Kovinar
GUŠENJE GRADA Na parceli od 10 metara širine nije realno ni normalno graditi četverokatnicu
Nitko više ne zida planska naselja nego sruše kuću i tu uguraju višekatnicu, a tek nas očekuje građevinski boom
Stanogradnja u gradu već je godinama na jako niskim razinama. Radi se o banalnoj arhitekturi, a rijetki su primjeri nove stambene arhitekture koja zaslužuje da se na nju obrati pozornost. To je tužno i žalosno, a većina će se arhitekata složiti da trenutnu situaciju pod hitno treba mijenjati ukoliko ne želimo uništiti grad.
– Na žalost, investitori u svojoj gramzivosti žele izvući maksimum na minimumu parcele, pa onda imamo rješenja kakvih smo svi svjesni. Ne gradimo stambena naselje, već gradimo, odnosno „uguravamo“ zgrade na parcelama gdje su bile kuće. Vidimo svi Ružinu, Ilirsku, Dubrovačku… Vidimo problem s parkinzima, prometom, komunalnom infrastrukturom, a i dalje imamo isti Generalni urbanistički plan (GUP). Što više gradimo po takvom modelu, stanje će biti sve lošije – smatra poznati osječki arhitekt Bruno Rechner, dodajući kako je jedino rješenje izmjena GUP-a.
Također, smatra da je potrebno uvesti gradaciju i definirati što se na kojoj parceli može graditi te kolike su minimalne površine i fronte.
– Mi arhitekti smo i ranije o tome govorili, mnogi su se od te govorancije već i umorili i prestali. Ja o tome još uvijek pričam, jer naprosto mi nije svejedno kakav grad gradimo i ostavljamo iza sebe.

Objašnjava i da pod hitno treba promijeniti obrazac ponašanja u planiranju, jer ne možemo na svakoj parceli graditi zgrade maksimalne katnosti.
– Na parceli koja je 10 metara širine nije realno graditi četverokatnicu, to nisu normalna ponašanja u prostoru. A to sada radimo. Prije to ljudi nisu primjećivali jer je bilo sporadično, točkasto. Dogodilo se negdje. A sada, što je više izgradnje i sama javnost počinje biti nezadovoljna i pita se kako se to dozvoljava.
Tvrdi i da će biti još gore, jer je na snazi isti GUP.
– Mora se uvesti određena gradacija, jer ne može biti jednaka katnost na parceli od 5.000 ili 10.000 kvadrata. Ako se, primjerice, želi graditi prizemlje plus četiri kata zgrade, mora se definirati minimalna površina parcele. U situaciji smo da gradimo zgrade koje su potpuno poddimenzioniranih površina, bez ikakvog zelenila i normalnih orijentacija, zajedničkih površina, bez potencijalno dječjih igrališta, bez dovoljno parkirnih mjesta, orijentacije gdje jedno drugome praktički gledamo u stan ili preko nekih svjetlarnika u sredini zgrade – kaže i dodaje kako je riječ o sumanutim rješenjima u 21. stoljeću.

Na žalost, već vidimo sve probleme takve stanogradnje, a ako se ovako nastavi, bit će sve gore i gore.
Ne možemo prepustiti da sve ide po nekoj inerciji, za to služi urbanizam i plan. Mi arhitekti imamo mogućnost vidjeti unaprijed što će se dogoditi ako se nešto izgradi.
Kako se u gradu u kratkom vremenu očekuje veliki građevinski boom vezan uz najavljene dolaske gospodarskih tvrtki i njihovih pogona u grad, kroz narednih bi se pet godina u Osijeku trebao značajno povećati i broj stanovnika. A to za sobom nosi i pitanje stambene izgradnje u uvjetima urbanističke nespremnosti.
– Ako ovako ostane, i dalje ćemo rušiti kuće i graditi višestambene zgrade na parcelama od 10 do 15 metara širine. Pogledajmo samo naselja koja su nastala prije 40 ili 50 godina kao Sjenjak, Vijenac Petrove Gore, Vijenac Ivana Meštrovića… To su slobodnostojeće zgrade koje imaju formu, zraka sa svih strana, zajedničke površine. Danas toga više nema, danas stalno negdje „uguravamo“. To se mora promijeniti jer ćemo zagušiti grad. Vrijeme je da se počnemo u arhitekturi natjecati tko će kvalitetnije, a ne nužno tko će veće i kvantitativno veće, jer od kvantitete mi građani nemamo baš puno. Što je arhitektura u određenom gradu/državi bolja, to će svima nama biti ugodnije za život – kaže Rechner.
Foto: Komarilos
Kovinar
PAMPAS Veliki pješčani sprud prepolovio je širinu Drave između cestovnog mosta i hipodroma
Tijekom zadnjih 24 sata vodostaj je ponovo pao za desetak centimetara te je jutros u 7,00 sati izmjereno -185
Uslijed izrazito niskog vodostaja Drave na Pampasu se lijepo može vidjeti veliki pješčani sprud koji je širinu rijeku zapravo prepolovio. Zbog dugotrajne suše i visokih temperatura presušili su dijelovi riječnog korita i već dugo je otežana riječna plovidba čak i za najmanja plovila.
Podsjetimo, sredinom srpnja srušeni su dotadašnji povijesni minimumi i zabilježen je vodostaj Drave od -173 cm (odnosno, za jedan centimetar je vodostaj bio niži od dotadašnjeg rekorda koji je zabilježen u kolovozu 2022.). No, Drava je nastavila opadati i tijekom kolovoza, kada je zabilježeno -194 cm, a onda je početkom listopada dosegnula novi povijesni minimum od -205 cm.
Na dionici između mosta preko Drave na Zapadnoj obilaznici i hipodroma može se vidjeti nekoliko velikih pješčanih sprudova, a ovaj najveći prostire se gotovo sredinom nekadašnjeg plovnog puta iz razdoblja kad je rijeka u punoj formi. Tijekom zadnjih nekoliko dana vodastaj je porastao s -190 do -175, a onda je u zadnjih 24 sata ponovo pao za desetak centimetara te je jutros u 7,00 sati izmjereno -185.





