U Ulici 3. Gardijske brigade Kune, na mjestu gdje će se izgraditi novi Klinički bolnički centar Osijek, danas je svečano potpisan ugovor o darovanju nekretnina RH u svrhu izgradnje nove bolnice. Time je formalno KBC Osijek postao vlasnik zemljišta na kojemu bi se u narednih pet godina trebala nalaziti najmodernija bolnica na istoku Hrvatske prema kojoj gravitira čak milijun pacijenata.

– Naša je bolnica na postojećoj lokaciji već 150 godina, a ta je lokacija dala svoje. Ne može se suvremena medicina temeljiti i napredovati u tako starim zgradama. Nova bolnica je nasušna potreba, nije riječ ni o kakvoj megalomaniji. Zahvaljujem svima – od Grada, Županije, države, svima onima koji su pomogli da ovaj projekt ide u pravom smjeru, kao i svima onima koji će pomoći da se novi KBC Osijek izgradi – rekao je ravnatelj KBC-a, Krunoslav Šego.

Gradonačelnik Ivan Radić naglasio je kako danas svjedočimo velikom i bitnom projektu, kojim će se ostvariti višedesetljetni san stanovnika Osijeka, jer će ovaj projekt odrediti razvoj i kvalitetu života u gradu u narednim desetljećima.

– Projekt koji će se ovdje graditi vrijedan je preko 800 milijuna eura, a prostirat će se  na 215.000 četvornih metara. Da bi to lakše dočarali možemo reći da je to otprilike veličina naše Tvrđe ili 30 nogometnih igrališta – rekao je Radić, dodajući kako će novi KBC Osijek staviti u centar zdravstvenog i znanstvenog istraživanja kojem gravitira oko milijun ljudi.

– Projekt novog KBC-a, koji sada konačno i postaje vlasnik ovog zemljišta, projekt je na kojem se intenzivno radi od 2017. Otada naovamo trajao je postupak pripreme dokumentacije i rješavanja imovinsko-pravih odnosa. U skorije vrijeme možemo očekivati pokretanje javne nabave i počekat izgradnje naše bolnice. Tada će se definirati jasni i precizni rokovi, ali sigurna sam da govorimo o roku od četiri do pet godina do izgradnje KBC-a – rekla je županica Nataša Tramišak.

Ugovor je s ravnateljem KBC-a Osijek potpisao potpredsjednik Vlade i ministar prostorno uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić.

– Vrijednost tih 120.000 kvadrata zemljišta na kojem će se izgraditi KBC jest 12 milijuna eura. Ali značaj ovog projekta dat će novi zamah i gospodarskom razvoju Osijeka i Osječko-baranjske županije. Zdravstvene usluge podići će se na višu razinu, onu koja je primjerena 21. stoljeću.  

NOVA BOLNICA Čak 1300 kreveta, 38 kirurških dvorana, šest nadzemnih i dvije podzemne etaže

Foto: Vizuali budućeg KBC-a Osijek i Osječko-baranjska županija

Na parceli uz zdravstvenu stanicu Doma zdravlja i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Drinskoj ulici započela je izgradnja Centra za kontrolu komaraca. A građani koji iz zdravstvenih razloga dolaze kod svog liječnika ostali su zatečeni zatvaranjem jedne trake prilazne ceste objektu, kao i polovice parkirališnih mjesta iza objekta.

Ovdje je ionako uvijek lutrija pronaći slobodno parkirališno mjesto, a sada, uz zatvaranje jedne prometne trake nastaju i zastoji, budući da vozači nerijetko moraju u rikverc na prometnu Drinsku kako bi propustili automobil koji odlazi s parkirališta.

– Zatvoriti pola parkinga i onemogućiti prilaz Domu zdravlja je posebno uznemirujuće. Dom zdravlja nije šoping centar, ovdje dolaze majke s malom bolesnom djecom kod pedijatra, s novorođenčadi u prvim tjednima života na kontrole, stari i bolesni ljudi. Nedopustivo je da se zatvori veći dio parkinga koji je ionako često bio pun – ističe sugrađanka koja je ostala zatečena prizorom koji ju je jučer ujutro dočekao.

