Connect with us

Kovinar

ŽITO KUPILO RAVLIĆA Nakon 65 godina obiteljska poslovna priča se utopila u industriju

Počeli su 1960. s restoranom Plavi podrum u Čvrsničkoj, cijeli je Osijek obožavao njihovu pečenu janjetinu

Objavljeno

.Dana

Danas je oko podneva iz Žito grupe objavljeno kako dijelom njihova poslovnog sustava postaje osječka Mesna industrija Ravlić. Ukratko, Žito je kupilo Ravlića. Na taj je način završena neizvjesna situacija o kojoj se tijekom zadnjih nekoliko godina moglo čuti od gotovo svakog mesara iza pulta Ravlićevih mesnica jer, unatoč lokalnoj snazi brenda, tradicionalnom povjerenju potrošača i hvaljenoj kvaliteti svježeg mesa i prerađevina u ponudi – nije bila tajna da je Mesna industrija Ravlić imala problema s likvidnošću. Upravo na tu činjenicu u objavi za javnost referiraju se i iz Uprave Žita.

– Žito grupa će Mesnoj industriji Ravlić donijeti sigurnost, obrtna sredstva za rad i daljnje širenje poslovanja. S druge strane, kroz Mesnu industriju Ravlić osigurat će se potpuna vertikalna integracija od polja do stola – rekao je Mato Božić, član Uprave Žita zadužen za poljoprivredu.

Vrijedna osječka obitelj Ravlić ovaj je posao razvijala kroz tri generacije, od ugostitelja do mesne industrije, tijekom zadnjih 65 godina. Osječani ih pamte po restoranu Plavi podrum koji je s radom krenuo šezdesetih godina prošloga stoljeća u Čvrsničkoj ulici u Retfali. Brzo su postali nadaleko poznati po ponudi pečene janjetine, a zbog kvalitete i kontrole proizvoda su se vrlo rano odlučili i na minimalni uzgoj janjaca kako bi u restoranu nudili meso iz vlastite proizvodnje. A onda su iz istog razloga, nakon nekog vremena, u obližnjim Petrijevcima otvorili i klaonicu čija je primarna svrha također bila osigurati meso za ponudu restorana.

Tijekom osamdesetih i devedesetih godina pečena janjetina iz Plavog podruma je na vrhuncu slave, naročito među osječkim gospodarstvenicima i političarima. Svatko tko je držao do sebe goste je na ručkove i večere vodio kod njih u Čvrsničku. Stoga, paralelno uz restoran u drugoj generaciji obitelji počinju razvijati i vlastiti brend mesnica Ravlić te trasiraju razvoj današnje mesne industrije koja se širi izgradnjom velikih pogona u Petrijevcima i širenjem vlastite maloprodajne i veleprodajne mreže.

Prvu ozbiljnu krizu u upravljanju sustavom doživljavaju, nažalost, u drugoj polovici 2011. kada je u prometnoj nesreći poginuo član njihove šire obitelji koji je do tada menadžerski ovladao sustavom u razvoju i uz potporu vlasnika izvršno radio na pretvaranju obiteljskog poduzeća u relevantnu mesnu industriju. U narednim godinama tvrtka više ili manje uspješno brodi razvojem proizvodnje i distribucijske mreže. No, od 2020., naročito nakon završetka epidemije bolesti Covid 19, u javnost sve češće izlaze podaci iz kojih je vidljivo da uprava poduzeća traži strateškog partnera. Jedno vrijeme od mesara na pultovima se moglo čuti kako su aktualni pregovori s mesnom industrijom Pivac, ali je sad objavljeno strateško partnerstvo sa Žitom.

– Svojom financijskom snagom i poslovnim modelom, Žito grupa će, uvjereni smo, na najbrži način dovesti do nove ere razvoja i rasta našeg poslovanja – u objavi za medije je danas rekao Mario Ravlić, treća generacija obitelji i današnji predsjednik Uprave Mesne industrije Ravlić.

U prigodnoj objavi spominje se još kako MI Ravlić ovoga trenutka diljem Hrvatske ima 30 prodavaonica/poslovnica te da je njihovo meso kroz veleprodajne kanale plasirano u većinu trgovačkih lanaca u maloprodaji. Dodatno, iz Žita najavljuju da će zahvaljujući značajnim ulaganjima u MI Ravlić svoj godišnji uzgoj od 175.000 tovljenih svinja u novom investicijskom ciklusu povećati za dodatnih 90.000 svinja.

