Svilana
Spomen na Ivana Faktora, umjetnika koji je s projektorom u tramvaju pomagao da cijeli grad traži ubojicu
MLU radi komemoraciju Vrhunskom performeru i provokatoru koji je upisao Osijek na jednu drukčiju kartu svijeta
Muzej likovnih umjetnosti organizira komemoraciju u sjećanje na multimedijalnog umjetnika Ivana Faktora, koja će se održati u prostoru Muzeja u utorak, 12. prosinca u 12,00 sati.
Ivan Faktor je od sedamdesetih godina prošloga stoljeća živio i radio u Osijek i od tada se sustavno bavio eksperimentalnim filmom, fotografijom, videom te multimedijskim instalacijama.
Filmove, a potom video djela, snimao je neprekidno od 1975. pa sve do samog kraja života.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća Faktor je u Osijeku radio nevjerojatne umjetničke performanse – provocirajući, zbunjujući i propitkujući život u zajednici na jednak način kako su to u isto vrijeme radili umjetnici u New Yorku, Amsterdamu, Londonu ili Parizu. Jednom je prilikom dobar dio noći s nekolicinom istomišljenika i velikim filmskim projektorom proveo u tramvaju koji je neprekidno kružio na liniji Zeleno Polje – Višnjevac. Kroz otvorena srednja vrata Faktor je na usnuli grad projicirao ogromno slovo M povezujući nas na taj način s triler klasikom njemačkog redatelja Fritza Langa iz 1931. u kojemu svi građani organizirano traže ubojicu. Koja vrsta ubijenog urbaniteta i koji ubojica je tom prilikom Faktoru bio na pameti znaju samo oni koji su zajedno s njim te noći bdjeli nad gradom. A danas samo znamo da takav pristup u ono vrijeme nije bila tek zafrkancija.
Jednako tako, Faktora pamtimo i kao neumornog kroničara ratnog Osijeka koji je kamerom marljivo i svakodnevno bilježio ostatke urbanog življenja u gradu koji je svakodnevno skrnavljen granatama iz okruženja. Snimatelj-umjetnik je tada dokumentirao bombardirana pročelja, u eksplozijama stradale izloge, izbezumljene građane i njihove prve komentare koji su objedinjavali užas i nevjericu. Hladno i pragmatično, Faktor je tada žrtvovao i vlastiti život kako bi zabilježio sustavno ubijanje grada.
A onda je od ostataka granata koje je još vruće prikupio u ruševinama gradskih obiteljskih kuća – složio svoje remek djelo: Slavonski nadgrobni spomenik. Do danas nitko nije efektnije, izravnije, jasnije i s potpunom argumentacijom (koja uključuje osobno svjedočanstvo i dokaze zlodjela) ispričao priču o organiziranom ubojstvu grada i njegovih građana.
Od 1979. sudjelovao je u konceptualističkim akcijama i izložbama, izvodio je performanse s videom i filmom, postavljao je instalacije, radio je multimedijalne izvedbe. Od 1975. do 1977. bio je urednik Tribine Kluba ljubitelja filma u Osijeku, potom je od 1981. do 1988. bio voditelj filmskog programa osječkog Studentskog centra, te kasnije od 1992. Do 2006. urednik filmskog programa Kinematografa Osijek.
Bio je osnivač i voditelj Galerije Kazamat u Osijeku od 2001. do 2004., dok je od 2006. do 2010. bio ravnatelj Gradskih galerija Osijek. Od osnutka 2001. do zadnjeg izdanja u prosincu 2021. bio je kreativni voditelj osječkih manifestacija Performance Art Festivala i Barutane.
Za fundus Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku otkupljena su dva Faktorova djela kapitalne umjetničke i baštinske vrijednosti: Slavonski nadgrobni spomenik (1993.-1995.), te Kangaroo Court (2005./2007.)
