Connect with us

Kovinar

Božić je, sjetimo se starih i nemoćnih u garažama, hodnicima i mračnim sobicama

Industrija domskog smještaja, ljudima bez dostojanstva tek dva puta dnevno mijenjaju pelene

Objavljeno

.Dana

U Osijeku se, u jednom privatnom domu za stare i nemoćne, prošloga tjedna dogodila nezapamćena tragedija, kada je 75-godišnju staricu priklještilo i usmrtilo teretno dizalo kojem osoblje doma prevozi hranu. Okolnosti ove nesreće se ispituju, državno odvjetništvo radi svoj posao, a tijelo nesretne žene poslano je na obdukciju.

Ova situacija samo je jedna u nizu crnokroničnih vijesti iz domova za starije i nemoćne u našoj zemlji. Ministar rada, obitelji i socijalne politike Marin Piletić nakon osječke je tragedije rekao kako će poslati inspekciju, koja će utvrđivati kakva je skrb o korisnicima, te je li teretno dizalo bilo ispravno ili ne, te postoji li sumnja u kazneno djelo.

No, pitanje je što je sa izvidima i kontrolama tijekom 365 dana u godini?! Rade li socijalne službe i inspekcije svoj posao? Tko kontrolira kapacitete – je li u domu koji je registriran za 20 ili 50 korisnika doista njih toliko ili se u male, skučene sobice nagurava krevet više kako bi se dodatno zaradio koji euro.

Smiju li svi domovi primati dementne osobe? Treba li briga o njima biti pojačana?

Svi znamo da su „državni“ domovi podkapacitirani. Konkretno, u Osijeku da bi dobili mjesto u Domu za stare i nemoćne, zahtjev morate podnijeti najmanje pet godina prije nego i pomislite da biste mogli zakoračiti u njega. Iako je najavljena gradnja novoga doma, pitanje je kada će se to dogoditi. Dakle, ukoliko u obitelji imate staru ili bolesnu osobu o kojoj se ne možete brinuti, krećete u potraga za alternativnim smještajem.

Privatnih je domova podosta na području grada, no u rijetko kojem, iole pristojnom i za život (pa i smrt) dostojanstvenom, ćete pronaći mjesto.

Obilaskom uočavate niz nepravilnosti – ne morate po struci biti ni socijalni radnik ni inspektor – dovoljno je da pogledate obiteljske kuće – dvokatnice i trokatnice pretvorene u domove, s malim skučenim sobicama, jednom kupaonicom na svakoj etaži, neuredne podove, količinski male obroke koji ne zadovoljavaju elementarne potrebe korisnika…

Većinu s indignacijom odbacujete – jer bez obzira na cijenu (koja se u tim opskurnim domovima kreće od 550 do 600 eura mjesečno) shvaćate da nemate srca svog bližnjeg ostaviti u takvoj rupi.

Idete dalje, tražite nešto bolje, nešto dostojno posljednjih godina ili dana života, pa ako imate sreće pronađete smještaj u nekom „luksuznijem“ domu – urednom, čistom, s prostranijim sobama i finom, obilnom, domaćom hranom. Tada vas iz cipela izuje cijena – koja je u većini slučajeva od 800 do 900 eura mjesečno. I tu se u obiteljima počnu lomiti koplja – mirovina osobe koja treba u dom nije dovoljna, na nju treba dodati 200, 300, 400 ili čak 500 eura. A većina obitelji si to ne može priuštiti.

Stari i bolesni tako „silom prilika“ završavaju smješteni u raznim domovima koji to zapravo nisu, po garažama, hodnicima, mračnim prljavim sobicama, s minimumom dostojanstva i brige, a maksimalnom nebrigom države i pojedinaca.  I to je nešto što treba mijenjati. Iz korijena. Jer osim loših uvjeta smještaja, tu je i problem nedostatka radne snage, jer mali broj njegovateljica i medicinskih sestara po domovima nije dostatan u odnosu na broj korisnika. Često je samo po jedna njegovateljica u smjeni, pa se primjerice za nepokretne osobe rade rasporedi po kojima se odvija previjanje i kupanje. A to uglavnom izgleda tako da se pelene mijenjaju dva do eventualno tri puta na dan, a kupanje je jednom tjedno!

Ako je osoba obavila veliku nuždu nakon jutarnjeg mijenjanja pelena, velika je vjerojatnost da će u toj peleni biti do kasnog popodneva – najmanje šest ili čak osam sati!

I za kraj, najbolje bi bilo da inspekcije, kada krenu u nadzor i kontrole, obave i razgovore s obiteljima štićenika i iz prve ruke čuju sve nepravilnosti – jer oni to najbolje znaju. A nakon ovog posljednjeg nesretnog slučaja, u cijeloj bi zemlji trebao krenuti val inspekcija. Ili ćemo čekati još koju tragičnu smrt u nekom od privatnih domova diljem Hrvatske?

