Prehrambeno – tehnološki fakultet tradicionalno u svom dvorištu (F. Kuhača 18) i ove godine organizira Oktoberfest. Prilika je to da se upoznate s dijelom onoga što studenti i profesori zajedničkim snagama rade i proizvode na ovom fakultetu.

Za goste su pripremili  lager i tamna piva koja su kuhali studenti i profesori zajedničkim snagama, a da ugođaj Oktoberfesta budew potpun, uz pivo će posjetitelji moći uživati i u pečenim kobasicama. Za najmlađe su pripremili super zabavu – sami će peći sljezove kolačiće na vatri i zatim uživati u njima.

Oktoberfest na PTFOS-u počinje danas (petak, 9. listopada) u 17 sati i traje do potrošnje piva i kobasica. Zabavu u dvorištu fakulteta dodatno će pojačati i glazbeni program na kojem će nastupiti Domagoj Babić.

Foto: Komarilos

Novotvoreni restoran Laskó, koji posluje unutar hotela Lug u baranjskom Lugu,  vraća se ugostiteljskoj ponudi po kojoj je Baranja poznata: domaćim namirnicama, punim okusima i obilnim porcijama, pripremljenima na moderan i kreativan način. Direktor hotela, Vinko Ručević objašnjava kako su došli do novog koncepta, zašto na meniju namjerno nema fiša i što gosti mogu očekivati u čaši.

* Hotel Lug ima dugu restoransku priču. Kako je sve počelo?

– Kuhinja je dio ove kuće od prvog dana. Prvo je to bio tradicionalni restoran Kod Zlatnog Bunara, s tipičnom baranjskom hranom: fiš, šaran u rašljama, teletina ispod peke, razne varijante gulaša, domaće kobasice i kulen. Restoran je radio sve do zatvaranja objekata zbog COVID-a, kada smo ga ugasili.

* Ljudi ga se još sjećaju?

– I te kako. Neka jela i danas su tema mnogih sjetnih priča: juha od češnjaka, baranjski pohani odrezak punjen domaćim kulenom i sirom ili taške za desert. To je najveći kompliment koji kuhinja može dobiti, da se ljudi nakon toliko godina sjećaju što su kod nas jeli.

Shvatili smo da većina ljudi koji dođu u Baranju želi baranjske okuse, a posebno baranjske velikodušne porcije. To je bila važna lekcija i iz nje je nastao Laskó.

* Kako ste došli do koncepta Laskóa?

– Nakon dosta razmišljanja i razgovora s Tomicom Đukićem, chefom hrvatske nogometne reprezentacije, koji nam je bio spiritus movens i savjetnik u pokretanju restorana, zaključili smo da je najzanimljivije napraviti restoran s tradicionalnim baranjskim jelima. Uz to smo pronašli odlične mlade ljude s bogatim iskustvom u fusion restoranima, dakle u kuhinjama koje spajaju iskustva raznih svjetskih kuhinja. Konkretno, na tanjuru to znači da smo usmjereni su vrhunske domaće namirnice pripremljene na moderan i kreativan način. Okusima i količinom, međutim, u potpunosti zadržavamo tradiciju po kojoj je Baranja poznata. Pristup je moderan, ali i okus i porcija ostaju baranjski.

* Na meniju nema fiša. Nije li to hrabro, za Baranju?

– Namjerno ga nismo stavili. Za fiš u Baranji već postoje određene ‘institucije’ i nije nam cilj nadmetati se u jelu vječnih prijepora o tome čiji je bolji. Cilj nam je ljudima ponuditi kvalitetne, obilate obroke koji na sve načine govore – Baranja.

* Otkud ime Laskó?

– Naš hotel nalazi se u staroj, bogatoj seoskoj kući. U uređenju smo pazili na tradiciju i na to da zadržimo baš taj heritage stil. Zato smo i za ime restorana odabrali tradicionalno mađarsko ime mjesta u kojem se nalazimo – Laskó. U Lugu se hrvatska i mađarska tradicija stoljećima isprepliću, pa i za stolom.“

* Što gosti mogu probati?

– Ono što je Baranja oduvijek kuhala, samo s našim rukopisom. Na jelovniku za vikend 10. i 11. listopada su sporo pečena plećka crne slavonske svinje s krumpirom i paprikom, teleći mišići s umakom od pečenja, restanim krumpirom i prženim lukom te, naravno, pileći paprikaš sa špeclama. Ljubitelji ribe dobit će file smuđa u pivskom tijestu s krumpir salatom i tartar umakom.

* Kako izgleda taj moderni rukopis?

– Kroz detalje. Juneći jezik služimo uz salaticu od bijelog graha i pečene paprike, ukiseljeni luk i dresing od pečene paprike. Rižoto od bundeve dolazi sa slaninom, pinjolima, kozjim sirom i žumanjkom, a krem juha od kestena i gljiva s tatarcem od gljiva i uljem lješnjaka. A već na početku gosti dobiju pozdrav iz kuhinje: kruh s mašću i paprikom, kako se u Baranji oduvijek jelo. A kako je Lug zaštitni znak paprike odlučili smo ju ponuditi i u desertu. Naš mille-feuille dolazi s kremom od vanilije i naranče, bijelim rumom i gelom od pečene paprike. Sve radimo sami, u vlastitoj kuhinji, od špecli do deserta. A jelovnik će se mijenjati sa sezonom i novim idejama naših kuhara.

Svi koji se odluče i dođu kod nas će, doslovce, jesti Baranju – iskreno, obilno i s maštom. Vidimo se!

* Koliki je kapacitet restorana?