Posljednja velika izložba posvećena radovima Ivana Faktora organizirana je u njegovom Osijeku, u Muzeju likovnih umjetnosti 2017. godine – Film koji samo ja gledam.
Nakon Faktorova odlaska njegova će se djela u godinama koje nadolaze pažljivo i temeljito iščitavati i reinterpretirati, ali nikada neće prestati provocirati. I njegov je život konačno ostao veliki spomenik u čijoj sjeni pulsira grad.
Foto: Marin Topić (fotografija ustupljena za komemorativne programe)
Svilana
ŠUMSKE TAJNE Radionice za klince od 4 do 7 godina koje spajaju dramsku i šumsku pedagogiju
Od 10. do 13. kolovoza u šumi Pampas
Mali čitači i Drama iz rukava vode djecu u dobi od četiri do sedam godina u osječku šumu, koja će postati prostor za čitanje, istraživanje, dramsku igru i kreativno pripovijedanje.
Osluškivanjem prirode, promatranjem šumskih tragova, čitanjem slikovnica, igrom svjetla i sjene, pokretom i dramskom igrom djeca će otkrivati kako izgleda šuma u ljeto i kako može postati knjiga, pozornica i prostor mašte.
Ciklus spaja šumsku i dramsku pedagogiju, a čine ga 4 edukativno-kreativne radionice koje će se održati od 10. do 13. kolovoza od 10 do 12 sati u šumi Pampas.
Sve radionice održat će se na provjerenim lokacijama šume Pampas, a vodit će ih stručnjakinje u području šumske i dramske pedagogije, knjižničarka Marija Bratonja i dramska pedagoginja Ana Škaro.
Cijena ciklusa je 80 eura, a pojedinačne radionice 25 eura. Prijaviti se možete putem linka.
Ilustracija: Komarilos/Magnific AI
Svilana
LJETNO ŠTIVO Kipar Žaja ima pjesmu o Podravlju i poznatim Osječanima odraslima uz Dravu
Kad nije bilo interneta skakalo se s konstrukcije željezničkog mosta
S lijeve obale Drave, iz Podravlja, stigla nam je pjesma akademskog kipara Ratka Žaje. U popratnom pismu stoji i da se prigradsko naselje na baranjskoj obali „nasuprot Osijeku“ na mađarskom zove Jenoefalva. Kipar se sjeća poznatih Osječana koje je uz Dravu susretao u mladosti.
„Ima trenutaka u životu kada želimo puno toga reći
iako su dani tako vedri da gotovo ostajemo bez riječi.
Treba ipak i bez puno priče sjetiti se malog mjesta kraj Osijeka,
Podravlja pored Drave pruženoga.
U to vrijeme u Podravlju, kada smo klinci bili, nismo štošta znali niti imali
mobitele, internete, sportske dvorane…
Ipak, puno je toga „pačurlija“ ta naučila, a ne samo „pa papapa“!
Odrastanjem pored rijeke, postadoše nogometaši Ivica Grnja, Milan Đuričić,
atletičar Miljenko Rak, padobranac Stipo Lukić, gimnastičar Mladen Žaja,
pjevač Dado Topić, likovnjaci razni, i još mnogi vrijedni znalci.
Bilo je skakača puno u našu Dravu s vrha željezničkog mosta, „Želje“,
natjecanja tko će ljepše skočiti lastu, bombu, pauflek, sklonke
i još mnogo skokova raznih, pa i naglavce, na glavu, mladu, hrabru, radosnu.
Bilo nas je mladih, spretnih… a sad smo stari, zahrđali, ali još ljubavlju prema sportu obilježeni,
s Podravljem i rijekom povezani.“
Za one koji ga ne poznaju, Ratko Žaja je kao umjetnik-dragovoljac, sudjelovao u Domovinskom ratu, te oblikovao likovni i grafički dizajn glasila i monografiju 106. brigade. Nakon Domovinskog rata, umjetnički je aktiviran na restauraciji Crkve sv. Antuna Padovanskog u Našicama, a zaposlen kao profesor kiparstva na Školi za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti u Osijeku.
