Analit
PONAVLJANJE GRADIVA Što je izgrađeno, što se gradi i zašto nije raspravljano o promenadi
Još ne znamo tko je odgovoran što krematorij ne radi i tko će građanima nadoknaditi štetu zbog više cijene
Druga sjednica Gradskog vijeća Grada Osijeka, u segmentu pitanja i prijedloga vijećnika, protekla je smireno i dobrim dijelom u formi “ponavljanja gradiva” (kako se u jednom trenutku izrazio gradonačelnik Ivan Radić) s obzirom da su se i oporba i vlast zapravo uglavnom raspitivali kako teku radovi i projekti.
NOVA PARKIRALIŠTA Vijećnik Vjeran Marijašević upitao je za koliko je novih parkirališnih mjesta prošle godine plaćena izgradnja prilikom izgradnje novih stambenih zgrada, a u svjetlu činjenice da je Grad Osijek znatno povećao cijenu takvih parkirališta. Gradonačelnik mu je odgovorio da su ranije investitori u nove zgrade Gradu uplaćivali po 6.000 kuna za svako novo parkirališno mjesto, a da je u međuvremenu učinjen radikalan zaokret te da sada cijena iznosi 7.000 eura i parkiralište na taj način mogu dobiti samo vlasnici obiteljskih kuća koji eventualno uređuju potkrovlja pa na taj način povećavaju kvadraturu za stanovanje. U tom kontekstu prošle je godine uplaćen samo jedan takav parking.
Marijašević se interesirao i za stanje vodoravne LED svjetlosne signalizacije koja je svojedobno postavljena na neke pješačke prijelaze a sad više ne radi. Dobio je odgovor da je takvu signalizaciju teško i nemoguće održavati tijekom zimskog održavanja cesta, pa se zbog toga sad ugrađuje dodatna rasvjeta na stupovima.
NAGRAĐIVANJE KULTURNJAKA Vijećnica Nataša Surla-Lusch predložila je da se po uzoru na nagrađivanje uspješnih sportaša uvede i nagrađivanje izvrsnosti u kulturi te da se umirovljenicima, učenicima i djeci ukine obvezno plaćanje članarine za korištenje usluga Gradske i sveučilišne knjižnice. Gradonačelnik je podsjetio za se iz Gradskog proračuna za javne potrebe u kulturi izdvaja 110.000 eura, pa se svatko može javiti. A za prijedlog ukidanja članarine za GISKO da će razmotiriti prijedlog.
PLES U KVARTOVIMA Vijećnica Dubravka Krupa iskoristila je svoje vrijeme za govornicom, a da nije do kraja uspjela prezentirati sve što je pripremila jer je naprosto bila preopširna. To je početnička greška i vjerojatno će se do sljedeće sjednice usavršiti. Uglavnom, ona smatra kako je na Vijencu Dinare, Vijencu Petrove Gore i Vijencu Vladimira Nazora, uz izgradnju dječjih igrališta i parkirališta, potrebno investirati u igrališta za basket, otvorena vježbališta i podloge za ples jer se uslijed nedostataka takvih sadržaja građani iz tih dijelova grada odlaze družiti i rekreirati u druge kvartove. Dobila je odgovor da se takve stvari mogu graditi, da će inicijative biti razmotrene i prihvaćene, ali da ih u Grad treba slati iz Vijeća Gradskih četvrti. Dodatno, dobila je informaciju da se godišnje u gradskim četvrtima postavi oko stotinu novih klupa.
BAZENI U KVARTOVIMA Vijećnik Boris Kiš konstatirao je kako Grad ima viška neutrošenih sredstava već šestu sezonu, a da u gradu nemamo nijedan dječji bazen te predložio planiranje izgradnje dječjih bazena po gradskim kvartovima. Gradonačelnik je to pitanje iskoristio kako bi objasnio da su osigurana financijska sredstva za 2. fazu obnove gradskog kupališta Copacabana, da je prva polovica obnove dovršena, da je trajala šest mjeseci i da je to bila prva temeljita obnova nakon 46 godina. Druga faza obnove kreće na jesen, bit će obnovljen dječji i rekreacijski bazen i tobogan. Posao će biti gotov do iduće kupalšne sezone. Na Kopiki će biti posađeno oko 200 novih staba i preko 4.000 grmova, a ukupno će biti uloženo 7,5 milijuna eura (od toga 4,5 milijuna eura bespovratno). Također je podsjetio i kako dvije godine prije njegova dolaska na vlast bazeni na Kopiki uopće nisu radili. Kiš je kasnije rekao da je nezadovoljan odgovorom jer se on raspitivao za mogućnosti izgradnje kvartovskih bazene, a ne za Copacabanu.
