Connect with us

Pičvajz

NOVA KONCERTNA DVORANA Gradnja je trajala skoro 20 godina i mnogo toga je do danas nejasno

Zapravo je neopisivo i neprepričljivo što se sve događalo tijekom izgradnje Kulturnog centra i dvorane u njemu

Objavljeno

.Dana

Krenimo od kraja. U Osijeku je 27. rujna otvorena Koncertna dvorana “Franjo Krežma”, prva naša prava pravcata koncertna dvorana, u sklopu Kulturnog centra. I to je odlična vijest, odnosno jedina dobra vijest.

Jer, ako ćemo pošteno, izgradnja i opremanje dvorane trajali su gotovo 20 godina, samo 20. Negdje u veljači 2005. započela je izgradnja Eurodoma (i to je kasnilo jer je njegova gradnja trebala započeti još 2003., ali to nećemo računati) u sklopu kojega je trebao biti izgrađen i Kulturni centar, pa onda i koncertna dvorana unutar njega. Već u samom početku nije bilo baš do kraja jasno je li riječ o kompletnoj dvorani ili samo o njezinoj roh-bau izvedbi, ali to je samo prvi od nesporazuma ili nerazumjevanja između tadašnje Gradske uprave i investitora Eurodoma.

Grad Osijek se, naime, pojavio kao suinvestitor cijelog kompleksa jer je Kulturni centar bio sastavni dio projekta i bez njegovog dovršetka ni Eurodom nije mogao dobiti uporabnu dozvolu pa tako ni biti otvoren.

Gradnja Eurodoma je stalno kasnila, pa je tako kasnio i Kulturni centar. Zapravo, u jednom trenutku je iz nekih razloga gradnja kompleksa privremeno i zaustavljena. U međuvremenu, trajala je intenzivna prijepiska između Grada Osijeka i investitora. Počelo je tako da je gradska administracija od investitora potraživala dvoranu, ali i značajna financijska sredstva zbog povećanja obima kvadrature cjelokupnog kompleksa koji je značajno narastao.

Prema tadašnjem ugovoru, Grad Osijek je za svaki kvadratni metar prostora trebao kao suinvestitor uložiti vlastitih 50 eura. Po početnoj projektnoj kvadraturi uložena novčana sredstva Grada taman bi pokrivala vrijednost izgradnje Kulturnog centra. No, kako je kvadratura cijelog kompleksa Eurodoma značajno povećana (govorilo se i da je udvostručena) tako je Grad značajno povećao svoje uplate, pa su neki sumnjali da je preplatio vrijednost dvorane. U nekom trenutku spominjala se razlika od 2,4 milijuna eura. Bilo je to 2012.

Zbog tog duga se, između ostaloga, pojavio prijedlog da kompletna Gradska uprava preseli u Eurodom, a da za vrijednost duga dobije 5 godina “besplatne” najamnine. No, to se nije dogodilo.

U međuvremenu, radovi na izgradnji kompleksa ponovo su pokrenuti 2013. i te godine u kolovozu su i formalno završeni. U dovršenom kompleksu tada nema planiranog hotela i šoping centra, ali nije dovršen ni Kulturni centar. Odnosno, zgrada je izgrađena i postavljena je fasada kako bi cijeli kompleks mogao dobiti uporabnu dozvolu, ali unutar zgrade Kulturnog centra bila je pustoš, sirovi beton, prašina, cijevi, žice su virile na sve strane, a koncertna dvorana bila je samo prazna i mračna betonska duplja. I naredne četiri godine nije se događalo baš ništa. Tek 2017. Grad Osijek napokon ulazi u posjed i postaje vlasnik zgrade Kulturnog centra koji je i dalje u roh-bau izvedbi. A onda 2019. počinju spori radovi na njegovom unutrašnjem uređenju i u naredne dvije godine uređeno je prizemlje, glavno stubište i uredski prostori s velikom terasom na zadnjem katu. Radovi na uređenju koncertne dvorane započeli su i intenzivirani tek u mandatu gradonačelnika Ivana Radića (2021.) i trajali su do rečenog 27. rujna 2024., kad je dvorana konačno službeno otvorena. Gotovo dvadeset godina nakon što je na parceli nekadašnjeg Radničkog doma uz Studentski centar zabijena prva lopata!