Foto: Privatna arhiva
Poznati Osječani
VINKO PEJIĆ Poznati radijski maher ima novi roman, odlučio je dobrano provjetriti Osijek
Pokazuje kako se velike društvene promjene uvijek najjače osjete na životima običnih ljudi
Novi roman poznatog osječkog radijskog voditelja Vinka Pejiće Dani što idu unatrag dobrano protresa Osijek i njegovu gradskost te na dnevni red postavlja vječitu temu o tome je li prije bilo bolje nego danas i kako zapravo danas možemo vidjeti što će se s gradom događati u budućnosti.
Vinko se godinama u radijskom eteru dokazivao kao voditelj koji dobro razumije problematiku urbaniteta. Pred radijski je mikrofon, u ovisnosti o formatu i namjenama emisija, praktički dovodio najširu moguću publiku i s njima, iz pozicije građanina, javno propitkivao stanje gradskosti. Iz naizgled neozbiljnih tema gradio je preozbiljne stavove o tome kako se građani prilagođavaju javnim regulama da bi stimulirali razvoj grada, a ujedno i kako je taj razvoj od mnogih koji su se ni krivi ni dužni ovdje rodili ili odnekud dotepli – učinio građane.
U osvrtu na roman, književni kritičar Goran Rem je između ostaloga napisao: “Nestvarni stvarnosni roman Dani što idu unatrag je pomalo neočekivano i iz drugog plana – žestok, usprkos najoporijoj mogućoj melankoliji”, zatim “Roman provjerava i provjetrava pitanje o tome tko ili koje skupinsko Što ide kamo kada je u pitanju stanje urbaniteta” i konačno izravno i jasno “Čitati taj roman i eufemistično odjebati sve agresivne skupine, to nam je primiti kao poruku”.
Knjiga je u izdanju osječkog ogranka Matice Hrvatske izašla ovih dana (srpanj, 2026.), a više o romanu, za koji Rem kaže da “piše i fine erotske citate najnovovalnijih slika”, Vinko objašnjava izravnim radijskim rječnikom.

* Kako si uopće došao na ideju književno proučavati grad kao proces koji ide unatrag?
– Roman Dani što idu unatrag nastao je promišljanjem o gradu, mladosti i vremenu u kojem živimo. Radnja je smještena u Osijek bliske budućnosti, grad koji se suočava s društvenim promjenama zbog kojih se čini kao da ne ide naprijed, nego se vraća unatrag. To nije roman o nekoj dalekoj i nestvarnoj distopiji. Naprotiv, pokušao sam zamisliti što bi se moglo dogoditi kada bi određeni procesi koje već danas primjećujemo postali još izraženiji.
* Kako si odabrao likove kroz koje pričaš priču?
– U središtu priče nalaze se dvojica mladića koji pokušavaju pronaći svoje mjesto u takvom svijetu. Oni nisu heroji u klasičnom smislu riječi. Griješe, lutaju, zabavljaju se, zaljubljuju, bježe od problema i pokušavaju razumjeti sebe. Kada ih okolnosti uvuku u priču o krađi vrijednog muzejskog eksponata, njihova osobna potraga za slobodom postaje i borba protiv sustava koji ih želi oblikovati prema vlastitim pravilima. Jedan od najvažnijih likova romana zapravo je sam Osijek. Stara gradska jezgra, njezine ulice, prolazi i trgovi nisu samo kulisa događajima. Htio sam da grad postane aktivni sudionik priče, prostor u kojem se sudaraju prošlost i budućnost, sloboda i kontrola, nada i razočaranje.
* Kakav unutrašnji motor te pokreće dok pišeš, što ti je važno?