Foto: Pexels

Kovinar

REKORDI Drava na -177 cm, vrućina ne popušta, brojni sprudovi privlače poglede

Nemojte hodati po sprudovima, nije baš sigurno

Objavljeno

.Dana

Objavio

Posljedice toplinskog vala najvidljivije su na poljoprivrednim kulturama, ali i Dravi koja obara rekorde niskog vodostaja. Prema mjerenjima, jučer u podne vodostaj rijeke kod Osijeka bio je -177 cm. I dok brojni šetači uživaju u pogledima na sprudove koji su se pojavili čak i na mjestima gdje ih do sada nismo viđali, kupači gotovo prehodaju polovicu rijeke na popularnoj Kopiki.

Kako su izdana brojna upozorenja i ograničenja, ona ne vrijede samo za plovila, već i za kupače. Hodanje po sprudovima može biti iznimno opasno jer samo jedan korak može vas dijeliti od rupe koja vas može iznenaditi. Iako se čini da je kupanje u rijeci za vrijeme niskog vodostaja sigurno, zapravo nije tako. Nizak vodostaj ipak može iznenaditi, jer rijeka je dinamična, mutna i ne možemo vidjeti što se događa ispod površine. Stoga, budite na oprezu.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL i David Jerković/PIXSELL

Nastavi čitati

Kovinar

KOMARCI Ništa od tretmana, na mjernim ih je mjestima manje nego što ih treba biti

Mnogi se sugrađani žale na povećan broj komaraca, iako prema mjerenjima situacija nikada nije bila bolja

Objavljeno

.Dana

Objavio

Iako se mnogi sugrađani, unatoč suši, žale na povećan broj komaraca, posebno na području Donjega grada i Juga II, podaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije pokazuju kako je brojnost komaraca (na dan 4. kolovoza 2026.) tolika da Grad Osijek nije dobio niti jednu preporuku za tretmanima

I dok je javnost prošle godine redovno izvješćivana o tretmanima, te stanju po pitanju krvopija koje nam zagorčavaju život svakog ljeta, ove je godine održana tek jedna pressica početkom srpnja, na kojoj je rečeno kako nas je „pomazio“ vodostaj, a samim time i zaobišla najezda.

Vidljivo je to i iz posljednjih rezultata brojnosti odraslih komaraca uhvaćenih u klopku – najviše ih je na Halaševu – 155, a najmanje u Centru – tek 2.

Osim niskog vodostaja, svakako su ovom rezultatu doprinijeli i rani tretmani, jer je još 2. ožujka započeo monitoring, a NZJZ je već 10. travnja izdao prvu preporuku za larvicidne tretmane komaraca na našem području.

– Uzorkovanje ličinki tijekom travnja, svibnja i lipnja provodilo se 18 puta na 21 lokaciji. Izvršena su 343 uzorkovanja i izdano sedam preporuka za larvicidne tretmane sa zemlje. Učinkovitost tih tretmana bila je zadovoljavajuća, od 75 do čak 100%. Upravo ti učinkoviti larvicidni tretmani doprinose tome da se ličinke ne razviju u odrasle jedinke – naglasio je početkom srpnja o aktualnostima u mjerama suzbijanja komaraca zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

I dok smo u vrijeme najveće najezde znali brojati i po 31.000 jedinki komaraca u klopci, trenutni se podaci čine poput šale. Ipak, valja naglasiti kako će komaraca uvijek biti, no nadamo se ne u onoj mjeri u kojoj ne možemo u večernjim satima izaći na otvoreno. Ti su prizori, srećom, iza nas, a ako nas koji i bocne – to je čisto da nas podsjeti na trajni suživot komaraca i Osječanki/Osječana.

KOMARCI „Pomazio“ nas je vodostaj, najezde krvopija nema, do sada obavljena 34 tretmana

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

ZANIMLJIVO Staza s perona željezničke stanice Standard naglo završava u travi, zimi u blatu

Sudeći prema zatečenom stanju, izgleda je takvo prometno rješenje tamo na snazi – oduvijek

Objavljeno

.Dana

Objavio

Putnici koji odlaze s perona željezničke stanice Standard, na pruzi kojom vlakovi idu iz Osijeka prema Dalju i Erdutu, u smjeru prema istoku završavaju u travi, povremeno u šikari, odnosno zimi u blatu! Asfalt je izveden tako da se blago spušta s perona, ali se onda naglo prekida. Sudeći prema zatečenom stanju, izgleda da je takvo prometno rješenje tamo na snazi – oduvijek.

Stanica, doduše ima i glavni pješački prilaz stepenicama, odnosno stazom s Vukovarske ulice sa sjevera. No, za pristup s istoka, od Divaltove, nikada nije izveden nastavak asfalta od nekih dvadesetak metara koji bi onda putnicima pješacima omogućio priključak na Divaltovu.

Na zapadnoj strani staničnog perona sve je jasno, tamo nije predviđeno da se kreću pješaci, pa je peron završen i obrubljen, ali na istočnoj strani je po svemu sudeći predviđeno forsiranje šikare i gacanje po blatu.