Gradonačelnik je na otvorenju rekao kako: “… nova koncertna dvorana građane Osijeka nije koštala ni jedan eurocent jer je za njezino uređenje sredstva osigurala Vlada RH.”! I to je, doduše, istina, ali samo kad je u pitanju ulaganje u opremanje dvorane tijekom njegova mandata. U cijelom prethodnom razdoblju izgradnja koncertne dvorane je zapravo povijest jedne muljaže, a ta je povijest gotovo neopisiva i neprepričljiva.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Analit

DIMNJAČARI Građani uspoređuju cijene i elemente usluge na starim i novim računima

Cjenici mogu biti zbunjujući, ali ako obave i naplate sve obvezne poslove onda je sad ipak povoljnije

Objavljeno

.Dana

Objavio

Na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća Grada Osijeka istaknuto je kako je novi koncesionar za dimnjačarske poslove – Unikom – zaposlio šest dimnjačara koji su u kratkom vremenu već proveli 145 naloga za pregled dimnjaka. Novi Cjenik komunalne usluge dimnjačarskih poslova na području Grada Osijeka dostupan je na Unikomovoj web stranici i građani se ondje mogu unaprijed informirati o troškovima. No, kako je prilikom zamjene koncesionara u više navrata isticano da cijene novog koncesionara nisu uvećavane, već da su čak i niže nego prije, potpuno je očekivano da će građani koji su krenuli koristiti usluge na početku uspoređivati stare i nove cijene.

Tako je učinio i građanin koji nam se javio nakon što su novi dimnjačari očistili njegove dimnjake: “Poštovani, nastavno na vijest koja je u nekoliko navrata objavljena na Vašem portalu – Raskid ugovora o koncesiji s tvrtkom Dimnjak d.o.o. zbog neopravdanog poskupljenja. Nazvao sam novog koncesionara i dogovorio pregled i čišćenje 2 dimnjaka na kruto gorivo. Na upit djelatnici koja prima kontakte o cijeni usluge ostajem neugodno iznenađen. Za jedan dimnjak oko 19 eura. Ja odgovaram da sam prošle godine za oba platio 19,91 euro, znači ovo je poskupljenje od 100%. Pa ne zna ona točno, nazvat će me. Za nekoliko minuta me zove i moli da joj pošaljem sliku prošlog računa što sam i učinio. Danas dolaze dva dimnjačara i korektno obave posao na koji nemam primjedbu. A sad račun. Usluga za ovu godinu kod novog koncesionara za isti rad iznosi 28,92 eura, a 28.08.2025. godine 19,91 euro.  Pitao bih gradonačelnika da malo pojasni razvoj situacije.”. Građanin je uz pismo dostavio i preslike računa za dimnjačarske usluge prošle i ove godine. Doista, cijene se razlikuju.

STARI RAČUN Na starom računu Redovno čišćenje i kontrola dimnjaka i dimovoda do 200 cm²  obračunato je 7,30 eura, odnosno 14,60 eura za dva dimnjaka. Plus, za Izdavanje dimnjačarskog stručnog nalaza/kontrolnog lista obračunato je 1,33 eura. To je ukupno 15,93 eura + PDV i građanin je prošle godine ukupno platio 19,91 euro.

NOVI RAČUN Ove godine, Unikomovi dimnjačari izdali su mu račun također s dvije stavke. Prva, Čišćenje dimovodnog objekta (kruto/tekuće gorivo) stoji 11,63 eura po dimnjaku s uključenim PDV-om, odnosno 23,26 eura za dva dimnjaka. Druga stavka je Vizualna kontrola dimovodnog objekta (kruto/tekuće gorivo) i iznosi 2,83 eura po dimnjaku, odnosno 5,66 eura za dva dimnjaka s PDV-om. I građanin je platio ukupni račun od 28,92 eura. I to je doista za 9,01 euro više nego prošle godine.

