Jednoglasno su vijećnici Gradskoga vijeća na posljednjoj sjednici prihvatili Prijedlog Odluke o jednostranom raskidu Ugovora o koncesiji za obavljanje komunalne djelatnosti dimnjačarskih poslova na području grada Osijeka, pa su stvoreni gotovo svi preduvjeti da Unikom uskoro preuzme taj posao.

Priliku da se zahvali građanima koji su im se javljali s problemima na koje su nailazili s koncesionarom, iskoristila je Katarina Kruhonja, podsjetivši da je upravo i zahvaljujući građanima donesena ova odluka.

– Nije ovdje samo u pitanju povećanje cijena odluka od strane koncesionara, već čitav niz drugih kršenja. No, mene zanima hoće li Unikom biti spreman da brzo preuzme posao od koncesionara, te što je s najavljenom tužbom? – pitala je Kruhonja.

U raspravu se uključio i vijećnik Josip Mihaljević koji je imao potrebu naglasiti kako ova odluka o raskidu ugovora nema nikakve veze s platformom Možemo, već je isključivo rezultat nepoštivanja ugovora o koncesiji. Kao predsjednik Nadzornog odbora Unikoma dodao je kako je ova gradska tvrtka spremna za preuzimanje posla te da će usluge građanima biti dostupnije i jeftinije.

– Unikom je već u ožujku doregistriran za obavljanje ovih poslova. Što se tiče stručnih kadrova, njih ćemo isto imati na vrijeme. Ono što je bitno jest da ćemo unutar 14 dana imati novu sjednicu sa samo jednom točkom, odnosno Općim uvjetima o obavljanju dimnjačarskih usluga kako bi postigli to da Unikom što prije preuzme posao. Kada smo išli na jednostrani raskid ugovora o koncesiji bili smo svjesni da će vjerojatno doći do nekog sudskog epiloga cijele ove priče. Zato smo se dobro pripremili, konzultirali s našim stručnim službama i odvjetničkim timom. Dobro smo proučili ugovor i zakone – rekao je dogradonačelnik Dragan Vulin.

Vijećnika Borisa Kiša zanimalo je na temelju koje će evidencije Unikom preuzeti redovnu kontrolu dimnjaka, odnosno kada će imati cjeloviti sustav/registar korisnika. Direktor Unikoma, Igor Pandžić naglasio je kako dio baze imaju kroz Hrvatsku obrtničku komoru, a dio će dobiti od Zavoda za stanovanje. Ne vidi da će tu biti nekih problema, svaki će dan dimnjačari biti na terenu i praviti novu evidenciju kroz cijelu godinu.

Za prijedlog Odluke o obavljanju dimnjačarskih poslova Katarina Kruhonja je rekla da se građani mogu radovati jer dimjačar više ne može inzistirati na naknadnoj izradi skupog projekta plinskih instalacija, neće biti moguće izdati nalaz „sumnja na neispravnost“ već ispravno ili neispravno, a kontrole će se provoditi jednom godišnje.

– Dimnjaci koji nisu u upotrebi nisu objekt redovnih kontrola, a što je do sada bila praksa, a plinska trošila C, određeni tipovi koji čine čak jednu trećinu trošila, neće više kontrolirati dimnjačari. Naš amandman se odnosi na to da kod redovne izmjene plinomjera od strane HEP-a vrijedi pozitivan nalaz o ispravnosti sa redovne kontrole, odnosno da nema više potrebe za izvanrednim pregledima – naglasila je.

Odgovorio joj je dogradonačelnik Vulin koji je potvrdio da njihov amandman nije potreban jer će HEP za zamjenu plinomjera uvažiti redovnu kontrolu.

– To će tako biti, na taj ćemo način raditi. Kada Unikom obavi pregled dimnjaka, HEP kao distributer će taj nalaz redovne kontrole uvažavati, dakle neće trebati izvanredna kontrola – naglasio je Vulin.

Foto: Komarilos

Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Osijeka bili su i članovi Dječjeg Gradskog vijeća koje je na početku pozdravio gradonačelnik Ivan Radić govoreći kako je u Osijeku u tijeku povijesno najveći investicijski ciklus ulaganja u školstvo (52 milijuna eura). Poslije njega je izabrana dječja gradonačelnica Nika Opačak također pozdravila odrasle vijećnike i informirala kako Dječje Gradsko vijeće ima 42 vijećnika iz 21 osječke škole te najavila kako će u predviđenom dijelu sjednice gradonačelnika izvijestiti o nekim problemima grada koje oni kao djeca vide, a odrasli izgleda ne vide.

