Connect with us

Šećerana

PRIČE IZ LOVCA Kako su vinopijama dokazali da nakon par butelja više ne razlikuju vina

Priča o dobrim poznavateljima vina u sitne sate je mnogo puta prepričavana za stolovima restorana

Objavljeno

.Dana

Spašavamo od zaborava događaje iz nekad najelitnijeg gradskog restorana, a neki su zaslužili ući i u ugostiteljske udžbenike.

Restoran Lovački Rog imao je izvrsnu ponudu vina tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Vina su čuvali u restoranskom podrumu i u šanku, ali kako su na dnevnoj bazi trošili velike količine koristili su i dodatno skladište u Strossmayerovoj ulici. Uglavnom, dnevnim poslovima naručivanja pića, odnosno popunjavanja skladišta i dopreme vina u restoran, upravljao je šef sale.

Priča koja slijedi odvijala se u danima kad je trajala promotivna kampanja za vino Zlatni rizling SB. Riječ je o vinu koje je proizvođeno od grožđa s različitih lokacija vinograda u vlasništu Belja i IPK Osijek. Bio je to ambiciozan projekt jer su Zlatni rizling SB namjeravali plasirati na američko tržište, a taj je podatak puno značio i lokalnim potrošačima koji su rado naručivali butelje kakve će, vjerovali su, u ponudi biti i na stolovima američkih potrošača.

Uglavnom, jedne večeri poznato se društvo nakon večere opustilo i krenuli su naručivati butelje Zlatnog rizlinga SB. Oko 22,30 sati konobar je u ured šefa sale ušao s vedricom za vino s praznom buteljom i izvijestio ga kako gosti traže još jednu butelju a da takvog vina u šanku više nema. Šef je provjerio i shvatio da Zlatnog rizlinga SB više nema ni u podrumu, pa je stao razmišljati kako riješiti problem. Mogao je poslati konobara automobilom do skladišta u Štrosiki, ali bi to predugo trajalo. Stoga je u trenu odlučio i iz šanka uzeo novu bocu Erdutske graševine i na pari aparata za kavu skinuo s nje etiketu. Potom je iz vedrice uzeo etiketu Zlatnog rizlinga SB koja se prethodno sama odvojila od buce jer se led otopio pa je boca stajala u vodi. Tu je etiketu rizlinga potom zalijepio na bocu graševine. Zaštita na vrhu boce bila je identična na oba vina, pa to nije bio problem. Uglavnom, šef je tako opremljenu butelju stavio u vedricu i osobno otišao poslužiti goste.

Poznavao je društvo, vidio je da su dosta popili i pred njihovim domaćinom prezentirao je vino. Iako se radilo o valjda desetoj boci vina koju su te večeri popili, domaćin je tražio da mu se vino ponovo servira na kušanje. I šef sale je bespogovorno obavio potrebnu proceduru otvaranja boce i posluživanja te je domaćinu konačno natočio vino u čašu. Ovaj je otpio gutljaj, značajno provrtio tekućinu po ustima, progutao i namignuo rekavši da je to taj “izvrsni Zlatni rizling” i da se vino može natočiti i ostalima.

Nakon što su svima iznova napunjene čaše, šef sale se okrenuo domaćinu i konstatirao kako je to najbolji rizling koji imaju u restoranu, a domaćin se nadovezao kako mu baš taj najbolje paše. I kad su svi otpili po gutljaj i kimajući dali do znanja kako se slažu da je vino izvrsno, šef sale ih je upitao jesu li sigurni da je to rizling koji su pili do maloprije? Najglasniji među njima, zapravo njihov domaćin, odmah se ustobočio i rekao kako je to isto vino koje su pili do sada. A onda im je šef hladno rekao da to uopće nije Zlatni rizling nego Erdutska graševina! Gosti su ga gledali u nevjerici dok im je pokazivao čep koji je upravo pred njima izvadio iz butelje i usporedio ga s čepovima Zlatnog rizlinga. Bili su potpuno različiti, na njima su bili otisnuti različiti nazivi vina kao što su i rastočena vina bila različita.

Poslije više nitko nije rekao ništa. Samo su nastavili piti. A o tom događaju u sitne sate još se mnogo puta pričalo za restoranskim stolovima. Mnogi bivši gosti pamte ga i danas.

Foto: Freepik

Šećerana

ICOLA Poznati osječki navijač i branitelj na inicijativu Kohorte dobiva dostojanstven grob

Nakon izrade betonskog okvira donacijama će prikupljati sredstva za primjeren spomenik

Objavljeno

.Dana

Objavio

Kad je u rujnu 2015. godine umro istaknuti osječki navijač i član skupine Kohorta te hrvatski branitelj, Ivan Jaroš – Icola nije imao živih članova obitelji ni drugih osoba koje bi na sebe preuzle organizaciju njegova ukopa. U takvim okolnostima, pokojnik je ukopan u klasični zemljani grob s humkom o trošku tadašnjeg Ureda državne uprave.

Od tada o njegovom grobu brinu članovi navijačke skupine Kohorta, uz stalnu bojazan da to nije dugoročno rješenje jer zemljane humke s vremenom propadaju i stapaju se s livadom. U međuvremenu je Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji regulirao pravo na grobno mjesto, troškove ukopa i održavanje grobnog mjesta. Stoga su stariji Kohortaši uputili inicijativu da se pokuša retroaktivno primijeniti zakon za slučaj čovjeka koji je pokopan prije stupanja na snagu novih propisa.

Ubrzo je pristigla pozitivna reakcija iz Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Osječko-baranjske županije, pa će se na Icolinom grobu izvesti betonirani okvir za trajno i dostojanstveno očuvanje mjesta njegova ukopa. Poslije toga, navijači se spremaju putem donacija osigurati sredstva za izradu primjerenog spomenika.

U obrazloženju navijačke inicijative, između ostaloga, stoji: “Vjerujemo da bi se na taj način zajednički ostvario cilj kojem svi težimo – da hrvatski branitelj koji iza sebe nije imao obitelj ipak ima dostojanstveno, trajno uređeno i jasno obilježeno mjesto posljednjeg počivališta, kao znak zahvalnosti za njegov doprinos u obrani Republike Hrvatske”.

Foto: Privatna arhiva

Nastavi čitati

Šećerana

SHELL Sve spremno za otvorenje nove benzinske postaje na Čepinskoj kod izlaza na obilaznicu

Imaju kafić i autopraonicu

Objavljeno

.Dana

Objavio

Prva benzinska postaja tvrtke Shell u Osijeku izgrađena je na Ulici Svetog L. B. Manidića (Čepinska), kod izlaza na obilaznicu. Objekt je potpuno opremljen, izvučena je horizontalna signalizacija i očigledno tamo rade završne poslove pred otvorenje.

Postaja ima tri otoka s agregatima za točenje goriva s ukupno šest mjesta za točenje. U glavnom objektu je i veliki kafić, pa je pretpostavka da bi kasnije mogla niknuti i ugostiteljska terasa uz Mandićevu. A na sjevernoj strani parcele je i automatska autopraonica s dvije pozicije za pranje.

Prilaz automobilom omogućen je iz oba smjera s Mandićeve ulice, ali izlazak s benzinske postaje ide isključivo kratkom priključnom cestom na prometnicu u kojoj se nalaze ostaci izgorjelog trgovačkog centra Getro, pa se onda iz nje vozači opet mogu uključivati u Mandićevu.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Šećerana

PRIJEDLOG Na bentu od stadiona do Višnjevca treba odijeliti pješački i biciklistički dio

Stara žuta crta je izblijedila, pa se miješaju šetači, rekreativni trkači, romobilisti i biciklisti

Objavljeno

.Dana

Objavio

U popodnevnim i večernjim satima na bentu uz Dravu, između stadiona Opus Arena i Višnjevca zna biti dosta građana koji izlaze na rekreaciju, u šetnju ili se naprosto voze biciklom. Ondje je prije dosta godina jasnom žutom crtom staza podijeljena na pješački i biciklistički dio. No, u međuvremenu je crta izblijedila, pa više nitko ne zna koja strana staze je za koju namjenu.

Biciklistima je to problem jer je neprestano potrebno usporavati i zaustavljati se kako bi pričekali da pješaci odaberu stranu. S druge strane, pješaci (naročito oni koji koriste bent kako bi prošetali s manjom djecom) stalno su u strahu da bi na njih mogao naletjeti neki biciklist.