No, kako je na webu još uvijek dostupan i stari Cjenik – naprosto smo usporedili cijene.

ELEMENTI NOVOG CJENIKA Kod Unikoma redoviti pregled dimnjaka obuhvaća vizualnu kontrolu dimovodnog objekta te njegovo čišćenje. Sukladno važećem Cjeniku, vizualna kontrola dimovodnog objekta naplaćuje se 2,83 eura s PDV-om, dok cijena čišćenja dimovodnog objekta iznosi 11,63 eura s PDV-om. Ukupna cijena redovitog pregleda tako iznosi 14,46 eura s PDV-om po dimnjaku. Izdavanje dimnjačarskog nalaza Unikom ne naplaćuje dodatno.

ELEMENTI STAROG CJENIKA Prema starom Cjeniku kontrola dimovodne cijevi stajala 7,05 eura s PDV-om i naplaćivala se dodatno, a vizualna kontrola i čišćenje dimovodnog objekta stajalo je 9,13 eura s PDV-om i još je dodatno naplaćivano izdavanje dimnjačarskog nalaza po cijeni od 1,66 eura s PDV-om. Ukupno, dakle, 17,84 eura.

REALNA USPOREDBA Iz toga proizlazi da je nova cijena usluge 14,46 eura, a stara cijena iste usluge je bila 17,84 eura. No, građanin je prošle godine platio manje jer mu nije naplaćena kontrola dimovodne cijevi. Što znači da kontrola ili nije obavljena ili je obavljena, ali iz nekog razloga nije naplaćena. Jer, da je naplaćena ukupna cijena za dva dimnjaka prošle godine bi bila za 6,76 eura viša od ove koja je naplaćena prema novom Cjeniku.

Iz primjera se vidi da su cijene danas doista niže ako se uzmu u obzir sve usluge koje su dimnjačari zakonski obvezni obaviti i naplatiti.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

NAPLATA PARKINGA Povlaštene stanarske karte samo osobama s prebivalištem, a ne boravištem

Gotovo jednoglasno je prihvaćena Odluka o uvjetima isporuke usluge pakiranja

Objavljeno

.Dana

Objavio

Sa 20 glasova za i dva suzdržana, na današnjoj je sjednici osječkog Gradskog vijeća prihvaćena Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge parkiranja koju će obavljati GPP. Unatoč otvorenoj raspravi o ovoj odluci, za nju su se prijavile samo dvije vijećnice – Dubravka Krupa i Katarina Kruhonja.

Krupu je zanimalo zbog čega nisu definirana pravila korištenja mjesta za osobe s invaliditetom, te što je s povlaštenim stanarskim kartama za osobe koje imaju prijavljeno boravište u gradu.

– Ranije su osobe s boravištem u Osijeku mogle kupiti povlaštenu kartu, pa ni ovom odlukom ne bi trebale biti izostavljene – smatra Krupa, dok je vijećnica Kruhonja pitala što je s ranije najavljivanim parkiralištima u rubnim dijelovima grada, donosno „Park and drive“ sustavom.

Zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin pojasnio je kako su mjesta za osobe s invaliditetom označena žutom bojom i izuzeta su iz naplate parkiranja. Zbog toga se ni ne spominju u općim uvjetima i nemaju veze s naplatom parkiranja.

– U drugim gradovima nema dovoljno označenih mjesta za osobe s invaliditetom, kod nas u svim zonama koje su formirane imamo dovoljan broj i više od 5% označenih mjesta. Iz tog razloga nema potrebe na mjesta pod naplatom uvoditi drukčiji režim kao što je u nekim drugim gradovima, primjerice Zagrebu gdje osobe s invaliditetom imaju pravo na dva besplatna sata parkiranja. Kod nas bi to izazvalo i tehničke probleme, jer sama oznaka pristupačnosti koju te osobe imaju stavlja se pod vjetrobransko staklo. Kad bi se takvo vozilo parkiralo na našem parkingu pod naplatom, sustav automatski ne bi mogao uočiti tu oznaku. U operativnom smislu imali bi puno problema – pojasnio je Vulin.

