Uoči blagdana Svih svetih i Dušnog dana položeni su vijenci i zapaljene svijeće u spomen na sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata ispred Kapelica Majke Božje Kraljice Mira na Krunskoj utvrdi.

Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin rekao je kako se prisjećamo svih onih koji nisu više s nama, a posebnu počast i poštovanje odajemo onima koji su dali svoje živote u obrani suvereniteta naše domovine.

– Posebno na dan Svih svetih želimo ovdje zapaliti svijeću i položiti vijenac i prisjetiti se svih onih kojih se nema tko drugi prisjetiti, koji nemaju svojih obitelji, a dali su živote za našu slobodu. Na žalost, mnogi poginuli hrvatski branitelji bili su toliko mladi da nisu stigli ni zasnovati svoje obitelji, a roditelji im više nisu živi. Danas se posebno njih sjećamo i izražavamo vječnu zahvalnost jer su žrtvovali ono najvrjednije, dali su svoj život za našu slobodu – naglasio je Vulin.

Foto. Grad Osijek

U Dvorani Franjo Krežma održava se Znanstveni sabor Slavonije i Baranje 2026., pod nazivom „Gospodarski snažna i otporna Slavonija i Baranja”, u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Osijeku uz suorganizaciju Grada Osijeka i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Glavni tematski stupovi Znanstvenog sabora su hrana (održiva proizvodnja, sigurnost hrane, otpornost prehrambenog sustava), znanje (inovacije, tehnologije, prijenos znanja iz institucija u gospodarstvo) i upravljanje (kvaliteta institucija, javne politike i donošenje odluka).

Davor Miličić, akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti rekao je kako je drugi Znanstveni sabor Slavonije i Baranje od iznimnog značaja za ovu regiju, jer je Slavonija dio Hrvatske koji ima ogroman potencijal koji trebamo iskoristiti u narednim godinama što je najbolje moguće.

– Teme su hrana, nešto što je u Slavoniji budućnost, jer Slavonija može hraniti ne samo Hrvatsku, nego i mnoge druge zemlje. Potom je tu znanje, jer nema moderne agronomije i poljoprivrede bez znanja, razvoja i primjene novih tehnologija i na kraju upravljanje. Bilo bi dobro da političari slijede naputke znanstvenika jer će im onda odluke biti utemeljene na metodologiji znanosti i time će se te odluke moći lakše braniti. Mislimo da je vrlo bitno danas to objediniti – naglasio je Miličić, dodavši kako će se tijekom dva dana raspravljati kako integrirati ono što nam nudi suvremena znanost, ono što Slavonija može dati po pitanju proizvodnje hrane i interakcija s političarima, odnosno onima koji donose odluke. 

Drago Šubarić, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku rekao je da 100.869 studenata završilo neki od studija našeg Sveučilišta, pa vjeruje da su oni pokretači gospodarskog, znanstvenog, kulturnog i drugog života u Slavoniji i Baranji.

– Proizvođači hrane u svijetu danas su suočeni s brojnim problemima – porast broja stanovništva, migracije, imamo primjera da se svjetska energetska kriza rješava sirovinama iz poljoprivrede tako da su sve to izazovi s kojima se suočavamo – dodao je.

– Osijek, Slavonija i Baranja imaju puno razvojnog potencijala i aduta. To je svakako poljoprivreda, prehrambena tehnologija, znanje i inovacije, nove tehnologije. Jasno je u kojem smjeru bi grad trebao ići – i u povezivanju od poljoprivrede do novih tehnologija, do toga da su tvrtke koje dolaze iz Osijeka konkurentne i međunarodno prepoznate na svjetskim tržištima – rekao je gradonačelnik Ivan Radić.

Foto: David Jerković/PIXSELL

Još u veljači Gradu Osijeku je odobreno 11,2 milijuna bespovratnih eura za izgradnju nove Osnovne škole Vladimira Nazora u Retfali. Sada, osam mjeseci kasnije, na parceli u Strossmayerovoj 179 i 181 podignuta je ograda i krenula je priprema terena za izgradnju potpuno nove osnovne škole na mjestu nekadašnje, prvo osnovne škole, a potom i srednje Poljoprivredne i veterinarske.

Već se dugi niz godina u dvije retfalačke škole – Ivana Filipovića i Retfala, povećava broj upisanih prvašića, pa je sasvim logično što će se upravo ovdje graditi nova škola.

