Komadi fasade sa upravne zgrade nekadašnje Šibicare padaju na pločnik Reisnerove ulice. Primjetno je kako su prolaskom vremena ti komadi usitnjeni jer po njima hodaju prolaznici, pa je dobrim dijelom nogostup pun ostataka žbuke i pijeska. Cijela je zgrada zapravo u raspadajućem stanju, a ako se uskoro prostor ne sanira ili ogradi, netko bi ovdje mogao ozbiljno nastradati.

KRAJ Zemljište i pogon nekadašnje Šibicare ponuđeni na prodaju za 5,2 milijuna eura

Nekadašnja osječka Šibicara osnovana je 23 godine nakon pojave prve žigice u svijetu

Inače, upravo je taj preostali dio Šibicare, s južne strane Reisnerove ulice, još prošle godine ponuđen na prodaju. Riječ je o građevinskom zemljištu površine 28.151,00 m² koje se od križanja Reisnerove i Anine ulice proteže dalje Reisnerovom prema kružnom toku Đakovština, a Aninom južno prema Sv. L. B. Mandića. Unutar kompleksa se nalaze zgrade bivše tvorničke proizvodnje i gospodarsko dvorište. Cijena je početkom prošle godine na jednom internet oglasniku bila 5,2 milijuna eura, a navedeno je kako je lokacija idealna za izgradnju cijelog stambenog naselja. Taj dio koji je ponuđen na prodaju u vlasništvu je jedne osiguravajuće kuće, odnosno njezine tvrtke za nekretnine. Dok se prostor ne ogradi, pješacima bi najbolje bilo izbjegavati cijelu tu dionicu nogostupa ili  prijeći na suprotnu stranu ulice.

Dio Šibicare koji se protezao s druge, sjeverne strane Reisnerove ulice, prodan je i srušen 2023., a zemljište je trenutačno rašćišćeno i ograđeno.

Foto: Komarilos

Od početka 2025. više nije moguće na Ininoj benzinskoj postaji u Ulici Sv. L. B. Mandića (nekadašnja Čepinska cesta) u Osijeku kupovati vinjete za korištenje autocesta u Mađarskoj. Vozači koji su naviknuli, prije odlaska na putovanje, ovdje kupovati vinjete sad su upućeni mobitelom skenirati QR kod na blagajni koji vodi izravno na internet stranicu mađarskog nacionalnog sustava za naplatu cestarine (https://nemzetiutdij.hu/en/).

U mobilnoj verziji u izborniku je moguće izabrati upotrebu hrvatskoga jezika, pa će korisnik u nekim rudimentarnim funkcijama vidjeti hrvatski prijevod ponude za kupnju cestarine. Inače, sustav je pregledno organiziran, a oni koji putuju češće mogu se registrirati (osobna registracija ili registracija tvrtke) i čak dodavati više automobilskih registracija te onda prilikom svake kupnje biraju koji će automobil koristiti. Nakon plaćanja sustav šalje potvrdu o kupnji, vinjetu u pdf formatu i zatim račun na mail adresu koja je registrirana u profilu.

Poznato je da Mađarska koristi elektronski sustav nadzora naplate cestarine, odnosno registarske oznake automobila bit će automatizmom skenirane i prepoznate tijekom vožnje, bez potrebe zaustavljanja i fizičke kontrole.

Naravno, i dalje postoji mogućnost kupovine vinjeta na benzinskim crpkama u Mađarskoj.

Foto: Freepik

Na uređenom parkiralištu uz Centar za posjetitelje Tvrđa, u Ulici cara Hadrijana, osim mjesta za automobile posebno je označeno i 10 velikih parkirališta za autobuse. Uz njih su i jasno istaknuti prometni znakovi koji vozačima daju do znanja da je prostor namijenjen autobusima. No, to se donedavno uglavnom nije poštovalo, pa su već od jutarnjih sati ovdje zanali bili parkirani osobni automobili koji su priječili pristup autobusima.

