Humanitarna Noć knjige u organizaciji Centra za nestalu i zlostavljanu djecu održana je sinoć u Kulturnom centru kakao bi se prikupile donacije za izgradnju poliklinike ProtegOs.

Poznati Osječani okupljenim su mališanima čitali slikovnice edukativno-zabavnog serijala „Bajke u digitalnom svijetu“, čiji je cilj da svaka priča potakne razgovor djece i roditeljima o važnim temama iz digitalnog života – privatnosti, sigurnosti, povjerenju i prepoznavanju online rizika.

Centar je tako predstavio pet bajki u digitalnom svijetu – Ružni pačić, Pinokio, Tri praščića, Crvenkapica i Ivica i Marica. Na kraju je svake knjige vježbenica vezana uz sigurnost na internetu, koju djeca rješavaju zajedno sa roditeljima.

– Poanta svih naših izdanja jest da roditelji zajedno sa djecom čitaju klasične bajke, te zajedno uče o sigurnosti na internetu. Želja nam je da na ovaj način djeca i roditelji provode više vremena zajedno. A ovim slikovnicama potičemo i čitanje kod djece i učenje i prevenciju vezano uz opasnosti na internetu – rekla je Nika Šiprak Wendling, zamjenica voditelja Centra.

Zamjenik osječkog gradonačelnika, Dragan Vulin, okupljenima je pročitao Ivicu i Maricu, pjevačica Dora Vestić Crvenkapicu, a ostale su bajke čitali glumci Miroslav Čabraja, Ivana Soldo Čabraja i Antonia Mrkonjić.

– Ponekad nam je zapravo teško prihvatiti koliko je Internet nesigurno mjesto za djecu i mlade i moramo biti svjesni da im je potrebna zaštita. Potrebno je kontrolirati taj prostor kao i u ovom stvarnom, fizičkom svijetu, jer sve ono što se na Internetu događa može ostaviti trajne i opasne posljedice i u ovom fizičkom svijetu. Stoga hvala Centru za nestalu i zlostavljanu djecu i Centru za sigurniji Internet što rade sve ove aktivnosti – naglasio je Vulin, dodavši kako je jako važno čitati djeci od najranije dobi jer knjige nose zapisanu mudrost koja nam može puno toga otkriti o stvarnom svijetu i životu, puno iskustava steći i puno toga naučiti.

Foto: Grad Osijek

Iz dana u dan gradski parkovi mijenjaju svoj izgled. Sada su najefektnije cvjetne gredice i cvjetni ornamenti u Parku kralja Petra Krešimira IV, te u Sakuntala parku. Tulipani su procvali i dovoljno je samo sjesti na jednu od klupa u parku i promatrati njihove prekrasne boje.

U Ribarskoj ulici, u betonskim žardinjerama također su procvali tulipani raznih boja, a nekako najefektnije u ovom prostoru izgledaju oni tamni, bordo boje. Sada čekamo i najavljeno uređenje promenade na potezu od Bijele lađe do Solarskog trga i cvjetna iznenađenja.

Foto: Komarilos

Iako su na semaforu imali zeleno svjetlo, vozači koji su vozili čepinskom Ulicom kralja Zvonimira zaustavili su vozila jer je pješači prijelaz prelazila, ni manje ni više, nego – roda!

Elegantnim je korakom, s noge na nogu, prelazila cestu na obilježenom pješačkom prijelazu. Nije bilo nervoze, jer riječ je o neobičnom događaju, da jedna ptica prelazi cestu na mjestu koje je upravo tome i namijenjeno. Istina, nije čekala zeleno svjetlo, a vozači su ga zbog nje propustili. Koliko znamo, nisu se bunili zbog toga nego su te trenutke iskoristili za fotografiranje.

Foto: Građani Komarilosi

Skulptura čovjeka koji s knjigama u ruci šeta ulicom simbol je generacija Osječana. Jer od 1974., kada je na Trgu slobode postavljen kao prva ulična skulptura u Hrvatskoj, Šetač je bio mjesto brojnih susreta i fotografiranja. Koliko ste puta samo čuli rečenicu: Nađemo se kod šetača!

Šetač nije samo šetač, već skulptura književnika i publiciste Augusta Cesareca, koju je u bronci izradio akademski kipar Stjepan Gračan. Osječani su ju vrlo brzo prozvali Šetač, pa vjerojatno mlađe generacije niti ne znaju koga ona ustvari predstavlja.

Šetač je već 51 godinu s nama. Preživio je i Domovinski rat, iz njega je izašao neokrznut. Do postavljanja Spomen-obilježja hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata 2003. godine, dominirao je Trgom.

Foto: Komarilos

Godinama je tramvajska stanica u Europskoj aveniji preko puta Doma zdravlja bila mjesto pod kojim se stajalo čekajući tramvaj. Jednostavne konstrukcije, ali istovremeno i neuobičajena u odnosu na druge stanice u gradu, ova je izgrađena davne 1926. godine prema projektu arhitekta Juraja Denzlera.

Sada ju s pravom možemo nazvati najstarijom stanicom u gradu, a iako više nije službeno u funkciji, budući da je nešto zapadnije od nje izgrađena nova stanica, ona je i dalje tu. I to u posebnom ruhu zbog čega se prolaznici i turisti često zaustavljaju i fotografiraju ispred nje.

Zahvaljujući projektu udruge PLANTaža „Urbane intervencije“, ova je stanica unazad nekoliko godina postala pravi izložbeni prostor. Promijenila je već nekoliko ilustracija koje su izradili mladi umjetnici i umjetnice. A posljednja je ilustracija izrađena 2023. i djelo je Dore Kralik. Predstavlja prozore u kojima su vidljivi razni karakteri, prikazi iz života i susjedski odnosi, a svaka od ilustracija ima svoju priču.

Foto: Komarilos