I to na mjestu stare Nazorice koja je u Retfali utemeljana 1957. i već prve godine bilo je upisano nešto manje od 1000 učenika. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća uobičajeno je bilo na svakoj godini imati odjeljenja A, B, C i D, a u svakome je bilo više od 30 učenika.

Nova Nazorica bit će troetažna zgrada sa 16 učionica, 6 kabineta, 2 laboratorija, knjižnicom, kuhinjom, blagovaonicom, sportskom dvoranom i pratećim sadržajima poput svlačionica, spremišta i manjih tribina. Na vanjskom, dvorišnom prostoru predviđeni su nogometno, košarkaško i rukometno igralište, atletska staza i uređene zelene površine.

Foto: Komarilos

U betonskim žardinjerama nalaze se, redom, staklene boce i bočice, kamenje, nekakvi metalni dijelovi, komadi plastike, plastične i papirnate čaše, odbačene kutije cigareta, opušci, pa čak i raspadnute role toaletnog papira jer je netko očito ondje obavljao veliki nuždu. Riječ je o žardinjerama na gornjem dijelu podvožnjaka na Vinkovačkoj cesti, a neki od ovih komada ako bi slučajno ispali bili bi vrlo opasni za vjetrobranska stakla na tisućama automobila koji kontinuirano prometuju cestom ispod. Naročito u slučaju jačih kihša koje bi mogle napuniti žardinijere, pa recimo istisnuti staklne boce.

Jednako je stanje u žardinjerama s obje strane željezničke pruge ispod koje ide cesta, i u Ulici Bartola Kašića i u Jadranskoj ulici. Za početak, bilo bi dobro s vremena na vrijeme provjeriti što se sve tamo nakuplja i po potrebi i počistiti.

Foto: Komarilos

Nakon konferencije i panela na temu „Mogu li mladi priuštiti svoju budućnost?“ u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Nikoline Brnjac, Brnjac je sa gradonačelnikom Ivanom Radićem obišla su radove na izgradnji APN-ove zgrade sa 206 stanova.

Vrijednost projekta je 28 milijuna eura, maksimalna vrijednost cijene stana je puno niža nego tržišna vrijednost i iznosi 2.104 eura po kvadratu. U APN je stiglo preko 500 zahtjeva, a po određenim će se kriterijima izabrat će se 206 obitelji koje će se krajem 2027. Useliti u ovu zgradu na uglu Vinkovačke i Dunavske ulice.

– Izuzetno sam ponosan što se upravo u Osijeku gradi najveća POS-ova zgrada u Hrvatskoj. Ovo je suradnja Vlade RH, APN-a i Grada Osijeka i siguran sam da ćemo kroz ovih 206 stanova svakako smanjiti pritisak na mlade obitelji, jer kao što znamo velika je potražnja za stanovima, a cijene stanova i najma konstantno rastu. Mi kao gradska uprava želimo na taj način dati svoj doprinos. Ovo je jedan od projekata koji razvijamo po pitanju poticane stanogradnje, ne stajemo samo  na ovome. Uskoro ćemo predstaviti mjere koje planiramo raditi u Tenji na gradskom zemljištu i Tvrđi gdje ćemo jedno zgradu rekonstruirati, plus projekt Jug IV – naglasio je gradonačelnik Ivan Radić.

– Moj cilj je da mladi ljudi imaju ključ od svog doma u rukama čim prije. Kako bi to postigli morali smo se već izboriti u EU parlamentu da se izmjene pravila, odnosno zakonodavstvo koje omogućuje više sredstava kroz kohezijske programe. Do sada priuštivo stanovanje i energetska učinkovitost nisu bili prihvaćeni kao relevantna klimatska investicija i to smo uspjeli izmijeniti, što automatski omogućuje više sredstava kroz koheziju za priuštivu gradnju. Drago mi je da smo danas u Osijeku jer upravo ovaj primjer priuštivog stanovanja pokazuje da se može povećavati ponuda za priuštivo stanovanje, mora se graditi više jer Europi nedostaje 10 milijuna stambenih jedinica. U Hrvatskoj je ovo jedan od prvih primjera koji pokazuje da upravo suradnja omogućuje gradnju 206 prvih priuštivih stanova za mlade ljude – rekla je Brnjac.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL