Fore
Mladen Radić: kao student mislio sam da će Tvrđa biti obnovljena prije nego ostarimo, ali nije
Čini se da je ova zadnja obnova zapravo bila vrhunac, a da će se ostale zgrade i problemi rješavati pojedinačno
Dugogodišnji ravnatelj nacionalnog Muzeja Slavonije, Mladen Radić do umirovljenja je punih 40 godina radio u ruinama Tvrđe. Muzej je smješten na tamošnjem glavnom trgu, a Radić je neko vrijeme u Tvrđi čak i živio i išao ondje u osnovnu školu.
Danas u mirovini, jedan je od zadnjih istinskih zaljubljenika u staru osječku gradsku jezgru koji često javno komentira stanje pojedinih zgrada, pročelja, balkona, krovova, kapija i naročito stanje posebnih detalja na pročeljima. Nakon zadnje i najtemeljitije obnove ikada, Tvrđa je i dalje ostala musava i neugledna, barem kad su u pitanju njezina pročelja.
Zapravo, zanimljivo je da se ni Radić ne sjeća kad su zadnji puta barem neka pročelja u Tvrđi izgledala doista lijepo.
– Sedamdesetih su neke značajnije javne zgrade, odnosno uglavnom njihove fasade i krovišta obnavljane (Generalkasarna, Državni arhiv, Muzej), a važnije ulice su pokockane granitnim kockama s obnovljene Vukovarske ulice. Tada su izrađene idejne podloge i objavljeni dokumenti – priča Radić.
Ključni problemi Tvrđe su (1) sanacija vlage, (2) sanacija krovne konstrukcije i (3) sanacija instalacija.
Posebno je, kaže Radić, kompliciran i relativno dugotrajan proces isušivanje vlage, što se ponovno pokazalo i prilikom obnove zgrade Gradske straže za potrebe Arheološkog muzeja! Međutim, ima primjera u Europi gdje stare gradske jezgre izgledaju kao da su iz bajke.
– Tijekom socijalističkog razdoblja bila je važna ta temeljna razlika u vlasničkim odnosima. Da pojednostavimo: Zapad (privatno i državno vlasništvo, crkva) i Istok (državno vlasništvo, vojska, crkva). Kod nas je poslije 1991. vojska napustila svoje objekte u koje su ušle javne institucije ili su i nakon više od 30 godina i dalje prazne i napuštene. To je problem. Kao član pojedinih savjetodavnih tijela i komisija i kao ravnatelj nacionalnog Muzeja Slavonije sudjelovao sam i u jednom razgovoru s predstavnicima nizozemskog grada Utrehta koji su svoj stari dio grada u sličnom stanju kao Tvrđa uredili na trošak grada i države (infrastruktura, osnovni javni sadržaji), a onda kada je cijena kvadrata narasla destorostruko, sudjelovali su i u privatnim projektima – sjeća se Radić.

Tvrđa je, kaže, poslije 1945. naseljena siromašnim stanovništvom i na taj način zapravo opustošena. Od tada do danas u dijelu koji je stambena zona sve je prepušteno privatnoj inicijativi, ali čak i kad ima novca i volje kod nas sve ide sporo u administrativnom smislu. Jer je to pitanje i zakonskih, odnosno građevinskih normi (posebni materijali i tehnike), ali i zatečenog stanja (statika, krovna konstrukcija, instalacije…).
– Ljude je nemoguće “natjerati” na obnovu, jer je pitanje i vlasničkih odnosa, pa tu sigurno Grad i Država moraju biti investitori, osobito kada su nametnuli pravila zaštite.
Ipak, svi se uvijek vraćaju na pitanje, odakle bi zapravo trebala krenuti inicijativa da se stvar s Tvrđom doista odradi temeljito i u cijelosti.