Nije jasno zbog čega su izvođači radova ogradili cijeli jedan trak pristupne ceste, kada su mogli ograditi samo ulaz u parcelu na kojoj se gradi. Jer na zatvorenom traku parkiraju izvođači radova, a mogli su recimo parkirati na površini iza gradilišta, uz tramvajsku prugu u Ulici 3. Gardijske brigade Kune.

Pristup građevinskoj parceli također bio bi puno jednostavniji s južne strane, pokraj nogometnih terena Mačkamama. I onda ove radove nitko ne bi ni osjetio, a ovako su majke s bolesnom djecom, stari i bolesni ljudi primorani ispetljavati se iz prometno-parkirališne zavrzlame i tražiti slobodan parking na nekom udaljenom mjestu. I onda hodati do liječnika. To stvarno nema smisla.

Inače, ispred ove se zdravstvene stanice nalaze samo dva parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom, a sjeverna i istočna strana je unutar rampe i ima 27 mjesta koja su rezervirana za Dom zdravlja OBŽ i Nastavni zavod za javno zdravstvo OBŽ, te za Ravnateljstvo. Na južnoj je strani otprilike 44 parkirnih mjesta od kojih je 18 u funkciji, a ostala su sada zbog radova ograđena.

Foto: Komarilos

Kad su u pitanju operativni zahvati, prema odgovoru iz Ravnateljstva KBC Osijek, uglavnom nema problema s naručenim pacijentima jer se uredno odazivaju na dogovorene termine. Odnosno, u iznimnim situacijama (u slučaju viroza ili nekih drugih nepredvidivih bolesti) otkazani termini uvijek se pravodobno popune pacijentima koji čekaju na zahvat.

No, u svim drugim situacijama, unatoč stalnim javnim prozivkama kako su liste čekanja predugačke – ukupno gledano, mjesečno od 20 do 40% pacijenata se ne odaziva na naručene termine za preglede i dijagnostičke postupke.

Iz Ravnateljstva objašnjavaju kako se to događa unatoč činjenici “što pacijente, osobito za preglede i dijagnostiku s dužim listama čekanja, nekoliko dana ranije telefonski kontaktiramo radi potvrde dolaska”. Drugim riječima, iako pacijenti potvrde termin, dio njih se ipak ne pojavi, zbog čega termini ostaju neiskorišteni.

Pogađate, najveći broj nedolazaka zabilježen je za specijalističke pregleda za koje postoje i relativno najduže liste čekanja – kod gastroenterologa, dijabetologa, reumatologa, imunologa, neurologa i vaskularnog kirurga.

• Mjesečni broj nedolazaka
• UZV – oko 160 pacijenata
• CT – oko 50 pacijenata
• MR – oko 60 pacijenata
• gastroskopija  – oko 55 pacijenata
• kolonoskopija – oko 30 pacijenta

Naravno, takvo ponašanje pacijenata izravno utječe na produljenje lista čekanja i stvara velike organizacijske probleme u bolnicama. S druge strane, manji broj pacijenata koji su spriječeni doći na naručeni termin pravodobno otkažu pregled ili dijagnostički postupak kako bi se termin mogao dodijeliti drugima.

Foto: Freepik

Prilično smireno se odvijala izmjena pitanja i odgovora između gradskih vijećnika i gradonačelnika Ivana Radića tijekom današnje sjednice Gradskog avijeća. Tek na trenutak osjetila se tenzija kad je vijećnik Anto Đapić najavio kako će kasnije u raspravi odgovoriti na inicijativu vijećnika iz Možemo o izmjena Kodeksa o ponašanju gradskih vijećnika, odnosno o uvođenju ograničenja da se pojedini vijećnik može nalaziti u najviše dva Nadzorna odbora trgovačkih društva u vlasništvu Grada Osijeka i primati najviše dvije novčane naknade. Đapić se, kako je rekao, upravo u toj inicijativi osjetio prozvanim, a iako ona nije prihvaćena (odbačena je s 20 glasova protiv i samo 7 za) odlučio je da će u drugom dijelu zasjedanja aktivno objasniti svoju poziciji, pa ćemo kasnije o tome i izvijestiti. Uglavnom, idemo redom.