Čitatelji javljaju kako je krenulo ozbiljno uvođenje reda, pa vozači koji ne poštuju prometne znakove sad dolaze u situaciju umjesto besplatnog parkiranja zapravo plaćati najskuplje parkiranje. Naime, ovih dana vozači koji su svoja vozila ostavljali na takvim mjestima bili su jako iznenađeni kad su po povratku do automobila na brisačima primijetili „čestitke“.

NERED Sve parkinge za turističke autobuse kod Centra za posjetitelje zauzimaju osobni auti

Gradski prometni redari za sada na ovom potezu funkcionalno i temeljito rade svoj posao. No, pravila se treba pridržavati. Ako nešto nije dozvoljeno – onda nije dozvoljeno.

Foto: Građani Komarilosi 

Na Promenadi uz Dravu se, neposredno ispod kompleksa HEP-a, nalazi mjerna stanica s omanjim vidikovcem koji je isturen iznad obaloutvrde, pa je zbog toga na dionici postavljena metalna ograda jer je šetnica ovdje zapravo najuža. Odnedavno u širini dva modula te ograde nedostaju po tri gornje prečke, što smanjuje visinu ograde za otprilike jednu trećinu odnosno smanjuje njezinu sigurnosnu funkciju.

Riječ je potezu između cestovnog i željezničkog mosta, a s obzirom da nije istaknuta nikakva obavijest o održavanju ili privremenom stanju ograde zbog možebitne rekonstrukcije, evidentno je da su teške metalne prečke s ovog dijela ograde naprosto nestale, odnosno da ih je možda netko odnio.

U različitim slučajevima devastacije osječke urbane infrastrukture građani su se već stvarno nagledali svega, ali da bi netko rastavljao zaštitnu metalnu ogradu kako bi odnosio njezine dijelove – to je novost. Ili se ograda jednostavno raštimala od uporabe, pa je netko to vidio kao priliku.

Foto: Komarilos

Aktivistice iz osječke udruge Adela za subotu (4. siječnja) u 10,00 sati najavile su devetu po redu Tihu misu kojom će upozoriti javnost i institucije “na diskriminatorni govor koji muškarci koji se skupljaju po trgovima diljem Hrvatske manipulativno zaogrću plaštem molitve, te pozivaju na dokidanje stečenih prava žena kako bi povećali svoj autoritet i patrijarhat, koji je uzrok sedamnaest femicida u 2024., naspram trinaest iz 2023.”.

Uobičajeno, tijekom tihih misa, koje je autorski koncipirala multimedijalna umjetnica Arijana Lekić-Fridrih, aktivistice samo šutke i gordo stoje s ružama u visoko uzdignutim rukama nasuprot muškarcima koji na koljenima mole krunicu okrenuti prema konkatedrali.

Do sada u Osijeku nije bilo nikakvih incidenata na ovim performansima, ali su poruke nakon takovrsnog sučeljavanja dva koncepta društvenog razvoja uvijek bile izravne i snažne.

U dopisu za medije koji je udruga Adela poslala, između ostaloga, stoji: “Nečije majke, bake, sestre, kćeri, prijateljice nisu ubijene zbog ljubomore, zbog nečega što je u njihovom ponašanju. One su ubijene zbog patrijarhata, zbog normalizacije govora o većim pravima jedne skupine, zbog misli o tome da netko ima pravo raspolaganja drugom osobom, zbog misli da netko ima moć nad nekim drugim. Želimo upozoriti da taj govor vodi ka ukidanju prava koja uzimamo zdravo za gotovo, poput prava na rad, prava na obrazovanje, prava na slobodno kretanje, prava na slobodno oblačenje i odabir svojih osobnih preferencija i na kraju, ukidanju prava na život, što jasno pokazuje povećanje broja femicida u 2024.”.

Stoga pozivaju zainteresirane građanke i građane da im se priključe.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL