! Točnije, skupili su 108.048 čepova. Toliko ih je trebalo da bi Coca-Cola investirala u instalaciju te rasvjete kako je i obećala. Most je tada izgledao zaista prelijepo, ali uvijek je bilo mrvicu ponižavajuće da smo morali skupljati čepove da bi nam multinacionalka osvijetlila most.

Nitko od te sile državne, županijske i gradske administracije, svih tih razvojnih agencija te ureda za ovo i ono nije pronašao dostojanstveniji način za financiranje rasvjete na mostu, nego su građani morali skupljati čepove!?

No, dobro, to smo prebrodili. Zamijenili smo čepove za LED rasvjetu i sve je funkcioniralo do nedavno. A onda je, prilikom zadnje obnove, ta predivna LED rasvjeta pažljivo demontirana i – bačena u smeće. Most je opet vraćen u mrak. Tijekom večeri gotovo da se i ne vidi. A samo najhrabriji noću preko njega prelaze. I osjećaju jezu.

Dakle, prije 44 godine u gradu je izgrađen most na ponos svim građanima. A naša generacija nema rješenje kako taj lijepi most samo osvijetliti. Možda da razmislimo što bismo sad mogli skupljati? Možda prazne role WC papira, recimo. Također, ima tu i dodatne simbolike. Ona ružna Coca-Colina drvena klupa instalirana pokraj mosta onomad kad je instalirana i sad već bivša rasvjeta – isto je sad već u raspadu i samo što nije i ona već završila u smeću.

“Kad predvečer Drava mjesec sačeka

u srcu se javi čežnja daleka

i kad s neba zvijezda padne

ne znam kud

moje nade Dravom plove uzalud…”

(Najbolji hrvatski tamburaši / Josip Ivanković)

Foto: Komarilos

Kovinar

REKORDI Drava na -177 cm, vrućina ne popušta, brojni sprudovi privlače poglede

Nemojte hodati po sprudovima, nije baš sigurno

Objavljeno

.Dana

Objavio

Posljedice toplinskog vala najvidljivije su na poljoprivrednim kulturama, ali i Dravi koja obara rekorde niskog vodostaja. Prema mjerenjima, jučer u podne vodostaj rijeke kod Osijeka bio je -177 cm. I dok brojni šetači uživaju u pogledima na sprudove koji su se pojavili čak i na mjestima gdje ih do sada nismo viđali, kupači gotovo prehodaju polovicu rijeke na popularnoj Kopiki.

Kako su izdana brojna upozorenja i ograničenja, ona ne vrijede samo za plovila, već i za kupače. Hodanje po sprudovima može biti iznimno opasno jer samo jedan korak može vas dijeliti od rupe koja vas može iznenaditi. Iako se čini da je kupanje u rijeci za vrijeme niskog vodostaja sigurno, zapravo nije tako. Nizak vodostaj ipak može iznenaditi, jer rijeka je dinamična, mutna i ne možemo vidjeti što se događa ispod površine. Stoga, budite na oprezu.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL i David Jerković/PIXSELL

Nastavi čitati

Kovinar

KOMARCI Ništa od tretmana, na mjernim ih je mjestima manje nego što ih treba biti

Mnogi se sugrađani žale na povećan broj komaraca, iako prema mjerenjima situacija nikada nije bila bolja

Objavljeno

.Dana

Objavio

Iako se mnogi sugrađani, unatoč suši, žale na povećan broj komaraca, posebno na području Donjega grada i Juga II, podaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije pokazuju kako je brojnost komaraca (na dan 4. kolovoza 2026.) tolika da Grad Osijek nije dobio niti jednu preporuku za tretmanima

I dok je javnost prošle godine redovno izvješćivana o tretmanima, te stanju po pitanju krvopija koje nam zagorčavaju život svakog ljeta, ove je godine održana tek jedna pressica početkom srpnja, na kojoj je rečeno kako nas je „pomazio“ vodostaj, a samim time i zaobišla najezda.