Inače, stanica je u dosta lošem stanju. Ograde su davno počupane, istrunule, a dijelovi koji su preostali su zahrđali i uglavnom polegnuti. Nadstrešnica se još dobro drži, a staklo na oglasnom panou nije razbijeno. No, prigodno je uništeno crnim autolakom, pa se ne može vidjeti što piše na različitim obavijestima koje su istaknute. Ostali samostalni znakovi i upute su uglavnom blijedi ili potpuno nečitljivi. Jedino je naziv stanice za sada lijepo istaknut i očito svježe očišćen od dugogodišnjeg prebojavanja.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

NEMA VIŠE KOŽARE Srušene sve zgrade u gospodarskom dvorištu u koje se ulazilo iz Kišpatićeve

Za sada još stoji samo crvena dvokatnica na uglu sa Zmaj Jovinom

Objavljeno

.Dana

Objavio

Jučer je krenulo rušenje zgrada u kompleksu nekadašnje osječke Kožare. Radi se brzo i učinkovito. Snažni strojevi su najprije porušili zgradu u Ulici Jove Jovanovića Zmaja, neposredno uz OŠ Jagode Truhelke, a danas su nastavili i potpuno sa zemljom sravnili sve objekte u nekadašnjem gospodarskom dvorištu u koje se ulazilo kroz glavni ulaz u tvornicu, u Ulici Mije Kišpatića.

Kompleks se, inače, sastojao od poslovnih objekata koji su dvorište zatvarali sa sve četiri strane, a još je postojala i zgrada u sredini. No, takav tlocrt više ne postoji. Sad je ostala stajati samo poznata crvena dvokatnica na uglu Kišpatićeve i Zmaj Jovine koja izgleda zdravo, ali krov je u jako lošem stanju i bit će zanimljivo vidjeti uklapa li se ona u neku buduću graditeljsku viziju ili je samo privremeno ostala netaknuta dok strojevi ne očiste dvorište.

Sve ostale građevine su temeljito porušene i njihove su prednje fasade ili stražnji zidovi u visini od nekoliko metara vjerojatno privremeno ostali stajati jer služe kao ograda trenutnog gradilišta.

Šuta se odvozi velikim kamionima, pa su mnogo toga već raščistili i prolaznici ni nemaju dojam da su u dvorištu ikada i bili nekakvi objekti. Zbog velike količine prašine koja se stvara prilikom rušenja i utovara građevinske šute radnici neprestano vodom polijevaju ruševine. Za sada je takav pristup vrlo efektan, pa na ulicama i nema mnogo prašine.

Poneki građani u prolazu tek zastanu i fotografiraju zgradu u nestajanju, tek toliko da imaju uspomenu na događaj. Ili se opraštaju.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

DONJODRAVSKA Kanaločistač često ispumpava naslage krpa i vlažnih maramica iz kanalizacije

Dežurna ekipa ovdje iz sustava odvodnje izdvaja sve ono što se ne bi trebalo nalaziti u podzemnim kanalima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Građani primjećuju kako ulicom Donjodravska obala već duže vrijeme svakodnevno patrolira veliki kamion Vodovoda namijenjen ispumpavanju kanalizacije, pa su neki od njih izrazili zabrinutost o stanju sustava odvodnje na tom području.

Između ostalih dojava stigla je i ova u kojoj je građanin uz fotografiju poslao i svoju konstataciju: “Kamion-pumpa Vodovoda više od godinu dana izvlači vodu iz kanalizacije iz kolektora na Donjodravskoj obali. Sada to rade svakodnevno, blizu broja 47, barem jednu cisternu dnevno. Pitao sam radnike na vozilu zašto to rade, oni kažu da je izvođač pri gradnji napravio grešku i postavio pogrešan nagib kolektora i zato se mora kanalizacija izvlačiti s tom golemom pumpom”.

Iz Vodovoda pojašnjavaju da je riječ o kamionu tzv. kanaločistaču te da Sjeverni kolektor funkcionira u skladu sa svojom namjenom, dok se kanaločistač koristi isključivo kao pomoćno sredstvo za čišćenje sekundarne kanalizacijske mreže na predmetnoj lokaciji.

“Upravo nam niska razina vode u Sjevernom kolektoru omogućuje učinkovitije provođenje preventivnog čišćenja sekundarne kanalizacijske mreže. U uvjetima niske razine vode u kanalizacijskoj mreži lakše je ukloniti krpe, vlažne maramice i drugi nepropisno odloženi otpad koji se, nažalost, odlaže u sustav odvodnje. Radom kanaločistača dodatno se poboljšava protočnost i pouzdanost kanalizacijskog sustava” – kažu iz Vodovoda-Osijek.

Uglavnom, ako uz šetnicu primijetite veliki kanaločistač, bilo bi u tom trenutku najbolje porazmisliti što sve odlažete u sustav odvodnje. Svakako nemojte u wc-školjke odbacivati krpe i vlažne maramice jer to onda dežurna ekipa ovdje mora ispumpavati.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Najlaćarnije