Sugrađani koji se u prolazima između štandova na osječkoj Glavnoj tržnici redovito oči u oči susreću s biciklistima – dali su si truda i fotodokumentirali određene situacije kako argumentirali da je problem sve učestaliji.

U obrazloženju koje smo dobili uz fotografije između ostaloga stoji:

” Iako tržnica predstavlja mjesto susreta, kupovine i svakodnevnog života građana, sve češće svjedočimo situacijama koje ugrožavaju sigurnost pješaka. Naime, pojedinci bez obzira na gužvu i prisutnost starijih osoba, djece i drugih kupaca, voze bicikle kroz uske prolaze između štandova. Takvo ponašanje ne samo da stvara nelagodu, već predstavlja i realnu opasnost od ozljeda. Tržnica nije prometnica, već prostor namijenjen pješacima, te bi takva pravila trebala biti jasno definirana i dosljedno provođena.”

Doista, koliko god to zvučalo nepotrebno možda je, kao što predlažu pošiljatelji fotografija, potrebno postaviti jasne i vidljive znakove zabrane vožnje biciklima unutar prostora tržnice. Također, sugeriraju i pojačanu prisutnost prometnih redara u danima kad je na piji najveća gužva. Kako bi odmah mogli djelovati. Jer ovo treba iskorijeniti.

Foto: Građani Komarilosi

Prilikom dodjele ugovora izvođaču koji će graditi novi Dječji vrtić na području Mjesnog odbora Lijeva obala, odnosno u Tvrđavici i Podravlju, gradonačelnik Ivan Radić podsjetio je na aktivnosti u vezi s izmjenom prostornog plana.

– U intenzivnom smo razgovoru s predsjednicom MO Lijeva obala i stanarima ovog dijela Osijeka radi izmjena prostornog plana. U srpnju će na sjednici Gradskoga vijeća biti pokrenut Urbanistički plan uređenja Lijeve obale koji će trajati godinu dana. U tih godinu dana neće se moći graditi ništa po pitanju višestambenih zgrada na tom području i nakon toga će lijeva obala biti ucrtana u UPU (Urbanistički plan uređenja) – rekao je gradonačelnik.

Dodao je da se taj problem rješava zahvaljujući zalaganju Mjesnog odbora.

– Zalaganjem Mjesnog odbora mi smo to prepoznali i taj problem rješavamo. Mislim da će ovo biti jedna jako lijepa priča na Lijevoj obali – zaključio je gradonačelnik.

Foto: Freepik

Nekadašnja Svačićeva, danas Ulica Julija Knifera, na svom najjužnijem dijelu uz OLT, te dijelu uz Campus na istočnoj strani ima označena parkirališna mjesta. Sve ostalo je zelena površina koja je s godinama postala parkiralište.

Dijelovi ulice na sjevernoj su strani već raskopani i puni blata i vode nakon kiše, no središnji je dio zapadne strane ulice prostrana zelena površina. Još uvijek s travom, no ako se praksa parkiranja nastavi, vrlo će brzo izgledati kao i ostali razrovani dijelovi.

Tijekom prijepodneva i ranog popodneva ovdje je automobil do automobila, mahom je riječ o vozilima registarskih oznaka drugih gradova, pa je za pretpostaviti da je riječ o ljudima koji idu u bolnicu na pregled ili pak studentima koji ne žive u gradu. Kako god bilo, ova bi se praksa trebala prekinuti – bilo kažnjavanjem, pa da zeleni otoci ostanu zelenima ili pretvaranjem ove površine u obilježena parkirna mjesta. Ovakvo uništavanje površine zapravo nema smisla, a ako se ne sankcionira na vrijeme, ovdje bi ubrzo mogao nastati blatnjavi kaos.

Foto: Komarilos

Na klupama i stablima u zadnje je vrijeme postalo sasvim uobičajeno vidjeti zavezane bicikle. To je postala i sve češća slika u staroj gradskoj jezgri, posebno na južnom ulazu u Tvrđu kod rondela velikana.

Iako je ispred II. i III. gimnazije nekoliko stalaka za bicikle, oni su uglavnom puni, pa se biciklisti snalaze kako stignu. Bicikle vežu za klupe, stabla, drvene kolce oko mladica ili ih zavezane samo ostave naslonjene uz stablo ili na zelenoj površini.

U svakom slučaju pohvalno je što se sve više ljudi dolaskom proljeća i lijepo vremena odlučuje na bicikliranje, umjesto vožnju automobilom, no nekako se čini da kronični problem postaje i nedostatak stalaka na kojima bi ostavili svoje bicikle.

Vezanje za klupe, stabla, ostavljanje na zelenoj površini ili naslanjanje na fasade kuća i zgrada nije rješenje, jer osim automobila, u zadnje su vrijeme i bicikli počeli zauzimati površine i urbanu opremu koja za njih nije namijenjena.

Foto: Komarilos

Kako je Ukop započeo distribuciju uplatnica za godišnju grobnu naknadu na osječkim grobljima tako su značajan dio tih uplatnica šokirani građani krenuli objavljivati na društvenim mrežama ili ih proslijeđivati u medije jer se u pojedinačnim situacijama radi o poskupljenjima od 150 i 200 posto, a kako stvari stoje neki će proći još gore.

Na internetskoj stranici Ukopa od 13. travnja 2026. dostupan je novi Cjenik godišnje grobne naknade kojega je član Uprave tog društva, Vedran Novokmet, kako stoji, donio 7. travnja 2026. temeljem Odluke Nadzornog odbora od 3. travnja 2026. i prethodne suglasnosti gradonačelnika Ivana Radića.

NOVE KATEGORIJE Prema novom Cjeniku sve su grobnice na osječkim grobljima prema veličini razvrstane u četiri kategorije te je za svaku od tih kategorija određena jedinstvena cijena. Ukratko, u IV. su kategoriji tzv. dječje grobnice i kazete za urne (veličine do 2 kvadrata) čija je cijena sada 50 eura, u III. kategoriji su jednostruka grobna mjesta (od 2 do 4 kvadrata) s cijenom od 70 eura, u II. kategoriji su dvostruka grobna mjesta (od 4 do 6 kvadrata) s cijenom od 90 eura i u I. kategoriji su višestruka grobna mjesta (više od 6 kvadrata) s cijenom od 120 eura godišnje.

NEKADA Stari Cjenik, koji više nije dostupan na Ukopovoj internetskoj stanici, bio je temeljen na cijeni po kvadratnom metru svakog pojedinog grobnog mjesta koja je iznosila 53,9 kn, odnosno kasnije 7,16 eura po kvadratu. Kako tvrtka raspolaže preciznim izmjerama za svako grobno mjesto, na računima su građani mogli vidjeti cijenu po kvadratu i precizan broj kvadrata svoje grobnice čiji je umnožak davao konačnu cijenu.

Osim toga, stari Cjenik nije kategorizirao grobnice na ovaj način nego je podrazumijevao postojanje različitih vrsta grobnih mjesta – grobnica, okvir s pločom i humak. Uz to, cijene nisu bile iste na gradskim grobljima i na grobljima u prigradskim naseljima koja su također pod upravom tvrtke Ukop.

SADA Konačno, za grobnicu na, primjerice, Novogradskom groblju, veličine 5,5 kvadratnih metara ranije se plaćalo (5,5 x 7,16) točno 39,38 eura u dvije godišnje rate, a danas takva grobnica spada u II. kategoriju i ima jedinstvenu godišnju cijenu od 90 eura, također plativu u dvije rate. Dakle, umjesto 40 eura, sad se plaća 90 eura. I to je cijela mudrost.

Primjeri odnosa starih i novih cijena koje šalju građani su i drastičniji. Gospođa koja ima grob na groblju Donji grad ističe kako je do prošle godine plaćala 22,34 eura u dvije rate, a sad je dobila 70 eura u dvije rate. Ili, drugi primjer, prošle godine je grobna naknada bila 35,8 eura u dvije rate, a sad je 90 eura u dvije rate.

Povećanje cijena je zapravo šokantno i slanje uplatnica s novim iznosima bez da je prethodno provedena neka javna kampanja u kojoj će biti objašnjeno što slijedi, zašto i kako – građani ne mogu protumačiti drukčije nego da je riječ o šok-terapiji. Kad je cijena toliko porasla da naprosto otupite i prihvatite jer se iza tako značajnog povećanja sigurno kriju jaki argumenti.

POVIJEST BOLESTI A jaki argumenti su sljedeći. Plaćanje godišnje grobne naknade određeno je Zakonom o grobljima iz 1998. i u Osijeku je prvi puta grobna naknada na taj način obračunata 1999. Od tada, pa do danas ta je početna cijena uvećana samo jednom, i to 2010. za 20 posto. Nakon toga cijena godišnje grobne naknade nije se više mijenjala ili, što bi rekli stručnjaci, nije usklađivana. Ako je u tom razdoblju postojao eventualni manjak prihoda u poslovanju Ukopa, njega se vjerojatno pokrivalo subvencijama iz gradskog proračuna. A razlog zbog kojeg su sad povećane cijene vjerojatno leži u činjenici da takve subvencije više nema.

Istoga dana, 7. travnja 2026., donešena su još dva nova cjenika – Cjenik naknade za dodjelu grobnog mjesta i Cjenik pogrebnih komunalnih usluga. No, te su cijene barem do sada, zbog šok terapije cijenama grobne naknade, prošle ispod radara. Ako nekoga tješi, novi cjenici su prije objave prošli javno savjetovanje, samo što to nitko nije primijetio.

Foto: Komarilos