DOBRO SU SE NAPOZDRAVLJALI Dječji gradski vijećnici su potom zajedno s ostalima pratili tzv. aktualni sat u kojemu gradski vijećnici gradonačelniku postavljaju pitanja i inicijative te su se klinci vjerojatno nemalo iznenadili kad su vidjeli kako njihovi odrasli kolege redom za govornicom troše dragocjene sekunde uvijek iznova pozdravljajući gradonačelnika, njegova zamjenika, ostale kolege vijećnike, direktore gradskih tvrtki, pročelnike, čak i novinare i goste na sjednici. Stvarno, s obzirom da za svoja pitanja i inicijative imaju samo tri minute doista je u najmanju ruku neodgovorno i pola minute potrošiti na nepotrebno kobajagi kurtoazno pozdravljanje ljudi s kojim već sjedite u prostoriji i s kojima ste se pozdravili kad ste došli na sjednicu. Al ajde, djeca će valjda biti bolja i učiti iz grešaka ovih koji su sad na štihu.

KONTROLA NOVCA ZA SPORT Vijećnicu Natašu Surla Lusch zanimalo je ima li Grad Osijek sustav kontrole potrošnje novca koji se iz proračuna izdvaja za financiranje sporta? Jasno je pri tome naznačila da ju to zanima zbog aktualnih problema vezanih za pronevjere novca u različitim državnim sportskim savezima. Gradonačelnik je odgovorio da su sredstva za sport namjenska i da se kontroliraju putem Zajednice osječkog sporta i sustava unutarnjih kontrola.

Surla Lusch je još pitala i za pješačke prijelaze u Krbavskoj ulici, koja se proteže od Vrbaske do Ulice 3. GBR Kune, gdje bi trebalo postaviti svjetleće oznake jer su se tamo već zbog nepreglednosti događali sudari, a jedna je djevojčica i ozlijeđena. Gradonačelnik je pokazao da poznaje problematiku, ustvrdio da je riječ o tri takva prijelaza te da su na jednom već postavljene takve oznake i da će uskoro to biti učinjeno i na ostalima.

GRADSKA APLIKACIJA Zatim je vijećnik Boris Kiš podsjetio kako je 2024. potpisan ugovor s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla vrijedan 707.500,00 eura koja je trebala u 2025. isporučiti gradsku aplikaciju putem koje je, između ostaloga, trebalo biti moguće praćenje voznog reda gradskog prijevoza i kupovina bezgotovinskih prijevoznih karata. U međuvremenu je, rekao je, druga privatna tvrtka u Osijeku napravila svoju aplikaciju za praćenje gradskog prijevoza za koju je “u samo jednom danu interes pokazalo 1.000 građana”, pa ga zanima zašto se taj projekt ne podrži. A dodano, podsjetio je kako je sad već prošla trećina 2026. godine i zanima ga što je s ugovorom s Ericssonom? Također, citirao je i zamjenika gradonačelnika Dragana Vulina koji je na jednoj od sjednica Gradskoga vijeća 2023. ustvrdio da će uskoro biti moguće podnositi online peticije na web stranici Grada Osijeka, pa ga zanima i što je s tim?

Gradonačelnik je podsjetio da je situacija s digitalizacijom gradskih usluga bila u katastrofalnom stanju kad je on preuzeo posao, pa je zbog toga trebalo raditi više nego što su mislili kad je potpisan ugovor. No, najavio je da će nova applikacija nastala u suradnji s Ericssonom uskoro biti predstvljena, da će se kroz nju moći pratiti gradski prijevoz i podnositi peticije te da će pokazati da je Osijek jako napredovao po pitanju digitalizacije gradskih usluga.

HOSPICIJ Inicijativu za izgradnju novog hospicija u Osijeku iznijela je vijećnica Dubravka Krupa argumentirajući kako na području naše županije jedino u bolnici u Našicama ima 10 kreveta namijenjenih pacijentima za palijativnu skrb do dostojanstvene smrti, a da bi trebali imati između 24 i 35 kreveta. Gradonačelnik je prihvatio tu inicijativu, ali je naznačio da hospicij nije u gradskoj nadležnosti. Na to je Krupa kasnije dodala da bi bilo dobro da inicijativu preporuči i u županiji i nadležnima u državi, a pitala je i što se planira sa sadašnjim kompleksom KBC- a kad se planira gradnja nove bolnice u Osijeku? No, na to pitanje nije dobila odgovor.

GROBNA NAKNADA Dodatno, Krupa je pitala i za obustavljeni Cjenik grobne naknade, odnosno zanimalo ju je temeljem kojih procjena je određena subvencija za tvrku Ukop kad je ona 2024. završila s gubitkom, a u 2026. joj je subvencija prepolovljena u odnosu na 2025.? Također je poželjela znati je li se osječka javnost mogla poštedjeti šokova s uplatnicama koje su izdane, a onda je ispalo da ih ne treba plaćati.

RACIONALIZACIJA UKOPA Dobila je odgovor kako je Cjenik grobne naknade zajedno s iznosom subvencije upućen na doradu, a gradonačelnik je potom znakovito dodao da se priprema značajna racionalizacija poslovanja tvrtke Ukop, odnosno da se na tome već radi.

VODENICA JE OBNOVLJENA Vijećnik Igor Toman je pitao što je s vodenicom, je li obnovljena i kad se vraća na vez? Također ga je zanimalo zašto je poslovima obnove upravljala tvrtka Športski objekti? A predložio je i da se to da na upravljanje TZ Grada Osijeka s obzirom da je grad postao kontinentalna turistička destinacija i po njemu bi to bilo logično.

Kratko mu je gradonačelnik odgovorio da je vodenica obnovljena i da se čeka viši vodostaj da bi mogla isploviti te da Sportski objekti neće njome upravljati nego samo da je to bilo jednokratno jer je vodenica bila u lošem stanju.

GRADSKI ČINOVNICI U STAROJ PEKARI Vijećnica Katarina Kruhonja primijetila je da su kulturne udruge iseljene iz prostora Stare pekare u Tvrđi i zanimalo ju je zašto je to tako jer da su do iseljenja tamo na programe dolazili učenici iz 40 škola. Gradonačelnik je rekao kako dio djelatnika gradske uprave radi u jako lošim uvjetima, naročito oni koji su smješteni u uredske prostore u potkrovlju za koje nema kvalitetnih rješenja, pa je odlučeno da će dio odjela za graditeljstvo biti preseljen u Staru pekaru. Kruhonja je potom podsjetila da je Stara pekara svojedobno obnavljana sredstvima Europske unije i da su to bili namjenski prostori za udruge u kulturi. Jasno joj je, rekla je, da su ti rokovi i obveze prošli pa se sad mogu tamo useljavati i gradski činovnici, pa je otvorila i pitanje o tomu je li ovo privremeno rješenje i ima li gradska uprava dugoročno rješenje za smještaj svojih djelatnika?

RUŠEVNE KUĆE Dodatno, Kruhonju je zanimalo i ima li Grad Osijek evidenciju ruševnih i napuštenih zgrada u vlasništvu Republike Hrvatske u Osijeku jer su one sigurnosni problem i zdravstveni problem te postoje li planovi postupanja kad se takve zgrade urušavaju? Dodala je kako se nedavno na 50 metara od glavnoga trga jedna takva zgrada urušila i uništila automobil. Gradonačelnik je objasnio da su od 1.010 gradskih nekretnina samo šest u lošem stanju, a od toga da se na dvije nekretnine već radi obnova i održavanje.

Na nastavak pitanja vijećnice o tome kako ćemo postupati s urušavanim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske odgovorila je pročelnica Maja Alduk kako su u stalnim kontaktima s vlasnicima, odnosno ministarstvima i Državnim nekretninama te da komunalni redari redovito izlaze na teren i donose odluke.

ZAŠTO NE ZAPOŠLJAVAJU U ZONI NEMETIN? Poslovna zona Nemetin bila je u fokusu interesa vijećnika Željka Požege. Zanimalo ga je što je s najavljenim zapošljavanjima u tvrtkama koje djeluju u tom prostoru? Jedna, iz Njemačke, najavljvala je kako je rekao 300 zaposlenih a trenutno ih je samo 6. A druga, američka, najavljivala je u prvoj fazi 1.500, pa onda još do 4.500 zaposlenih a sad ih je nekoliko stotina. Požega se pri tome ogradio rekavši kako mu je jasno da tih oko “5.000 radnika Osijek zapravo nema” te da treba biti zahvalan na svakom novootvorenom radnom mjestu, ali da ga naprosto zanima što se tamo događa i kako će se stvar razvijati u naredne dvije godine.