– Prilika je bila kod zadnje djelomične obnove europskim novcem rješiti najveći problem zgrada u Tvrđi, a to je ogromna vlaga, koja se ne može preko noći izvući iz starih i masivnih temelja! No, sad je tako kako je. Mislim da u budućnosti rješenje može biti samo kombinacija javnih i privatnih inicijativa i interesa.

Bez definiranja osnovnih problema i mehanizama rješavanja nema ni kvalitetnog planiranja.
– Naravno da su već izrađene studije koje su temelj i dosadašnjh obnova i zahvata, ali pojednostavljeno, dok se sve zgrade u Tvrđi građevinsku ne saniraju, a to su ozbiljni skupi zahvati, ne treba očekivati privatne kupce, pa i investitore.
No, danas je Tvrđa u percepciji građana uglavnom kvart s lokalima za zabavu i noćne izlaske.
– Nije dobro da Tvrđa bude prepuna lokala i institucija bez temeljnih sadržaja koji čine grad, što je Tvrđa bila od srednjeg vijeka, a osobito nakon izgona Turaka i izgradnje utvrde.
Meni osobno je žao što se najstarija pošta (u istoj zgradi gotovi 300 godina!!!) samo ugasila.
– Kad sam bio student, naša “stručna procjena” je bila da će Tvrđa biti obnovljena, a mi ćemo hodati sa štapovima ili voziti se u kolicima i nismo puno pogriješili. Dakle, prošlo je cca 50 godina. Koliko će još proći, ne znam. Možda toliko, jer mi se čini da je ova zadnja obnova vrhunac, a da će se ostale zgrade i problemi rješavati pojedinačno – jasan je Radić.
Dakle, ne treba očekivati znatno više od ovoga što imamo sada.
Foto: Komarilos i privatna arhiva
Analit
DVORAC MAČKAMAMA Nekadašnji dom barunice Hermann ide u energetsku obnovu i prilagodbu
Grad Osijek raspisao je javni poziv za izradu troškovnika
Zgrada Dvorca Mačkamama nepokretno je, pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Ukupne površine od 850 m², na Drinskoj ulici, ovaj će dvorac uskoro ići u energetsku obnovu. Grad Osijek raspisao je javni poziv za dostavu ponuda za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu i rekonstrukciju Dvorca Mačkamama.
Osim energetske obnove, zgrada bi trebala biti prilagođena i osobama sa invaliditetom i smanjenom pokretljivosti. Na objektu bi, između ostalog, trebalo poboljšati toplinska svojstava vanjske ovojnice zgrade, zamijeniti stolariju na vanjskim otvorima, sustav grijanja i hlađenja, te ventilacije, te poduzeti mjere za osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti ugradnjom lifta, te podiznom platformom na ulazu u zgradu. Rok za dostavu ponuda je 18. lipnja.
Vilu Hermann, poznatiju kao dvorac Mačkamama, dala je izgraditi barunica Paulina Hermann na mjestu starog majura tada smještenog među pustarama na jugozapadnom dijelu Osijeka. Dvorac je danas spomenik kulture, a projektirao ga je 1922. osječki arhitekt Otto Struppi. Izgradnja je započela 1923., a zgrada je u cijelosti dovršena sljedeće godine. Do danas je zgrada mnogo puta parcijalno obnavljana, ali nikada temeljito.
Foto: Komarilos
Analit
NOVA LJEPOTICA Zgrada Državnog arhiva u Tvrđi u novom ruhu, gotova energetska obnova
Osim pročelja obnovljeno je i krovište i uveden novi sustav grijanja i izolacije
Konačno se vidi kako zgrada Državnog arhiva u Tvrđi izgleda nakon obnove. Nakon što su uklonjene skele objekt je doslovno promijenio vizuru istočnog ulaza u staru gradsku jezgru.
Još su u ožujku prošle godine krenuli radovi na energetskoj obnovi vrijedni više od 2 milijuna eura. Čak 96% obnove sufinancirano je sredstvima EU, dok ostatak financira Ministarstvo kulture i medija. Obnova je obuhvatila izolaciju fasade, uređenje krovišta, te uvođenje novog sustava grijanja i ventilacije i izvodila se u nekoliko faza, budući da je zgrada u kojoj je arhiv smješten spomenik kulture prve kategorije u sastavu Tvrđe.
Jednokatnica uglastog oblika izgrađena je u starom baroknom slogu 1722. godine, a Državni je arhiv u nju smješten 1975. iz zgrade u Kuhačevoj 27, budući da je taj prostor bio premalen za svu arhivsku građu. Iako obnovljen, prostor Državnog arhiva i dalje je premalen za svu građu, koja se osim u arhivu čuva i na četiri privremene lokacije.

Grad Osijek još je 2003. Državnom arhivu darovao zemljište u Podravlju, u Ulici princa Eugena Savojskog. Na čestici od oko 4000 kvadratnih metara trebala bi se izgraditi nova arhivska zgrada s oko 3000 kvadratnih metara prostora.
DRŽAVNI ARHIV Krenula energetska obnova, zgrada će imati novi sustav grijanja i ventilacije
Foto: Komarilos
Fore
LJEKARNE TRIPOLSKI Tijekom 35 godina otvorili su 14 ljekarni sa 70 zaposlenih u 3 županije
Poznati su po prvom ljekarničkom robotu i drive-in sustavu isporuke lijekova pacijentima u automobilima
Poznata osječka zdravstvena ustanova Ljekarne Tripolski proslavila je 35. obljetnicu rada. Toliko je, naime, prošlo od kada je mr. Marta Tripolski pokrenula prvu osječku privatnu ljekarnu u Pejačevićevoj 9. Do danas, iz njezine je poduzetničke inicijative izrastao ozbiljan poslovni sustav s centralnim skladištem i 14 ljekarni u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji u kojima radi sedamdesetak djelatnika.
– Biti prvi je uvijek teško, pogotovo u tim izazovnim vremenima devedesetih, ali kad vidimo današnju zdravstvenu ustanovu ne preostaje mi ništa nego vam iskreno čestitati – rekao je osječki gradonačelnik Ivan Radić. – Grad Osijek je partner svim svojim poduzetnicima i od 2021. kad sam došao na dužnost za mjere potpore poduzetnicima do sada smo uložili četiri milijuna eura.
U nastavku je gadonačelnik prigodno govorio o mjerama koje gradska vlada provodi kao potporu zdravstvu i najavio strateški projekt Vlade RH, odnosno gradnju novog kliničkog-bolničkog centra Osijek vrijednog 850 milijuna eura što će biti, naglasio je, najveće ulaganje ne samo u zdravstvo nego u Osijek u proteklih 100 godina.
– U ovom trenutku u gradu imamo rekordno visoku zaposlenost i rekordno nisku nezaposlenost u odnosu na 2021., odnosno danas je u gradu zaposleno 5.000 ljudi više nego te godine. A svakako su dio te priče i Ljekarne Tripolski koje zapošljavaju djelatnike. U nadi da ćemo i dalje biti partneri u izgradnji grada, baš kako je rekao i vaš ravnatelj Žolt Tripolski, podsjećam da je snaga u ljudima, snaga je u timu. Pozivam vas da na taj način nastavimo graditi grad i voditi ga prema ljepšoj budućnosti – rekao je gradonačelnik prilikom obraćanja djelatnicima zdravstvene ustanove Ljekarne Tripolski te njihovim partnerima i gostima na proslavi obljetnice.
Prilikom proslave predstavljen je i film o 35 godina povjerenja pacijenata u kojemu većim dijelom, o svojim radnim zadacima, neprekidnom usavršavanju, potpori digitalnih alata i iskustvima u komunikaciji s pacijentima – govore farmaceuti zaposleni u ustanovi.