NE STIGNU PROČITATI Vijećnik Vjeran Marijašević prigovorio je što je vijećnicima na stol praktički pred samu sjednicu pristiglo oko 150 stranica teksta, odnosno materijala koje ne stignu pročitati, pa su dovedeni pred svršen čin.

Gradonačelnik Radić odgovorio je da su materijali dostavljeni u zadnji tren iz razloga što su u vezi teme o Veteranskom centru čekali upis u Katastar kako bi česticu mogli donirati danas na sjednici, a taj je upis obavljen jučer. Također, da su za imenovanje dijela Kanižlićeve ulice od Strossmayerove prema Opus Areni (po jedinici Specijalne policije Orao) čekali odluku povjerenstva Vlade koja je također stigla u zadnji tren. Marijašević je rekao kako podržava obje te odluke, isticao je vijećnika Tomana kao dragovoljca Domovinskog rata, obrazložio da je i njegov otac dragovoljac, ali da svejedno smatra kako dostava materijala u zadnji tren nije u skladu s demokratskim procesima. Predsjednik Gradskog vijeća, Tihomir Florijančić u konačnici se složio s njegovim mišljenjem, ali je istaknuo i da je bila riječ samo o tehnici dostave.

PROJEKT NOVE TRŽNICE Marijašević se raspitao i za obnovu Glavne tržnice. Rekao je kako podupire taj projekt, ali je tražio obrazloženje za činjenicu da je veliki broj poslovnih prostora unutar zgrade tržnice i dalje prazan i istaknuo kako prihvaća i pismeno objašnjenje na to pitanje. Gradonačelnik mu je obećao pisani odgovor, ali je iskoristio mogućnost dodatno informirati kako će uskoro predstaviti novi projekt obnove tržnice te konstatirati kako do sada u tržnicu nije ulagano upravo zbog toga što su pravili projekt njezine obnove.

POMOĆ ZA NOVOROĐENE Vijećnica Dubravka Krupa imala je inicijativu vezi, kako je rekla, pronatalitetne politike Grada Osijeka. Navela je kako u Osijeku imamo jednokratnu pomoć od 700 eura za svako novorođeno dijete, ali da su procijenjeni troškovi za opremu novorođenog djeteta između 1.000 i 3.000 eura u ovisnosti o tome kakvu vrstu robe kupuju roditelji, pa je predložila da se po uzoru na Rijeku i Split poveća pomoć Grada za svako drugo, treće i svako sljedeće novorođeno dijete u obitelji. Istaknula je da Rijeka ima pomoć od 660 eura za prvo novorođenče u obitelji, ali za drugo je taj iznos povećan na 850, a za treće na 1.225 eura, pa je sugerirala da bi tako moglo biti i u Osijeku. Također, predložila je da iznos od 700 eura pomoći za usvojeno dijete ostane na snazi do 15. godine života svakog usvojenog djeteta.

Gradonačelnik je iskoristio mogućnost objasniti da je trenutni iznos od 700 eura pomoći za prvo novorođenče ustanovljen u njegovom mandatu jer je prije taj iznos bio 270 eura. Za Rijeku i Split je rekao da imaju manju naknadu za prvo novorođenče te je istaknuo da je u Osijeku pronatalitetna politika zapravo paket mjera koje se odnose na najmlađu populaciju i njihove roditelje. Spomenuo je izgradnju pet vrtića, činjenicu da u Osijeku imamo 777 djece više upisanih u predškolske programe u odnosu na 2021., da se radi nadogradnja 14 postojećih osnovnih škola i izgradnja jedne nove škole, besplatne vozačke ispite za najbolje maturante, sufinanciranje produžene nastave, stipedije za najbolje učenike i njihove mentora.

MOST NA ZELENOJ STAZI Krupa je još spomenula kako Zelena staza za hodače i trkače na lijevoj obali Drave nije u funkciji jer je drveni most oštećen. Na to je gradonačelnik brzo reagirao rekavši kako je u tijeku natječaj za nabavu materijala za popravak tog mosta i da će vrlo skoro opet staza biti u funkciji.