Vidljivo je to i iz posljednjih rezultata brojnosti odraslih komaraca uhvaćenih u klopku – najviše ih je na Halaševu – 155, a najmanje u Centru – tek 2.

Osim niskog vodostaja, svakako su ovom rezultatu doprinijeli i rani tretmani, jer je još 2. ožujka započeo monitoring, a NZJZ je već 10. travnja izdao prvu preporuku za larvicidne tretmane komaraca na našem području.

– Uzorkovanje ličinki tijekom travnja, svibnja i lipnja provodilo se 18 puta na 21 lokaciji. Izvršena su 343 uzorkovanja i izdano sedam preporuka za larvicidne tretmane sa zemlje. Učinkovitost tih tretmana bila je zadovoljavajuća, od 75 do čak 100%. Upravo ti učinkoviti larvicidni tretmani doprinose tome da se ličinke ne razviju u odrasle jedinke – naglasio je početkom srpnja o aktualnostima u mjerama suzbijanja komaraca zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

I dok smo u vrijeme najveće najezde znali brojati i po 31.000 jedinki komaraca u klopci, trenutni se podaci čine poput šale. Ipak, valja naglasiti kako će komaraca uvijek biti, no nadamo se ne u onoj mjeri u kojoj ne možemo u večernjim satima izaći na otvoreno. Ti su prizori, srećom, iza nas, a ako nas koji i bocne – to je čisto da nas podsjeti na trajni suživot komaraca i Osječanki/Osječana.

KOMARCI „Pomazio“ nas je vodostaj, najezde krvopija nema, do sada obavljena 34 tretmana

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

ZANIMLJIVO Staza s perona željezničke stanice Standard naglo završava u travi, zimi u blatu

Sudeći prema zatečenom stanju, izgleda je takvo prometno rješenje tamo na snazi – oduvijek

Objavljeno

.Dana

Objavio

Putnici koji odlaze s perona željezničke stanice Standard, na pruzi kojom vlakovi idu iz Osijeka prema Dalju i Erdutu, u smjeru prema istoku završavaju u travi, povremeno u šikari, odnosno zimi u blatu! Asfalt je izveden tako da se blago spušta s perona, ali se onda naglo prekida. Sudeći prema zatečenom stanju, izgleda da je takvo prometno rješenje tamo na snazi – oduvijek.

Stanica, doduše ima i glavni pješački prilaz stepenicama, odnosno stazom s Vukovarske ulice sa sjevera. No, za pristup s istoka, od Divaltove, nikada nije izveden nastavak asfalta od nekih dvadesetak metara koji bi onda putnicima pješacima omogućio priključak na Divaltovu.

Na zapadnoj strani staničnog perona sve je jasno, tamo nije predviđeno da se kreću pješaci, pa je peron završen i obrubljen, ali na istočnoj strani je po svemu sudeći predviđeno forsiranje šikare i gacanje po blatu.

Inače, stanica je u dosta lošem stanju. Ograde su davno počupane, istrunule, a dijelovi koji su preostali su zahrđali i uglavnom polegnuti. Nadstrešnica se još dobro drži, a staklo na oglasnom panou nije razbijeno. No, prigodno je uništeno crnim autolakom, pa se ne može vidjeti što piše na različitim obavijestima koje su istaknute. Ostali samostalni znakovi i upute su uglavnom blijedi ili potpuno nečitljivi. Jedino je naziv stanice za sada lijepo istaknut i očito svježe očišćen od dugogodišnjeg prebojavanja.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

NEMA VIŠE KOŽARE Srušene sve zgrade u gospodarskom dvorištu u koje se ulazilo iz Kišpatićeve

Za sada još stoji samo crvena dvokatnica na uglu sa Zmaj Jovinom

Objavljeno

.Dana

Objavio

Jučer je krenulo rušenje zgrada u kompleksu nekadašnje osječke Kožare. Radi se brzo i učinkovito. Snažni strojevi su najprije porušili zgradu u Ulici Jove Jovanovića Zmaja, neposredno uz OŠ Jagode Truhelke, a danas su nastavili i potpuno sa zemljom sravnili sve objekte u nekadašnjem gospodarskom dvorištu u koje se ulazilo kroz glavni ulaz u tvornicu, u Ulici Mije Kišpatića.