Gradonačelnik je obavijestio da je u Zoni Nemetin ostala slobodna samo jedna parcela za gospodarsku djelatnost i da će Grad Osijek dodatno tamo ulagati u komunalnu infrastruturu. Podsjetio je da u Osijeku trenutno bilježimo rekordnu zaposlenost, odnosno rekordno nisku stopu nezaposlenosti. A za privatne tvrtke o kojima se raspitivao vijećnik Požega rekao je da prva i dalje gradi pogone na svojoj parceli, a druga da se u međuvremenu iz poslovanja u segmentu auto industrije transformirala u proizvodnju u sklopu farmaceutske industrije. Obje tvrtke, prema njegovim riječima, i dalje nadograđuju svoje objekte i dalje ozbiljno ulažu u razvoj poslovanja.

SVI SKUPA Ostala pitanja postavljali su vijećnici iz gradonačelnikove kvote i ona su služila uglavnom kako bi se dodatno promovirali već predstavljeni, tekući projekti. Vijećnik Antonio Lozančić pitao je hoće li se po uzoru na obnovu bajera na Jugu 2 obnavljati i Našićki bajer u Gradskoj četvrti Novi grad? Vijećnik Milan Opačak pitao je za dva stara tramvaja koja su donirana ukrajinskom gradu Žitomiru i hoće li biti još takvih donacija? Vijećnica Marica Čulo raspitivala se o više detalja o gradnji Dječjeg vrtića Bambi na Lijevoj obali, a vijećnica Mira Leko Čurčić o tome koliko je efikasna odluka o besplatnom gradskom prijevozu za umirovljenike i građane starije od 65 godina? Konačno, vijećnik Mate Jurčević pitao je ima li što novo u vezi najavljene gradnje nove osnovne škole u Retfali?

SKRAĆENO Gradonačelnik je kratko informirao kako podržava inicijativu za obnovu Našičkog bajera. Objasnio je da su dva stara tramvaja umjesto rashodovanja darovana Žitomiru i da će tako darovati još četiri stara tramvaja s obzirom da je u Osijek već došlo 10 novih tramvaja te da će biti isporučeno još 10 i da u tom smislu stare tramvaje više nećemo trebati i nećemo ih imati gdje držati, pa će biti darovani Ukrajini.

Što se tiče DV Bambi, rečeno je kako će u njegovu izgradnju biti investirano 2,3 milijuna eura i da će ga pohađati četiri vrtićke skupine. Zatim, mogućnost besplatnog gradskog prijevoza za umirovljenike je u godinu dana iskoristilo 12.500 građana, za razliku od prethodne godine kad ih je tu besplatnu uslugu koristilo oko 6.000. A što se tiče gradnje Osnovne škole Vladimira Nazora u Retfali, u tijeku je javna nabava. Osim toga, u Retfali će se obnavljati i dvije postojeće osnovne škole – Retfala i Ivana Filipovića. A uskoro se očekuje i potpisivanje 50 milijuna eura vrijednog ugovora za izgradnju Strossmayerove ulice u sklopu projekta Strossmayerova – Zelena avenija.

Od 27 gradskih vijećnika na sjednici je bilo njih 26. Ostala je prazna prva stolica u klupi oporbe jer nije bilo vijećnika Vjerana Marijaševića.

Foto: Komarilos

Grad Osijek početkom je svibnja raspisao javni natječaj za zakup montažnih objekata za pružanje usluga u ugostiteljstvu na prostoru ŠRC „Copacabana“. Riječ je o šest kućica smještenih duž šetnice u kojima će se već ovoga ljeta pripremati i prodavati hrana i piće za take-away, odnosno za ponijeti.

Montažni su objekti već postavljeni duž šetnice, ima ih šest, svi su identični površine oko 14 m2. Daju se u zakup na određeno vrijeme, odnosno razdoblje od 3 godine od dana sklapanja ugovora. Početni iznos mjesečne zakupnine je 300 eura po montažnom objektu, uvećano za PDV, a u tu su cijenu uračunati su svi režijski troškovi. Nakon ljeta, odnosno u mjesecima u kojima zakupnik neće obavljati ugostiteljsku djelatnost u montažnom objektu, obvezan je plaćati unaprijed određeni mjesečni iznos od 50 eura plus PDV.

Objekti se u zakup daju bez opreme i uređaja, a priključeni su na električnu i vodovodnu mrežu. Radno vrijeme zakupnika tijekom kupališne sezone morat će minimalno odgovarati radnom vremenu ŠRC „Copacabana“, a ukoliko se usluga bude pružala u razdoblju izvan kupališne sezone, zakupnik sam određuje radno vrijeme.