BALON NAD OLIMPIJSKIM BAZENOM Vijećnik Boris Kiš prisjetio se teme zatvorenog olimpijskog bazena za koji su se svojedobno spominjale lokacije u Gradskom vrtu ili u kompleksu bivšeg OLT-a, pa ga je zanimalo što je s tim jer da naši plivači trenutno treniraju u Vukovaru. Predložio je i balon za natkrivanje olimpijskog bazena na Kopiki koji bi onda mogao služiti svrsi i u zimskom razdoblju, a u rukama je držao i ponudu za takav jedan balon po cijeni od 202.000 eura. Gradonačelnik je rekao kako trenutno s timovima razmatra mogućnost gradnje novog olimpijskog bazena ili postavljanje balona, ali da zbog brige za vodene sportove upravo paralelno traje i temeljita obnova Gradskih bazena i obnova kupališta Copacabana, čija druga faza obnove će biti gotova do 1. lipnja, odnosno do sezone kupanja.

PRESKUPE SPORTSKE ČLANARINE Kiš je istaknuo i “rastući problem dostupnosti sporta za mlade u Osijeku” jer članarina za neke od klubova koji rade u gradskim dovaranama iznosi od 30 do 70 eura mjesečno što je puno za neke obitelji te je pitao može li se intervenirati da se to smanji. Gradonačelnik je taktički odgovorio da su davanja za sport iz gradskog proračuna od 2021. povećana za 25%, da Grad plaća prijevoz sportašima na natjecanja, plaća dvorane, suce i trenere, ali da nema zakonske osnove utjecati na visine članarina koje formiraju uprave sportskih klubova.

MRAK NA CESTI KOD STANDARDA Vijećnik Igor Toman informirao je kako je istočni ulaz u grad s Južne obilaznice u potpunom mraku (kod MIO Standard) i pitao može li se tu postaviti neko osvjetljenje. Gradonačelnik je rekao da će rasvjeta uskoro biti postavljena.

STANJE NA MALOM AERODOROMU Toman je i pitao i što se događa sa Sportskom zračnom lukom Osijek-Čepin i s Aero klubom jer da tamo prošle godine nije bilo nikakvih aktivnosti. Na to je pitanje odgovorio zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

– Nažalost taj prostor propada već 40 godina. Asfaltna pista napravljena je u vrijeme Domovinskog rata kako bi Osijek imao alternativu za tada okupiranu Zračnu luku u Klisi. Poslije je bilo i sporova u vezi zemljišnih čestica koji su riješeni. Uglavnom, tijekom 2022. i 2023. Aero klub pod vodstvom tadašnje uprave imao je obvezu sredstva od prostora koje su davali u podzakup ulagati u održavanje, bilo je to oko 250.000 kuna godišnje, ali kad smo zatražili izvješća o tome nismo dobili ni jedan račun iz kojega bi se vidjelo da je u zadnjih 10 godina bilo što uloženo u infrastrukturu – rekao je Vulin. – Taj smo ugovor zbog toga morali raskinuti. A prije četiri dana smo imali sastanak s Aero klubom koji zadnje dvije godine održava aktivnosti, ali bez letenja. Riječ je o oko 75 hektara koje Grad Osijek namjerava komercijalizirati po uzoru na projekt Centra Sokol. Aero klub se slaže s tim konceptom, a prethodno smo o tome obavijestili Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo i Ministarstvo prometa te dobili pozitivna mišljenja. Sad smo u pripremi natječaja za izradu projekta, s tim da primarna namjena tog prostora ostaje sportska i Aero klub će tamo nastaviti sa svojim sportskim djelovanjem.

ODSJEČENO NAŠIČKO NASELJE Vijećnica Katarina Kruhonja pitala je što je sa sigurnošću djece koja idu u školu iz Našičkog naselja jer je zbog izgradnje intrazonske ceste od Sv. L.B. Mandića do Svilajske tamo prvo zatvoren cestovni, a sada i pješački prijelaz preko pruge. Rekla je kako su učenici prisiljeni ići obilaznim putem uz Sv. L. B. Mandića gdje nema pješakog nogostupa nego samo utrta staza te da je taj put do škole duži za 2,6 km. Našičko naselje, rekla je, trenutno ima izlaz samo kod Getroa te predložila da se tamo isplanira siguran pješački pothodnik te kružni tok i semaforizacija. Gradonačelnik je odgovorio kako je tamo uspospostavljen privremeni pješački prijelaz do završetka radova na novoj cesti i da će u finalizaciji projekta sve biti tamo prometno uređeno kako treba.