Foto: Komarilos
Kovinar
KNIFEROVA Dio ulice u II. zoni, zelena površina s obje strane i dalje je puna automobila
Ovakva bi se praksa trebala prekinuti, bilo kažnjavanjem ili pretvaranjem ove površine u obilježena parkirna mjesta
Ulica Julija Knifera, odnosno nekadašnji dio Svačićeve ulice (od Vukovarske do Ulice cara Hadrijana) od idućeg mjeseca ulazi u II. zonu naplate parkiranja. No samo dio sa uređenim parkirališnim mjestima na istočnoj strani ispred Studentskog doma i unutar Campusa.
Sjevernije od toga, te na suprotnoj, zapadnoj strani ulice parkiranje na zelenoj površini postalo je uobičajena pojava. Iako je površina raskopana i puna blata i vode nakon kiše, razrovana i uništena, mnogi vozači ovdje parkiraju zbog blizine Kliničkog bolničkog centra, a tijekom prijepodneva i ranog popodneva ovdje je automobil do automobila, mahom je riječ o vozilima registarskih oznaka drugih gradova.



Iako bi se praksa parkiranja na zelenim površinama trebala prekinuti, ovdje se zapravo godinama ništa ne događa. Iako ulica nije bila u ranijem sustavu naplate, za pretpostaviti je kako će na blatnjavoj livadi nakon uvođenja naplate u dijelu ulice biti još više parkiranih vozila.
No jedno je sigurno – ovakva bi se praksa trebala prekinuti – bilo kažnjavanjem, pa da zeleni otoci ostanu zelenima ili pretvaranjem ove površine u obilježena parkirna mjesta. Vrijeme će pokazati hoće li se nešto od toga dogoditi.
NIKOM NIŠTA Parkiranje na zelenoj površini uz OLT postalo je sasvim uobičajena pojava
Svačićeva, ulica u koju možete doći vidjeti autentična gradska blatna parkirališta
Foto: Komarilos
Kovinar
GROZNO Ova se kuća na uglu Bosanske i Vijenca Ivana Česmičkog raspada već godinama
Urušeno krovište, žbuka otpada s pročelja, okoliš zatrpan otpadom…
Već dugi niz godina stanovnici Vijenca Ivana Česmičkog svjedoci su urušavanja i propadanja kuće na uglu Vijenca i Bosanske ulice. Derutan i zapušten objekt prepušten je uništavanju i raspadanju, a nekoliko je puta bio zahvaćen i požarom.
– Najveći problem predstavlja nama, stanarima s Vijenca Ivana Česmičkog 1 i 2, koji svakodnevno s prozora gledamo urušeno krovište, žbuku koja otpada s pročelja, zarastao okoliš, ali i nelegalno izgrađene garaže koje su također prepune otpada – ističe sugrađanin koji je fotodokumentirao izgled „kuće strave“ na adresi Bosanska 2a.
Osim sigurnosnih ugroza za prolaznike uslijed raspadajućeg stanja objekta te higijenskih razloga zbog okoliša zaraslog i zatrpanog otpadom, kuća nagrđuje vizuru čitavoga naselja jer se u ovakvom stanju ne uklapa u urbanu sredinu naselja udaljenog tri-četiri kilometra od centra grada.