Po pitanju boravišta i prebivališta, Vulin je naglasio kako samo oni sugrađani koji imaju prebivalište u gradu imaju pravo na stanarsku kartu. Smatra kako je boravište relativno lako za „dobiti“,  te da bi imali jednu rupu u propisima gdje bi određene skupine to mogle zlorabiti.

– Netko tko živi izvan Osijeka i radi u centru grada vrlo lako se registrira i dobije boravište, te koristi benefite stanarske karte. Dosta smo razgovarali, savjetovali se i zaključili da je to jedini način kako ne bi bilo zlouporaba. Mislimo da je ovo bolje i sigurnije – poručio je.

U konačnici, po pitanju park and drivea, odgovorio je kako je takav sustav planiran u budućnosti, no on još nije tehnički spreman.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

DJEČJI VRTIĆ PČELICA Obnova je pri kraju, a prva jača kiša noćas je poplavila unutrašnjost

Ovu energetsku obnovu, vrijednu 2,5 milijuna kuna, od početka prati loša sreća

Objavljeno

.Dana

Objavio

Roditelji koji su jutros doveli djecu u Dječji vrtić Pčelica u Industrijskoj četvrti bili su nemalo iznenađeni poplavom u prostorijama za učenje i igru. Kiša koja je noćas nakon nekoliko dana previsokih temperatura konačno rashladila Osijek uspjela je iznova razočarati građane i roditelje koji gotovo dvije godine prate razvoj s izvođenjem radova na energetskoj obnovi ovog vrtića. Naime, ovdje se radi o dijelu vrtićkog objekta koji je nedavno obnovljen i u njemu (prema dojavi roditelja) trenutno borave jaslička djeca jer su sad jasličke prostorije u obnovi. Konkretno, djeca za koju su ondje trenutno organizirane aktivnosti borave odmah u prostoriji do ove koja je poplavljena.

Građanka koja je fotografirala poplavu i poslala snimku usput je napisala i što sve roditelje iz tog dijela grada najviše zabrinjava:

“Nakon prve jače kiše dječji vrtić Pčelica je poplavio, a radovi još nisu ni pošteno završeni. Kao roditelj, ne mogu se ne zapitati kako je moguće da se ovako nešto dogodi nakon toliko vremena, uloženog novca i brojnih odgoda. Najviše zabrinjava pitanje koje si sada postavljaju svi roditelji – hoćemo li nakon svake kišne noći strahovati od novih poplava? Djeca zaslužuju siguran prostor, a mi zaslužujemo odgovore i konkretna rješenja, a ne nove probleme čim padne malo jača kiša.”

Doista, ovu energetsku obnovu od početka prati loša sreća. Ugovor vrijedan 2,5 milijuna eura potpisan je s izvođačem koji je putem javne nabave odabran još 2024., a radovi su počeli u listopadu iste godine i bilo je najavljeno da će posao biti gotov do 1. rujna 2025. Potom je u lipnju 2025. taj ugovor raskinut jer je izvođač kršio ugovor i za ostatak radova je raspisana nova javna nabava. U skladu s procedurom izabran je novi izvođač radova i u veljači ove godine je uveden u posao. Tada je najavljeno da će radovi biti gotovi do kraja lipnja. Zgrada vrtića ovih je dana i dalje puna radnika i prema stanju okoliša vidljivo je da radovi kasne u odnosnu na najavu završetka, odnosno da još neko vrijeme neće biti gotovi. No, ovog trenutka je najvažnije vidjeti što se to dogodilo da unutrašnjost obnovljene zgrade može tako poplaviti jedna jača kiša.