KREMATORIJ NE RADI Nadalje, Kiš je pitao i tko je odgovoran što već treći puta ne radi gradski krematorij? Inzistirao je i na odgovoru na pitanje tko će nadoknaditi troškove građanima koji uslugu kremiranja u Zagrebu sad plaćaju i 600 eura više? Gradonačelnik je pozvao direktora Ukopa, Vedrana Novokmeta koji je sve svalio na bivšu vlast i bivšu upravu poduzeća, objašnjavajući kako je riječ o naslijeđenom problemu. Ukratko, Novokmet je objasnio kako je 30.4.2020. potpisan ugovor o ugradnji kremacijske peći između Grada Osijeka, tvrtke Mimaris i talijanskog proizvođača Ciroldija. Ustvrdio je kako je Ciroldi jedan od najpoznatijih svjetskih proizvođača kremacijskih peći, ali da do danas nije dobio odgovor zbog čega tim ugovorom nije regulirana i ugradnja originalnog Ciroldijevog dimnjaka uz kremacijsku peć nego se išlo na zamjensko rješenje. Zbog toga je, rekao je, 21.12.2023. zbog utvrđene propusnosti dimovoda i dimnjaka zaustavljen rad krematorija, a to se dogodilo i 15.4.2025. Novokmet je dodao i da su dobili informaciju da tadašnji i sadašnji koncesionar za dimnjačarske poslove, Dimnjak nije dao dozvolu za ugradnju Ciroldijevog dimovodnog sustava, ali on smatra kako je to odgovornost bivše vlasti i bivše uprave Ukopa. Još je informirao kako je jutros “razgovarao s Talijanima” iz Ciroldija koji sad isporučuju novi originalni dimnjak te da mu nije jasno kako je sad taj originalni dimnjak moguće ugraditi, a ranije to nije bilo moguće. Te da on, kao pravnik, takav ugovor nikada ne bi potpisao.
Kiš je kasnije podsjetio i da je pitao tko će građanima nadoknaditi štetu jer uslugu kremacije plaćaju 600 eura više, ali na to nije dobio odgovor.
TREĆA SREĆA Izgorjela su 2 zamjenska dimnjaka na krematoriju, konačno je naručen originalni
OPET Osječki krematorij ne radi već oko tri tjedna, užario se već drugi zamjenski dimnjak
Krematorij ne radi jer se usijava dimnjak, a usluga je 500 eura skuplja zbog slanja u Zagreb
NOVA OBALOUTVRDA Vijećnica Katarina Kruhonja iskoristila je svoje vrijeme kako bi zamolila gradonačelnika da razmotri da se inicijativa o djelimičnim izmjenama projekta izgradnje obaloutvrde kroz Retfalu do Višnjevca ipak uvrsti na dnevni red neke sljedeće sjednice. Naime, desetak minuta ranije Gradsko vijeće je velikom većinom glasova (19:5) odbilo njezin prijedlog da se ta točka uvrsti na dnevni red. Argumentirala je to činjenicom da je inicijativu potpisalo 1.500 građana i da ima informaciju da će u budući Vodeni trg kod stadiona na Pampasu biti ugrađeno 4.000 tona betona. Gradonačelnik ju je obavijestio kako je u zadnje četiri godine samo s tog malog poteza na Pampasu uklonjeno preko 40.000 tona različitog otpada te 10 zahrđalih olupina brodova. Potom je objasnio da je za projekt nastavka promenade do Višnjevca glasalo preko 20.000 građana, da u projektu nema predviđene nikakve betonizacije nego da je riječ o zelenom Pampasu na kojemu će prilikom izgradnje obaloutvrde biti posađeno 434 zelena nasada te više od 200 novih stabala, sve to samo na toj najkraćoj dionici od Neptuna do stadiona Opus Arena.
IGRALIŠTE NA TRGU SLOBODE Vijećnik Antonio Lozančić raspitivao se za cijenu radova kojima je obnovljeno dječje igralište na Trgu slobode. Gradonačelnik je to iskoristio kako bi temeljito izvijestio o svim novoizgrađenim i obnovljenim igralištima u gradu. Obavijestio je i kako su u tijeku radovi na najsuvremenijem dječjem igralištu Zoo Land. A onda je kratko izvijestio da su radovi na Trgu slobode stajali 385.000 eura (pola od toga su bespovratna sredstva), da je promijenjena gumirana podloga, da je popravljena rasvjeta, postavljena nova igrala i da stabla nisu dirana.
PJEŠAČKI NATHODNIK Vijećnik Jerko Glavaš raspitivao se o rokovima dovršetka rekonstrukcije na pješačkom nathodniku kod Željezničkog kolodvora, pa smo saznali da je to prva temeljita obnova nakon 16 goina, da će stajati 420.000 eura, trajati šest mjeseci i da će sve biti popravljeno.
KANAL ERCEGOVAC Vijećnik Ivan Barišić pitao je za stanje kanala Ercegovac u Višnjevcu jer se tamo u vrijeme jačih kiša voda vraća u ulice te poplavljuje dvorišta i podrume. Rečeno mu je da je izrađena projektna dokumentacija za zacjevljenje tog kanala, da će to koštati 300.000 eura i da uskoro po tom pitanju kreće javna nabava radova.