– Relativno malog kapaciteta, tridesetak mjesta. Zato je poželjno rezervirati mjesto na vrijeme. Stol se rezervira online, u par klikova. A za velike proslave, domjenke i slična okupljanja imamo veliku hotelsku salu. U njoj možemo poslužiti sve delicije s našeg menija, a uz to i neka jela koja smo posebno rezervirali za ‘velika društva’. Za takve upite najbolje je javiti se na info@hotellug.hr.

* Vi ste strastveni ljubitelj vina, osnivač najpopularnije osječke vinoteke i organizator WineOS-a, najvećeg vinskog festivala u regiji. Kakvu ulogu vino ima u Laskóu?

– Veliku. Za mene hrana i vino idu zajedno. Ponudi vina i uparivanju vina s jelima posvetili smo istu pažnju kao i samom meniju. Jela ovakvog karaktera traže vina koja ih prate, a ne nadjačavaju. Tu ne radimo kompromise.

Foto: Hotel Lug

Jedan od svojedobno najvećih boraca s istočne tribine stadiona Gradski vrt i dugogodišnji predsjednik navijačke skupine Kohorta, Dalibor Žižanović – Žižo umro je iscrpljen dugotrajnom bolešću 2018. i njegovi su prijatelj u trajno sjećanje odmah napravili spomen-mural na bočnoj fasadi zgrade na Trpimirovoj cesti blizu podvožnjaka. Navijački vođa je na tom prvom muralu bio prikazan kako navija ispred prepune stadionske tribine, u nekoj vrsti sfumato tehnike gdje su se premiješale najsvjetlije nijanse bijelo-plave boje.

Ovih dana u tijeku je obnova murala. Kako se može vidjeti, u pitanju je potpuna prerada i novi kadar je sad prikazan u negativu s dominantnom crnom bojom. Uz veliku profilnu sliku centralni motiv je Žižanovićev nadimak Žižo unutar kojega su utkani elementi urbanog Osijeka – bastion, tornjevi crkve sv. Mihovila i Vodena vrata u Tvrđi, zatim elegantna vizura pješačkog mosta, stadioni Gradski vrt i Opus Arena te tvrđavski spomenik kugi, šetač i konture konkatedrale. Lijevo i desno još treba dovršiti ambleme NK Osijeka i navijača Kohorte.

Žižini prijatelji kontinuirano vode računa da svojedobni uzor generacija navijača ostane vidljivo upisan u identitet suvremenog Osijeka, i rade to jako dobro.

Foto: Komarilos

Gradsko društvo Crvenog križa Osijek započelo je s provedbom tradicionalne, 54. po redu humanitarne sabirne akcije „Solidarnost na djelu“. Akcija je usmjerena na prikupljanje financijskih i materijalnih sredstava za najpotrebitije građane kako bi se ublažilo siromaštvo i smanjila njihova socijalna isključenost u zajednici.

Ovogodišnja akcija u Osijeku provodi se kroz nekoliko aktivnosti, a građani se mogu uključiti donacijom hrane, odjeće i obuće.

Do 10. listopada kampanja „Vaš dar za pravu stvar“ provodi se u Kauflandu, gdje volonteri Crvenog križa građanima dijele letke s popisom potrebnih artikala koje mogu kupiti i odmah donirati u za to predviđene košare. Građani se pozivaju da doniraju namirnice koje čine sastav osnovnog paketa pomoći (brašno, tjesteninu, rižu, šećer, sol, ulje, riblje ili mesne konzerve, juhe u vrećici te marmeladu/džem). Namirnice se, uz poslovnice Kauflanda, mogu predati i izravno u Banku hrane Crvenog križa Osijek (Baranjska ulica 4a) radnim danom od 8 do 14 sati za cijelo vrijeme trajanja humanitarne akcije.

Za potrebe Socijalnog servisa Crveni križ prikuplja očuvanu i čistu zimsku odjeću, obuću, deke i posteljinu, a donacije se primaju u prostorijama Socijalnog servisa u dvorištu Crvenog križa na adresi Šetalište Petra Preradovića 6, uz obveznu prethodnu najavu na broj telefona 031/544-659.

Gradsko društvo Crvenog križa Osijek prikuplja i dijeli humanitarnu pomoć tijekom cijele godine, a akcija Solidarnost na djelu samo je jedan od načina kojim se želi podsjetiti na važnost zajedničke brige o najpotrebitijima.

Ilustracija: Komarilo/Magnific AI

Dugotrajno sušno razdoblje dovelo je do izrazito niskog vodostaja Drave, na rijeka već danima obara nove rekorde. Na pojedinim se mjestima čini da se lako može prehodati s desne na lijevu obalu, a pojavio se čitav niz novih sprudova na kojima uživaju jedino riječni galebovi.

U nedjelju, 4. listopada u 12 sati vodostaj Drave kod Osijeka bio je -207, a tijekom jučerašnjeg dana kretao se od -205 do -203. Najniži je to vodostaj zabilježen otkako je mjerenja, a zbog niskog vodostaja odgođena je i Miholjska regata, kompa od srpnja ne plovi s jedne na drugu obalu Drave.

Zbog ekstremnih suša, vodni se režim potpuno promijenio. Dok smo još prije dvije godine imali situaciju da se zbog visokog vodostaja uslijed jakih kiša Drava izlijevala na lijevu obalu, ove se godine bilježimo nove rekorde, ali u minusu. Situaciju će promijeniti jedino obilne kiše duž vodotoka rijeka, no za sada ih nema na vidiku.

Foto: Komarilos