Autorica fotografije za kraj dodaje: “Smatram da je važno ukazati na činjenicu da je objekt nakon višegodišnje obnove ponovno imao problema s prodorom vode. Bez obzira na to u kojem se dijelu vrtića trenutno nalaze djeca, roditelji i građani imaju pravo znati u kakvom je stanju objekt koji je tek renoviran. Posebno zabrinjava činjenica da je do ovakve situacije došlo nakon obične kiše.”

Tragom fotografije, tražili smo informacije u upravi tvrtke Dječji vrtić Osijek, ali još uvijek nismo dobili odgovore. Rado ćemo ih objaviti kad se konačno jave.

Foto: Građani Komarilosi i Komarilos

Nastavi čitati

Analit

NIJE KRAJ Još uvijek imamo komada starih pruga u cesti u Huttlerovoj i Hadrijanovoj

Nekadašnji industrijski kolosijeci sad samo iritiraju vozače i protresaju amortizere

Objavljeno

.Dana

Objavio

Čitatelju nije bilo teško fotodokumentirati ostatke nekadašnjih industrijskih kolosijeka, koji u Huttlerovoj i u Hadrijanovoj (kod zgrade HEP Plina) i dalje stoje unutar asfalta na cesti, i zapravo služe samo tome da iritiraju vozače i protresaju amortizere na automobilima.

Uz fotografije je poslao i zanimljivo objašnjenje: “Na Vukovarskoj ulici država je uklonila tračnice koje su išle iz stare luke Tranzit + priključak iz OLT-a jer je to cesta državnog ranga i u njihovoj nadležnosti. U Huttlerovoj i Hadrijanovoj (kod zgrade HEP Plina) nakon izvršenih rekonstrukcija ostali su dijelovi industrijskih kolosijeka koji nemaju namjenu. Ove dvije su ceste lokalnog nivoa i u nadležnosti su Grada, pa je i obveza njihovog uklanjanja na Gradu Osijeku.”

Dodaje da u Huttlerovoj ta stara pruga ide i preko obilježenog pješačkog prijelaza, a u Hadrijanovoj preko nogostupa. I podsjeća kako su nova tramvajska pruga i biciklistička staza sufinancirane sredstvima iz EU, pa mu nije jasno zašto već tada (kad su tamo bili radnici i mehanizacija) nije obavljeno vađenje ostataka ovih željezničkih kolosijeka. Jer, smatra, tada bi zasigurno bilo jeftinije nego kad se to bude radilo kao poseban posao i kad valjda bude raspisivan poseban natječaj.

I za kraj, volio bi, kaže, kad bi ova tema završila u rubici “Može se! Bravo!”. Eto, možda i to dočekamo.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Kožara

Na teniskom terenu u Perivoju još stoji uništeni reflektor i stup koji se srušio u nedjelju

U najmanju je ruku bizarno trenirati ili rekreativno igrati u ovakvom okruženju

Objavljeno

.Dana

Objavio

Prošle nedjelje je popustio jedan od starijih kestena u tzv. kesten aleji koja kroz Perivoj kralja Tomislava povezuje Europsku aveniju i Promenadu. Stablo kestena povuklo je i visoki stup s reflektorom uz jedno od igrališta Teniskog centra Osijek koji se onda srušio na zemljanu podlogu.

Tom prilikom je stradala i ograda Teniskog centra jer su uslijed siline izvaljeni i neki noseći stupovi. Tijekom tjedna tenisači su nastavili s treninzima i rekreativnim nastupima, ali u najmanju je ruku ružno vidjeti smrskanu konstrukciju reflektora i metalni stup koji i dalje stoje na igralištu. Osim toga, i dobar dio ograde je i dalje polegnut, pa je opći dojam kako je prošlo previše vremena a da sve to skupa do sada nije barem sklonjeno kako ne bi prijetilo igačima.

Građanin koji je fotodokumentirao stanje na teniskom igralištu znakovito je potpisao svoje fotografije: “Srušen rasvjetni stup na teniskom igralištu u Perivoju kralja Tomislava: građani zabrinuti za sigurnost”.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Najlaćarnije