Ova je kuća, dakle, tipičan primjer objekta koji nagrđuje kvart, opasna je za prolaznike, desetljećima propada i ništa se po tom pitanju ne događa. Noću ovdje nije ugodno prolaziti, a danju vas bude sramota što živite u blizini. Na žalost, ovo nije jedina takva kuća koja nam se raspada pred očima.
Foto: Komarilos i građani Komarilosi
Kovinar
ALTERNATIVA Ne smeta im što parkiraju po blatu, besplatno je, a do centra ima 10 minuta
Postalo je uobičajeno ovdje vidjeti i nekoliko desetaka parkiranih vozila
Najpopularnije je među Baranjcima, no i Osječani iz udaljenijih dijelova grada ovdje sve češće parkiraju svoja vozila. U centru grada su pješice za desetak minuta, a s obzirom da je trenutno u naplati parking u 0. I cijeloj I. zoni, za očekivati je kako će se od idućeg mjeseca, kada parking bude u naplati i u preostaloj II. zoni, ovdje uskoro tražiti slobodno mjesto više.
Nekako prešutno, malo po malo, ovaj je sjeverni prilaz pješakom mostu postao parking. Od ranog jutra ovdje pristižu vozila koja dočekuju rekreativci koji trče na trim stazi ili bentom uz Tvrđavicu, a poslijepodne ih ispraćaju uglavnom šetači pasa.


Da ne bude zabune – parkiranje ovdje nije organizirano, parkira se po zelenoj površini koja je pod kotačima postala zemlja, blatnjava nakon kiše. Vjerojatno su ponekad na vjetrobranu vozači zatekli i kaznu, no ako je i bilo takvih sporadičnih slučajeva, vozače koji i dalje parkiraju na ovom alternativnom parkiralištu to očito ne brine.


Foto: Građani Komarilosi
Kovinar
NAŠA POSLA Nekada zelenu ogradu sad ozbiljno nagriza hrđa, zaboravili da ju treba održavati
Parkovi na Trgu Ljudevita Gaja svojedobno su nisko ograđeni, to je lijepo, ali valjda netko brine i dalje
Otkad je postavljena, niska ograda kojom su ograđeni parkovi Svetišta Srca Isusova i Oskara Nemona na Trgu Ljudevita Gaja uglavnom nije više privlačila pozornost bilo kakve logističke ekipe koja bi se eventualno bavila njezinim održavanjem. Naprosto, ograda je tu, čvrsta je, sustavno joj otpada boja i nagriza ju hrđa. Tu i tamo vidi se poneko oštećenje od udara nogom ili biciklom i uglavnom je sve ružnija.
Stara boljka. Izgradi se novo dječje igralište i onda godinama gledamo kako pojedini dijelovi igrala otpadaju, trunu, hrđaju ili ih lome, trgaju, odnosno neprimjerenim porukama prešpricavaju golobradi vandali. I nikom ništa. Ili pratimo kako noću nestaju duge metalne šipke iz ograda uz dravsku šetnicu ili osvanu polomljene klupe u parkovima… I ništa od toga ne ide u proceduru brzog održavanja, obnove ili zamjene dijelova kako bi nam ta javna oprema trajala duže i bila oku ugodna. Nego popravci uglavnom uslijede poslije nekakvog javnog pritiska.
Tako je i s ogradama na Trgu Ljudevita Gaja. Nekome izgledaju prenisko, neki misle da trebaju biti još niže i tanje, a neki da nam uopće ne trebaju. No, dok su tu trebalo bi ih barem redovito održavati.






Foto: Komarilos
-
Mobilia1 dan od objaveKRENULO Prije početka naplate parkiranja u 2. zoni stižu Upozorenja za parkiranje na cesti
-
Mobilia1 dan od objaveOČIŠĆENO Uklonjene su potopljene olupine brodova uz obalu Drave između Neptuna i hipodroma
-
Mobilia1 dan od objaveU OBNOVI Sa male željezničke stanice OLT uklonjena prastara, zahrđala nadstrešnica
-
Kožara1 dan od objaveOPET Osječanka koristila parkirališnu kartu za osobe s invaliditetom preminule osobe
-
SPEEDWAY8 sati od objaveAZERBAJDŽAN Igrali su i kadeti bijelo plavih, Čekeliš, Peršić i Kovačić – ta imena treba zapamtiti
-
SPEEDWAY1 dan od objaveLIGA NS OSIJEK Odigrana 31 utakmica, ukupno 96 golova, bez ijednog neriješenog rezultata
-
Analit1 dan od objaveSpomen na poginule branitelje i civilne Žrtve Domovinskog rata pred Kapelicom Kraljice Mira
-
Svilana1 dan od objaveKONAČNO Odjel za rad s djecom i mladima Gradske knjižnice otvara se u ponedjeljak
-
Mobilia7 sati od objaveVIJENAC I. MEŠTROVIĆA Tijekom dana ovdje slobodnog parkirališta nema ni za lijek
-
SPEEDWAY7 sati od objaveRUKOMETAŠI Jedna od najvažnijih utakmica aktualnog prvenstva, u Zrinjevac stižu Trogirani
-
Mobilia4 sata od objaveREISNEROVA Neki i dalje ovdje pokušavaju pakirati, izbijena su dva metalna graničnika
-
Pija raport5 sati od objaveJOŠ STIGNETE Ako planirate rezbariti bundeve, na tržnici imate svih veličina i oblika