– Važno mi je bilo pokazati kako se velike društvene promjene uvijek najjače osjete na životima običnih ljudi. Zato ovaj roman nije samo priča o politici ili društvu. Prije svega, to je priča o prijateljstvu, odrastanju i potrebi da čovjek sačuva vlastiti glas čak i onda kada ga okolina pokušava utišati.
* Tebe, dakle, nisu utišali. Što misliš kako će tvoj uknjiženi radijski glas doživjeti publika?
– Naslov Dani što idu unatrag može se shvatiti na različite načine. On govori o vremenu koje kao da se vraća unazad, o društvu koje zaboravlja vlastitu budućnost, ali i o osobnoj čežnji za nekim jednostavnijim vremenima. Vjerujem da svatko od nas ponekad ima osjećaj da se svijet kreće u smjeru koji nije očekivao. Ne očekujem da će svi čitatelji ovu knjigu doživjeti na isti način. Neki će u njoj vidjeti priču o mladosti, neki društvenu kritiku, neki triler, a neki ljubavno pismo jednom gradu. Upravo u tome i jest ljepota književnosti – kada knjiga počne živjeti vlastiti život u rukama čitatelja.


Foto: Komarilos i promo
Svilana
DJEČJE KAZALIŠTE Na programima prošle sezone imali su više od 40.000 gledatelja
Osvojili su i četiri strukovne nagrade na nacionalnom nivou
U kazališnoj sezoni 2025./2026. u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića održano je 238 programa. Prema izvješću iz kazališta, u dvorani i na gostovanjima te festivalima odigrali su 205 predstava iz premijernog i repriznog programa, druga kazališta gostovala su s 13 predstava, aodržano je i 19 ostalih programa.
Na svim programima u protekloj godini bilo je 40.717 gledatelja. U Kazalištu su izvedene 173 predstave s 28.642 gledatelja, a na festivalima i gostovanjima izvedene su 33 predstave, a pogledalo ih je 5.891 gledatelj. Na gostovanjima drugih kazališta i ostalim programima bilo je 6.184 gledatelja.


“Sezonu su obilježile zapažene koprodukcije i autorski projekti: „Zmaj” (r. Dražen Ferenčina) – upečatljiva ljetna koprodukcija s OLJK-om, HNK-om u Osijeku i Kulturnim centrom; poetična i vizualno očaravajuća predstava „Balonom iznad Kapadokije” autorica i redateljice Tamare Kučinović; „Mala Bee bee” prema tekstu i u režiji Maje Martinek – blagdanska miljenica publike koja je s 52 izvedbe bila najizvođeniji naslov sezone; „Anica i Danica” – svečana obnova klasika Marije Đuričkove u režiji Petronele Dušove, te vizualno raskošna koprodukcija s GK “Joza Ivakić” iz Vinkovaca „Mali princ” redatelja Dražena Ferenčine. Na kraju sezone izveli smo predstavu kojom ćemo započetni novu sezonu – kultni klasik Ivana Kušana “Lažeš Melita” u režiji Paola Tišljarića” – stoji u kazališnom izvješću.


Osvojili su i četiri strukovne nagrade – Gordan Marijanović proglašen je najboljim glumcem na 4. slavonskom KaFe-u za ulogu Vraga u dječjem mjuziklu Postolar i vrag, a predstava Balonom iznad Kapadokije trijumfirala je na 19. Festivalu Mali Marulić u Splitu osvojivši tri nagrade: Tamara Kučinović za najbolji originalni dramski tekst i najbolju režiju, a Gordan Marijanović za najbolju mušku ulogu.
Foto: Dječje kazalište Branka Mihaljevića
Svilana
HNK Na početku nove kazališne sezone sve predstave po cijeni od 6 eura, a stiže i Stanac
Opet Maratonci, Grofica Marica, Gospodar muha, Pop-rock rapsodija, Dva u jedan i Dok zvijezde ne padnu
Nova sezona HNK u Osijeku započinje opernom jednočinkom Stanac s kojom gostuje HNK u Zagrebu i manifestacijom Kazališni rujanski klik u kojoj će biti ponuđeno 6 najtraženijih predstava po cijeni ulaznice od 6 eura.