Otvaranje ponuda obavit će se javno 19. svibnja 2026. u 12 sati u prostorijama Grada Osijeka.

Foto: Komarilos

Čak 21% svih kupoprodaja nekretnina u Hrvatskoj ostvaruje se u svega pet gradova, a Osijek se nalazi među njima, i to ispred Splita. Cijene stanova i kuća u Osječko-baranjskoj županiji porasle su oko 10% u odnosu na prošlu godinu, a upravo je naša županija jedna od najaktivnijih regija kada je riječ o prometu obiteljskim kućama.

O budućnosti tržišta nekretnina upravo se danas raspravlja u Osijeku na regionalnoj konferenciji „Stanje i budućnost tržišta nekretnina – regionalni forum: Slavonija“ u organizaciji agencije za nekretnine Eurovilla, a koji je okupio vodeće ljude tržišta nekretnina, investitore, predstavnike Grada Osijeka, pravne struke i akademske zajednice

– Važna i aktualna tema kada govorimo o tržištu nekretnina i priuštivom stanovanju. Osijek tu nije različit od ostalih velikih gradova u Hrvatskoj. Mi pripremamo modele po kojima ćemo biti prvi u Hrvatskoj, a tema priuštivog stanovanja je važna na razini cijele EU. Idemo u nekoliko smjerova, a istaknuo bih revitalizaciju starih industrijskih područja u gradu, prije svega OLT-a, gdje će jedan dio te čestice biti namijenjen za priuštivo stanovanje. Imamo i uređenje bivšeg prostora Tvornice žigica, a u razgovorima s vlasnicima zemljišta isto će biti i na području nekadašnje Šećerane. Grad u svom vlasništvu u ovom trenutku ima 707 stanova koji su zauzeti, ali planiramo jedan dio prirodnim odljevom namijeniti za priuštivo stanovanje. U Tenji na lokaciji uz novi vrtić imamo gradske čestice koje također planiramo po modelu prava građenja s mogućnošću otkupa namijeniti za stambene objekte, kuće za mlade obitelji. Idemo u više smjerova, ali je važno naglasiti da Grad ne može sam svojim sredstvima financirati izgradnju više stambenih zgrada, tu moraju biti uključeni i privatni investitori. Sigurno je da gradska zemljišta mogu bit ponuđena i privatnim  investitorima, ali pod određenim uvjetima kako bi bili namijenjeni za priuštivo stanovanje – rekao je zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

Dinko Mandurić iz agencije za nekretnine Eurovilla naglasio je kako je u Slavoniji i Osijeku najveća potražnja za malim stanovima, zemljištima i sređenim obiteljskim kućama.

– Tih nekretnina nema dovoljno, puno ih je manje u odnosu na ono što se traži i onda nije logično da dođe do pada cijena  na tržištu. S druge strane investitori ističu kako su cijene materijala porasle i do 20%, tako da za te najtraženije nekretnine još uvijek nema govora o padu cijena. Prosječna cijena stana u Osijeku, prema istraživanju koje smo nedavno napravili jest 2.800 eura po kvadratu, a riječ je i o starim i o novim stanovima, velikima i malima. Raste i potražnja za najmom, a dosta ljudi kupuje stan kao investiciju – naglasio je Mandurić.

Foto: Grad Osijek

Proteklog je vikenda započela prva od četiri faze uređenja Bajera na Jugu 2, kojem je prije pet godina prijetio isušivanje. Tada je izbušen bunar na dubini od 82 metra, kapaciteta 23 litre u sekundi, podignuta je razina vode, spojeni mali i veliki bajer i priča oko isušivanja sada je daleka prošlost.

Otada se govori o uređenju ovog prostora, a sada je i krenulo krčenje i izravnavanje terena. Potom će od rujna Hrvatske vode započeti izmuljenje malog bajera. Nakon toga se ide s izgradnjom trim i pješačke staze, 52 parkirališta (od koji su tri za osobe s invaliditetom), roštilji, urbana oprema, dječje igralište, sportska igrališta, te spojna cesta na dva ulaza.

Upravo će Bajer biti srce novog naselja – Juga IV. Projekt je to za koji je u tijeku urbanistički plan uređenja. Naselje Jug IV bit će dom za 3 do 5.000 stanovnika, odnosno jedno od najvećih gradskih naselja.

S obzirom na trenutno uređenje prostora Bajera, svi građani koji ovdje imaju svoje urbane vrtove još uvijek imaju mogućnosti prijeći na novi prostor sa 181 parcelom kod Bikare.

Foto: Vizuali projekta