Kruhonja je pitala i za uspostavu gradskih subvencija za prijelaz na ekološki sustav grijanja i na to će dobiti pisani odgovor.

KOPIKA Vijećnica Loreta Vanko pitala je u kojoj su fazi radovi na Kopiki i kad će biti gotovi. Gradonačelnik je rekao da sve ide po planu i da je rok za dovršetak radova 1. lipnja te da će prije otvorenja kupališta nasipati i novi pijesak na dravsku plažu.

BAJER NA JUGU 2 Vijećnik Antonio Lozančić pitao je u kojoj je fazi projekt obnove bajera na Jugu 2. Gradonačelnik je podsjetio da je 2021. prihvatio peticiju s 4.000 potpisa građana s Juga 2 koji su tražili spašavanje bajera, da je spriječeno njegovo isušivanje, da su otkupljene privatne čestice u njegovoj okolici, da je krajem 2025. napravljen projekt za obnovu bajera i da radovi kreću u ožujku ove godine te da bi trebali biti gotovi za dvije godine.

ELEKTRIČNI AUTOBUSI Vijećnik Mate Jurčević pitao je za nastavak modernizacije javnog gradskog prijevoza, odnosno kad možemo očekivati dolazak najavljeni 19 novih električnih autobusa. Dobio je odgovor da je ugovor potpisan, da će novi autobusi doći do studenoga ove godine i da koštaju 16 milijuna eura, ali da to građane Osijeka neće koštati ništa. Također, gradonačelnik je rekao da je u priremi i projekt nove remize vrijedan 80 milijuna eura.

EKSKLUZIVA Vijećnik Mato Lukuć raspitao se o obnovi osječkih osnovnih škola. Tako smo doznali i ekskluzivu – da je jučer odobreno 11,2 milijuna bespovratnih eura za izgradnju nove Osnovne škole Vladimira Nazora u Retfali.

PRIJEVOZ ZA BOLESNIKE Vijećnika Mira Leko Čurčić raspitala se o učincima mjere besplatnog prijevoza onkoloških bolesnika od kuće do bolnice i natrag i hoće li se ta mjera proširiti ove godine. Saznali smo da je bilo 3.222 takva prijevoza prošle godine i da će ove godine mjera biti proširena i na pacijente hematoloških zloćudnih bolesti.

NOVA DONJODRAVSKA Vijećnik Ivan Barišić pitao je za najavljene radove izgradnje nove Donjodravske ulice. Dobio je odgovor da će radovi krenuti u veljači i da su vrijedni 2,6 milijuna eura.

VIJENAC J. KOZARCA Vijećnik Milan Opačak raspitivao se o stanju radova na obnovi Vijenca Josipa Kozarca i dobio odgovor da se sve odvija prema planu i da će radovi biti gotovi do početka iduće godine.

Foto: Komarilos

Ruinirano parkiralište u Blok centru 2, u Gundulićevoj ulici, u ponedjeljak je zatvoreno građevinskom ogradom i započeli su radovi na skidanju raspadajućeg asfalta. Godinama je taj prostor zapravo bio poluuređen, ali je služio svrsi i smanjivao ogroman pritisak na parkirališta u ovom dijelu središta grada. Zimi i za jačih kiša vozači koji su ovdje parkirali redovito su iz automobila izlazili u lokve i blato.

Pretpostavka je da će nakon obavljenog posla, poput lokacije kod nekadašnjeg Zeke i na Gornjodravskoj obali, i ovdje bljesnuti lijepo uređena i jasno označena parkirališna mjesta, pa se više neće moći događati da pojedinci parkiraju na zelenim površinama koje okružuju parkirališni prostor.

Stanari okolnih zgrada zamoljeni su da u narednom razdoblju, dok traju radovi, svoja vozila privremeno parkiraju negdje dalje.

Foto: Komarilos