STANAC Jakov Gotovac, jedan od naših najvećih opernih skladatelja, pedesetih je godina prošlog stoljeća oživio Držićevu Novela od Stanca. Predstava igra u četvrtak, 3. rujna u 20 sati, pod dirigentskim vodstvom maestra Josipa Šege u režiji Hrvoja Korbara.
Lakovjerni seljak Stanac nađe se u renesansnom Dubrovniku usred pokladne noći i povjeruje u nemoguće. Prevaren od veselih maškara prerušenih u vile, proći će put od naivnog sna do buđenja uz pjesmu i smijeh!
DOK ZVIJEZDE NE PADNU Izvanredna i napeta drama Dok zvijezde ne padnu autorice Beth Steel u režiji Saše Broz donosi snažnu priču koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
POP-ROCK RAPSODIJA Koncert Pop-rock rapsodija u izvedbi solista, orkestra i benda Opere HNK-a u Osijeku pod dirigentskom palicom Mladena Tutavca donosi vrhunski doživljaj u kojem se spajaju strast rocka i elegancija klasike.
GOSPODAR MUHA Moćna i provokativna drama Gospodar muha, nastala prema kultnom romanu Williama Goldinga i u režiji Vanje Jovanovića donosi priču o skupini dječaka izgubljenih na pustom otoku i njihovom brzom poniranju u divljaštvo.
DVA U JEDAN Kaos, zamjene identiteta, muževi i žene koji se neplanirano pojavljuju, osoblje hotela stranog podrijetla koje ne vlada engleskim jezikom… Dva u jedan je hit vodvilj Raya Cooneyja u režiji Olje Đorđević u kojem naopako kreće sve što je moglo, po Murphyjevu zakonu.
GROFICA MARICA Raskošna i duhovita opereta Emmericha Kálmána, Grofica Marica u režiji Damira Lončara, već nakon prve izvedbe osvojila je publiku. Opernim ansamblom HNK-a u Osijeku ravna Vladimir Piskunov.
MARATONCI TRČE POČASNI KRUG Sjajna glumačka postava, vrhunski humor, britka satira, neodoljiva teatralnost… Maratonci trče počasni krug kultna je komedija Dušana Kovačevića, u režiji Olje Đorđević, koja je oduševila publiku, kako u matičnom kazalištu tako i na gostovanjima te ne prestaje puniti gledališta.

Foto: HNK u Zagebu i vizual
-
Pija raport2 dana od objaveMAHUNE Trenutno najskuplje povrće na tržnici po lanjskoj cijeni – 6 eura za kilogram
-
Kovinar2 dana od objaveREKORDI Drava na -177 cm, vrućina ne popušta, brojni sprudovi privlače poglede
-
SPEEDWAY2 dana od objavePLAZMA SPORTSKE IGRE Odlični nastupi i rezultati mladih odbojkašica i odbojkaša u Rijeci
-
Kožara24 sata od objaveEPILOG Uhićen 25-godišnjak koji je u Držislavovom parku ozlijedio 62-godišnjeg Osječanina
-
SPEEDWAY18 sati od objaveKRUNOSLAV GILIĆ – GILE Utakmice trećeligaša privlačile su gledatelje koji su u njima uživali
-
SPEEDWAY1 dan od objaveOPET POBJEDA! Osijek razmontirao Rudeš, ovakav rezultat nisu očekivali ni najveći optimisti
-
Klopa22 sata od objaveFINO! Bez pećnice i pečenja, ovaj kolač od badema, kakaa i datulja spektakl je za nepce
-
Analit16 minuta od objaveKUĆA RITTESER Dio krova potpuno je propao, trebalo bi ograditi prostor na Solarskom trgu