U svakom slučaju, današnjom poslovnom objavom službeno je završena priča o poslovnom razvoju jedne obiteljske tvrtke i promovirano je povećanje kapaciteta i nova efikasnost tvornice te zaštita radnih mjesta. Također, istaknuto je da će MI Ravlić zadržati svoje ime i brand te da je za konačni dovršetak transakcije potrebno odobrenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Foto: Press materijal Žito grupe

Fore

REKORDI Drava na -177 cm, vrućina ne popušta, brojni sprudovi privlače poglede

Nemojte hodati po sprudovima, nije baš sigurno

Objavljeno

.Dana

Objavio

Posljedice toplinskog vala najvidljivije su na poljoprivrednim kulturama, ali i Dravi koja obara rekorde niskog vodostaja. Prema mjerenjima, jučer u podne vodostaj rijeke kod Osijeka bio je -177 cm. I dok brojni šetači uživaju u pogledima na sprudove koji su se pojavili čak i na mjestima gdje ih do sada nismo viđali, kupači gotovo prehodaju polovicu rijeke na popularnoj Kopiki.

Kako su izdana brojna upozorenja i ograničenja, ona ne vrijede samo za plovila, već i za kupače. Hodanje po sprudovima može biti iznimno opasno jer samo jedan korak može vas dijeliti od rupe koja vas može iznenaditi. Iako se čini da je kupanje u rijeci za vrijeme niskog vodostaja sigurno, zapravo nije tako. Nizak vodostaj ipak može iznenaditi, jer rijeka je dinamična, mutna i ne možemo vidjeti što se događa ispod površine. Stoga, budite na oprezu.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL i David Jerković/PIXSELL

Nastavi čitati

Cukerpiksna

KOMARCI Ništa od tretmana, na mjernim ih je mjestima manje nego što ih treba biti

Mnogi se sugrađani žale na povećan broj komaraca, iako prema mjerenjima situacija nikada nije bila bolja

Objavljeno

.Dana

Objavio

Iako se mnogi sugrađani, unatoč suši, žale na povećan broj komaraca, posebno na području Donjega grada i Juga II, podaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije pokazuju kako je brojnost komaraca (na dan 4. kolovoza 2026.) tolika da Grad Osijek nije dobio niti jednu preporuku za tretmanima

I dok je javnost prošle godine redovno izvješćivana o tretmanima, te stanju po pitanju krvopija koje nam zagorčavaju život svakog ljeta, ove je godine održana tek jedna pressica početkom srpnja, na kojoj je rečeno kako nas je „pomazio“ vodostaj, a samim time i zaobišla najezda.

Vidljivo je to i iz posljednjih rezultata brojnosti odraslih komaraca uhvaćenih u klopku – najviše ih je na Halaševu – 155, a najmanje u Centru – tek 2.

Osim niskog vodostaja, svakako su ovom rezultatu doprinijeli i rani tretmani, jer je još 2. ožujka započeo monitoring, a NZJZ je već 10. travnja izdao prvu preporuku za larvicidne tretmane komaraca na našem području.

– Uzorkovanje ličinki tijekom travnja, svibnja i lipnja provodilo se 18 puta na 21 lokaciji. Izvršena su 343 uzorkovanja i izdano sedam preporuka za larvicidne tretmane sa zemlje. Učinkovitost tih tretmana bila je zadovoljavajuća, od 75 do čak 100%. Upravo ti učinkoviti larvicidni tretmani doprinose tome da se ličinke ne razviju u odrasle jedinke – naglasio je početkom srpnja o aktualnostima u mjerama suzbijanja komaraca zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

I dok smo u vrijeme najveće najezde znali brojati i po 31.000 jedinki komaraca u klopci, trenutni se podaci čine poput šale. Ipak, valja naglasiti kako će komaraca uvijek biti, no nadamo se ne u onoj mjeri u kojoj ne možemo u večernjim satima izaći na otvoreno. Ti su prizori, srećom, iza nas, a ako nas koji i bocne – to je čisto da nas podsjeti na trajni suživot komaraca i Osječanki/Osječana.

KOMARCI „Pomazio“ nas je vodostaj, najezde krvopija nema, do sada obavljena 34 tretmana

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

ZANIMLJIVO Staza s perona željezničke stanice Standard naglo završava u travi, zimi u blatu

Sudeći prema zatečenom stanju, izgleda je takvo prometno rješenje tamo na snazi – oduvijek

Objavljeno

.Dana

Objavio

Putnici koji odlaze s perona željezničke stanice Standard, na pruzi kojom vlakovi idu iz Osijeka prema Dalju i Erdutu, u smjeru prema istoku završavaju u travi, povremeno u šikari, odnosno zimi u blatu! Asfalt je izveden tako da se blago spušta s perona, ali se onda naglo prekida. Sudeći prema zatečenom stanju, izgleda da je takvo prometno rješenje tamo na snazi – oduvijek.

Stanica, doduše ima i glavni pješački prilaz stepenicama, odnosno stazom s Vukovarske ulice sa sjevera. No, za pristup s istoka, od Divaltove, nikada nije izveden nastavak asfalta od nekih dvadesetak metara koji bi onda putnicima pješacima omogućio priključak na Divaltovu.

Na zapadnoj strani staničnog perona sve je jasno, tamo nije predviđeno da se kreću pješaci, pa je peron završen i obrubljen, ali na istočnoj strani je po svemu sudeći predviđeno forsiranje šikare i gacanje po blatu.

Inače, stanica je u dosta lošem stanju. Ograde su davno počupane, istrunule, a dijelovi koji su preostali su zahrđali i uglavnom polegnuti. Nadstrešnica se još dobro drži, a staklo na oglasnom panou nije razbijeno. No, prigodno je uništeno crnim autolakom, pa se ne može vidjeti što piše na različitim obavijestima koje su istaknute. Ostali samostalni znakovi i upute su uglavnom blijedi ili potpuno nečitljivi. Jedino je naziv stanice za sada lijepo istaknut i očito svježe očišćen od dugogodišnjeg prebojavanja.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

NEMA VIŠE KOŽARE Srušene sve zgrade u gospodarskom dvorištu u koje se ulazilo iz Kišpatićeve

Za sada još stoji samo crvena dvokatnica na uglu sa Zmaj Jovinom

Objavljeno

.Dana

Objavio

Jučer je krenulo rušenje zgrada u kompleksu nekadašnje osječke Kožare. Radi se brzo i učinkovito. Snažni strojevi su najprije porušili zgradu u Ulici Jove Jovanovića Zmaja, neposredno uz OŠ Jagode Truhelke, a danas su nastavili i potpuno sa zemljom sravnili sve objekte u nekadašnjem gospodarskom dvorištu u koje se ulazilo kroz glavni ulaz u tvornicu, u Ulici Mije Kišpatića.

Kompleks se, inače, sastojao od poslovnih objekata koji su dvorište zatvarali sa sve četiri strane, a još je postojala i zgrada u sredini. No, takav tlocrt više ne postoji. Sad je ostala stajati samo poznata crvena dvokatnica na uglu Kišpatićeve i Zmaj Jovine koja izgleda zdravo, ali krov je u jako lošem stanju i bit će zanimljivo vidjeti uklapa li se ona u neku buduću graditeljsku viziju ili je samo privremeno ostala netaknuta dok strojevi ne očiste dvorište.

Sve ostale građevine su temeljito porušene i njihove su prednje fasade ili stražnji zidovi u visini od nekoliko metara vjerojatno privremeno ostali stajati jer služe kao ograda trenutnog gradilišta.

Šuta se odvozi velikim kamionima, pa su mnogo toga već raščistili i prolaznici ni nemaju dojam da su u dvorištu ikada i bili nekakvi objekti. Zbog velike količine prašine koja se stvara prilikom rušenja i utovara građevinske šute radnici neprestano vodom polijevaju ruševine. Za sada je takav pristup vrlo efektan, pa na ulicama i nema mnogo prašine.

Poneki građani u prolazu tek zastanu i fotografiraju zgradu u nestajanju, tek toliko da imaju uspomenu na događaj. Ili se opraštaju.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

DONJODRAVSKA Kanaločistač često ispumpava naslage krpa i vlažnih maramica iz kanalizacije

Dežurna ekipa ovdje iz sustava odvodnje izdvaja sve ono što se ne bi trebalo nalaziti u podzemnim kanalima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Građani primjećuju kako ulicom Donjodravska obala već duže vrijeme svakodnevno patrolira veliki kamion Vodovoda namijenjen ispumpavanju kanalizacije, pa su neki od njih izrazili zabrinutost o stanju sustava odvodnje na tom području.

Između ostalih dojava stigla je i ova u kojoj je građanin uz fotografiju poslao i svoju konstataciju: “Kamion-pumpa Vodovoda više od godinu dana izvlači vodu iz kanalizacije iz kolektora na Donjodravskoj obali. Sada to rade svakodnevno, blizu broja 47, barem jednu cisternu dnevno. Pitao sam radnike na vozilu zašto to rade, oni kažu da je izvođač pri gradnji napravio grešku i postavio pogrešan nagib kolektora i zato se mora kanalizacija izvlačiti s tom golemom pumpom”.

Iz Vodovoda pojašnjavaju da je riječ o kamionu tzv. kanaločistaču te da Sjeverni kolektor funkcionira u skladu sa svojom namjenom, dok se kanaločistač koristi isključivo kao pomoćno sredstvo za čišćenje sekundarne kanalizacijske mreže na predmetnoj lokaciji.

“Upravo nam niska razina vode u Sjevernom kolektoru omogućuje učinkovitije provođenje preventivnog čišćenja sekundarne kanalizacijske mreže. U uvjetima niske razine vode u kanalizacijskoj mreži lakše je ukloniti krpe, vlažne maramice i drugi nepropisno odloženi otpad koji se, nažalost, odlaže u sustav odvodnje. Radom kanaločistača dodatno se poboljšava protočnost i pouzdanost kanalizacijskog sustava” – kažu iz Vodovoda-Osijek.

Uglavnom, ako uz šetnicu primijetite veliki kanaločistač, bilo bi u tom trenutku najbolje porazmisliti što sve odlažete u sustav odvodnje. Svakako nemojte u wc-školjke odbacivati krpe i vlažne maramice jer to onda dežurna ekipa ovdje mora ispumpavati.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Najlaćarnije