Rješenje je vrlo jednostavno – potrebno je iznova postaviti horizontalnu prometnu signalizaciju, odnosno jasnije obojati crtu razdjelnicu.

Građanin koji je poslao fotografije kaže kako na bentu povremeno doista bude kaotično:

“Jako puno ljudi, što pješaka, trkača i biciklista koristi bent, pa ne bi bilo loše da se oboja žuta linija i signalizacija biciklističke staze jer se stara boja potpuno izgubila. Čisto iz sigurnosnih razloga. Na fotografijama možete vidjeti kako je žuta linija, koja odvaja biciklističku od pješačke staze, potpuno izblijedila što stvara problem u kretanju. Lijeva traka je biciklistička, a desna pješačka. Na biciklističkoj stazi bi trebalo nacrtati žuti bicikli svakih 20 do 30 metara jer ljudi koji se uključe na pola puta ne znaju koja strana za što služi.”

Doista, sve je precizno konstatirano, dokumentirano i predloženo. Preostaje se još samo organizirati i s nešto boje riješiti problem. Građani su prihvatili postojeću šetnicu, nemaju primjedbi na njezinu širinu, a ove se godine i trava na bentu redovitije podšišava. Još samo koja kanta boje i – svi zadovoljni.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Fore

NE POD GASOM Pobjednička kampanja osječkih studenata o odgovornoj konzumaciji alkohola

Autorski tim: Nora Hodak, Luka Kuhar, Valentina Matošević i Katarina Runje s Akademije za umjetnost i kulturu

Objavljeno

.Dana

Objavio

Najbolju nacionalnu komunikacijsku kampanju o odgovornoj konzumaciji alkohola među mladima, pod nazivom “NE pod gasom”, osmislio je tim studenata s osječke Akademije za umjetnost i kulturu u sastavu: Nora Hodak, Luka Kuhar, Valentina Matošević i Katarina Runje pod mentorstvom predavača dr. sc. Tomislava Levaka.

Projekt društveno odgovorne komunikacijske kampanje provodi agencija Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri u suradnji sa Koordinacijom proizvođača, trgovaca i distributera jakih alkoholnih pića unutar Hrvatske udruge poslodavaca. A o najboljoj je kampanji odlučio stručni žiri kojega su činili komunikacijski stručnjaci, predstavnici spoznora i njihovih partnera.

Pobjednički tim s mentorom

Pobjedinici su studenti 1. godine diplomskog studija Odsjeka za kulturu, medije i menadžment. A Željka Martinović iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri istaknula je kako će odabrana kampanja biti realizirana i da će ju građani na jesen moći pratiti u medijima i na društvenim mrežama.

Foto: AUKOS

Nastavi čitati

Šećerana

NIZAK VODOSTAJ Olupina potopljene teglenice između dva mosta glavna je priča na plažama

Drava čuva tajne, a građani štrikaju nove legende

Objavljeno

.Dana

Objavio

Drava zadnjih dana bilježi najniže vodostaje, pa se uz obale ukazuju prizori iz bliže i dalje povijesti. Kod Tvrđe, kako je to uobičajeno u ovakvim se situacijama uvijek pojave ostaci temelja nekadašnjeg Garnizonskog kupališta, nekada popularne Garnike koju još uvijek pamte najstariji Osječani. A na lijevoj obali između cestovnog i željezničkog mosta sad je i jako dobro vidljiva olupina teglenice koja je potopljena šezdesetih godina prošloga stoljeća i za koju se komentatori na društvenim mrežama ne mogu složiti je li ili nije prije toga udarila u most.

U svakom slučaju, dok se istovremeno iz pijeska na Dunavu kod Batine zadnjih dana uglavnom pojavljuju stotinama kilograma teške avionske bombe sovjetske proizvodnje iz Drugog svjetskog rata, u Osijeku niski vodostaji bude sasvim druge emocije vezane za kupališta i poslovanje s prijevozom tereta na plovnom putu. Na Dunavu policija u kontroliranim eksplozijama mora uništavati bombe, a na Dravi se raspredaju nove legende.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Nastavi čitati

Najlaćarnije