Tijekom godina ustanova je kontinuirano usavršavala specifičan pristup pacijentima, temeljen na pažljivom slušanju i otvaranju dijaloga, pa su s vremenom postali i referentno mjesto za savjetovanje čak i zdravih ljudi. Poznati su po otvaranju prvog drive in sustava za isporuku lijekova koji se u njihovoj poslovnici u osječkoj Kanižlićevoj ulici mogu preuzimati iz automobila. Također, svojedobno je u javnosti snažno odjeknula njihova tehnološka inovacija sustava robotiziranog pretraživanja, lociranja i predaje lijekova do pacijenata, odnosno oslobađanje vremena za dodatno savjetovanje pacijenata za ljekarničkom recepturom.
Foto: Komarilos
Fore
KIĆO SLABINAC Predstavljena knjiga o omiljenom pjevaču, jedna ulica nosit će njegovo ime
„Kad umjetnost dodirne dušu“ napisala je Kićina bivša supruga Dubravka Bouša
Kad umjetnost dodirne dušu knjiga je Dubravke Bouše predstavljena danas u Kulturnom centru, a koja govori o životu i karijeri Krunoslava Kiće Slabinca. S poznatim je pjevačem u braku bila 10 godina, imaju dvojicu sinova, a upravo na inicijativu i ideju jednog od njih, Dubravka, inače profesorica književnosti, odlučila ju je napisati.
– Znala sam da je Kruno cijeli život htio napisati autobiografiju. Kada je preminuo, bila je šteta propustiti sve priče i dogodovštine koje sam znala. Krenula sam na posao, no nisam znala da će on tako dugo trajati. Materijal je samo počeo bujati, došla sam do 1000 stranica, popisala sam cijelu njegovu diskografiju. Knjiga je kontekstualizirana u vremenu i prostoru, pisala sam i o Slavoniji i o Domovinskom ratu. Male anegdotice su u knjizi, on je bio hodajuća riznica viceva jer je čitav život bio šaljivdžija – istaknula je Bouša, dodajući kako Kiću smatra prvim stand-up komičarom naših prostora, jer nije bio profesionalni glumac.
– Kao dijete je glumio u Dječjem kazalištu, bio je senzibiliziran za kazalište i sve je svoje koncerte radio kao male kazališne predstave – naglasila je.
– Kićo je uistinu svojom glazbom, a posebno svojim glasom, dodirivao dušu jednom pozitivnom, zaraznom energijom. Drago mi je da se predstavljanje odvija upravo ovdje, u Kulturnom centru , na mjestu gdje smo nedavno izgradili prvu Koncertnu dvoranu u povijesti grada. Dobila je ime po osječkom virtuozu Franji Krežmi, a Kiću je kao Osječanina Osijek i oblikovao. Na ovom je mjestu bio popularni Radnjak odakle je Kićo zajedno sa svojim Dinamitima krenuo i započeo glazbenu karijeru. Kao Osječani koji se ponose Kićom odlučili smo ulicu gdje se nalazi Koncertna dvorana i Kulturni centar nazvati Ulicom Krunoslava Kiće Slabinca. To je način da se Osijek i svi njegovi građani oduže Kići za sve ono što je dao svom gradu – rekao je prilikom predstavljanja knjige gradonačelnik Ivan Radić.
Foto: Davor Javorović/PIXSELL
Analit
DRŽE SE ROKOVA Skoro gotovi novi bazeni na Kopiki, završne radove obišli učenici i studenti
Obnovljeno kupalište vrata otvara sredinom lipnja, na svoj 50. rođendan
U sklopu Dana otvorenih vrata EU projekata gradonačelnik Ivan Radić obišao je radove na rekonstrukciji i obnovi Copacabane zajedno sa učenicima Graditeljsko-geodetske škole i studentima Građevinskog i arhitektonskog fakulteta.
U osječkoj EU avanTOUR-i učenici i studenti tijekom cijeloga dana obilaze projekte koji su sufinancirani europskim novcem, a kako je najveći od njih upravo Copacabana, na njoj su se i susreli s gradonačelnikom.