Kompleks se, inače, sastojao od poslovnih objekata koji su dvorište zatvarali sa sve četiri strane, a još je postojala i zgrada u sredini. No, takav tlocrt više ne postoji. Sad je ostala stajati samo poznata crvena dvokatnica na uglu Kišpatićeve i Zmaj Jovine koja izgleda zdravo, ali krov je u jako lošem stanju i bit će zanimljivo vidjeti uklapa li se ona u neku buduću graditeljsku viziju ili je samo privremeno ostala netaknuta dok strojevi ne očiste dvorište.

Sve ostale građevine su temeljito porušene i njihove su prednje fasade ili stražnji zidovi u visini od nekoliko metara vjerojatno privremeno ostali stajati jer služe kao ograda trenutnog gradilišta.

Šuta se odvozi velikim kamionima, pa su mnogo toga već raščistili i prolaznici ni nemaju dojam da su u dvorištu ikada i bili nekakvi objekti. Zbog velike količine prašine koja se stvara prilikom rušenja i utovara građevinske šute radnici neprestano vodom polijevaju ruševine. Za sada je takav pristup vrlo efektan, pa na ulicama i nema mnogo prašine.

Poneki građani u prolazu tek zastanu i fotografiraju zgradu u nestajanju, tek toliko da imaju uspomenu na događaj. Ili se opraštaju.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

DONJODRAVSKA Kanaločistač često ispumpava naslage krpa i vlažnih maramica iz kanalizacije

Dežurna ekipa ovdje iz sustava odvodnje izdvaja sve ono što se ne bi trebalo nalaziti u podzemnim kanalima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Građani primjećuju kako ulicom Donjodravska obala već duže vrijeme svakodnevno patrolira veliki kamion Vodovoda namijenjen ispumpavanju kanalizacije, pa su neki od njih izrazili zabrinutost o stanju sustava odvodnje na tom području.

Između ostalih dojava stigla je i ova u kojoj je građanin uz fotografiju poslao i svoju konstataciju: “Kamion-pumpa Vodovoda više od godinu dana izvlači vodu iz kanalizacije iz kolektora na Donjodravskoj obali. Sada to rade svakodnevno, blizu broja 47, barem jednu cisternu dnevno. Pitao sam radnike na vozilu zašto to rade, oni kažu da je izvođač pri gradnji napravio grešku i postavio pogrešan nagib kolektora i zato se mora kanalizacija izvlačiti s tom golemom pumpom”.

Iz Vodovoda pojašnjavaju da je riječ o kamionu tzv. kanaločistaču te da Sjeverni kolektor funkcionira u skladu sa svojom namjenom, dok se kanaločistač koristi isključivo kao pomoćno sredstvo za čišćenje sekundarne kanalizacijske mreže na predmetnoj lokaciji.

“Upravo nam niska razina vode u Sjevernom kolektoru omogućuje učinkovitije provođenje preventivnog čišćenja sekundarne kanalizacijske mreže. U uvjetima niske razine vode u kanalizacijskoj mreži lakše je ukloniti krpe, vlažne maramice i drugi nepropisno odloženi otpad koji se, nažalost, odlaže u sustav odvodnje. Radom kanaločistača dodatno se poboljšava protočnost i pouzdanost kanalizacijskog sustava” – kažu iz Vodovoda-Osijek.

Uglavnom, ako uz šetnicu primijetite veliki kanaločistač, bilo bi u tom trenutku najbolje porazmisliti što sve odlažete u sustav odvodnje. Svakako nemojte u wc-školjke odbacivati krpe i vlažne maramice jer to onda dežurna ekipa ovdje mora ispumpavati.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Najlaćarnije