– Druga faza uređenja kupališta vrijedna je 9 milijuna eura. Tijekom prve faze uređenja Osijek je dobio prvi pravi olimpijski bazen te bazen s atrakcijama. Ta je faza stajala 4,5 milijuna eura, a kupalište je po prvi puta spojeno na kanalizacijsku mrežu. Kroz ITU mehanizam osigurali smo sredstva za drugu fazu uređenja u kojoj radimo rekreacijski bazen, dječji bazen sa atrakcijama. Postavljeni su novi tobogani, uređuje se zelenilo, a čak 56% cijele površine Copacabane bit će pod zelenilom. Nakon završetka radova posadit će se 200 stabala, 1.800 različitog grmlja i ukrasnog bilja – pojasnio je učenicima i studentima gradonačelnik, dodajući kako svi radovi idu planiranom dinamikom, te će do početka kupališne sezone, odnosno sredine lipnja, Copacabana biti gotova, baš na svoj 50. rođendan.

Stupovi javne rasvjete su postavljeni, kao i ograda. Za šest novih ugostiteljskih kućica pristigla je 51 ponuda za zakup, a sutra je javno otvaranje. Nije zaboravljena ni dravska obala, a u suradnji s Hrvatskim vodama nasut će se 6.000 kubika pijeska na plažu.
Ivica Crnković, u ime izvođača radova, Projektgradnje, rekao je kako se projekt uspješno privodi kraju. Svi radovi su u završnoj fazi – keramika, opločnjaci, hortikultura…
– Strojarnica je gotova, ostalo je stavit fasadu na objekt. U pripremama smo i za početak punjenja bazena kroz desetak dana – naglasio je.
– Ovo iskustvo puno mi je značilo, kao budućem arhitektonskom tehničaru mislim da sam puno naučila i vidjela. Obišli smo i vrtić Krijesnica, sportski dvoranu na Jugu 2, biciklističke staze i sada bazene – rekla je učenica Graditeljsko-geodetske škole Dorotea Knežević.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL i Komarilos
-
Mobilia1 dan od objaveNA CESTI Kombi bez pločica već je dvije godine ostavljen na križanju Murske i Savske ulice
-
SPEEDWAY2 dana od objaveNK ELEKTRA Prvaci Druge županijske lige ušli su u Prvu, u 20 utakmica 16 pobjeda i 1 poraz
-
Kožara1 dan od objavePRODUŽENI VIKEND Čak 43 pijana vozača u prometu, rekorder u Čepinu napuhao 2,24 promila
-
Šećerana2 dana od objaveOSIJEK BEZ GRANICA Super fora događaj u parku na Šenoinom trgu okuplja lokalce i strance
-
Šećerana2 dana od objaveOGRJEV Narezani jasen, bukva, hrast i grab u oglasnicima stoje i do 75 eura za kubik
-
SPEEDWAY2 dana od objavePLIVANJE Osječanin Čarapović na „Zlatnom medvjedu“ dvaput isplivao državni rekord
-
Šećerana21 sat od objaveDRAVA JE ZAKON Spas od ljetnih visokih temperatura mnogi pronalaze na Kopiki i Želji
-
Šećerana23 sata od objaveTEKMA Hrvatska igra u 1 sat protiv Paname, kafići rade do 5, a ekran u Tvrđi vas čeka
-
Mobilia19 sati od objaveRETFALA Obnova župne crkve, mise se održavaju u školi, radovi će biti gotovi u rujnu
-
Šećerana2 sata od objaveMA KAKVO SPAVANJE Osijek je slavio pobjedu Vatrenih jutros u tri, navijači preplavili Tvrđu
-
Analit41 minuta od objaveNIJE KRAJ Još uvijek imamo komada starih pruga u cesti u Huttlerovoj i Hadrijanovoj