FILIPOVICA Vijećnik Mato Lukić pitao je kad će naselje Filipovica konačno dobiti spojnu cestu kako bi stanovnici naselja koje je od grada odsječeno obilanicom konačno bili povezani s Osijekom. Riječ je, objasnio je gradonačelnik Radić, o 370 metara spojne ceste kroz Bistričku ulicu za koju je 6.3.2025. izdano rješenje o izgradnji ceste, nogostupa i rasvjete. Potom je 30.6.2025. provedena javna nabava, odabran je izvođač i s njim je potpisan ugovor. Uskoro kreću radovi vrijedni 986.000 eura.
COPACABANA Vijećnik Vlatko Kopić raspitivao se za stanje obnove Copacabane, imao je veliki uvod kroz koji je dao do znanja kako zna da to nije posao za jedno ljeto, ali kako je pitanje očito bilo unaprijed pripremljeno zapravo nije shvatio da će gradonačelnik sve informacije o Copacabani ranije iskoristiti kako bi informirao oporbenoga Kiša, a Kopić je ovdje zapravo propustio priliku otvoriti dodatni prezentacijski prostor. Uglavnom, upravo je tako i bilo – gradonačelnik mu je rekao da je to već odgovorio Kišu.
JOŠ NOVIJI DJEČJI VRTIĆI Vijećnica Mira Leko Ćurčić očekivano se raspitivala je li, nakon izgradnje tri i obnove dva dječja vrtića, planirana i gradnja nekih još novijih vrtića jer joj se čini da i nakon znatno povećanih vrtićkih kapaciteta potrebe za smještaj nove djece i dalje rastu. Gradonačelnik ju je izvijestio da trenutno nema listi čekanja, da su u vrtiće upisana sva djeca kojima su zaposlena oba roditelja, ali da su osigurana sredstva za uređenje DV Centar u Školskoj ulici (neposredna blizina DV Vedri dani) i izgradnju DV Bambi u Podravlju. Odnosno, da je u pripremi javna nabava za izvodđenje radova za oba ta projekta.
Foto: Komarilos
Analit
ZNANSTVENI SABOR Slavonija može hraniti ne samo Hrvatsku, već i mnoge druge zemlje
Znanstvenici tijekom dva rana raspravljaju o hrani, znanju i upravljanju
U Dvorani Franjo Krežma održava se Znanstveni sabor Slavonije i Baranje 2026., pod nazivom „Gospodarski snažna i otporna Slavonija i Baranja”, u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Osijeku uz suorganizaciju Grada Osijeka i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Glavni tematski stupovi Znanstvenog sabora su hrana (održiva proizvodnja, sigurnost hrane, otpornost prehrambenog sustava), znanje (inovacije, tehnologije, prijenos znanja iz institucija u gospodarstvo) i upravljanje (kvaliteta institucija, javne politike i donošenje odluka).
Davor Miličić, akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti rekao je kako je drugi Znanstveni sabor Slavonije i Baranje od iznimnog značaja za ovu regiju, jer je Slavonija dio Hrvatske koji ima ogroman potencijal koji trebamo iskoristiti u narednim godinama što je najbolje moguće.
– Teme su hrana, nešto što je u Slavoniji budućnost, jer Slavonija može hraniti ne samo Hrvatsku, nego i mnoge druge zemlje. Potom je tu znanje, jer nema moderne agronomije i poljoprivrede bez znanja, razvoja i primjene novih tehnologija i na kraju upravljanje. Bilo bi dobro da političari slijede naputke znanstvenika jer će im onda odluke biti utemeljene na metodologiji znanosti i time će se te odluke moći lakše braniti. Mislimo da je vrlo bitno danas to objediniti – naglasio je Miličić, dodavši kako će se tijekom dva dana raspravljati kako integrirati ono što nam nudi suvremena znanost, ono što Slavonija može dati po pitanju proizvodnje hrane i interakcija s političarima, odnosno onima koji donose odluke.
Drago Šubarić, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku rekao je da 100.869 studenata završilo neki od studija našeg Sveučilišta, pa vjeruje da su oni pokretači gospodarskog, znanstvenog, kulturnog i drugog života u Slavoniji i Baranji.
– Proizvođači hrane u svijetu danas su suočeni s brojnim problemima – porast broja stanovništva, migracije, imamo primjera da se svjetska energetska kriza rješava sirovinama iz poljoprivrede tako da su sve to izazovi s kojima se suočavamo – dodao je.
– Osijek, Slavonija i Baranja imaju puno razvojnog potencijala i aduta. To je svakako poljoprivreda, prehrambena tehnologija, znanje i inovacije, nove tehnologije. Jasno je u kojem smjeru bi grad trebao ići – i u povezivanju od poljoprivrede do novih tehnologija, do toga da su tvrtke koje dolaze iz Osijeka konkurentne i međunarodno prepoznate na svjetskim tržištima – rekao je gradonačelnik Ivan Radić.
Foto: David Jerković/PIXSELL
Analit
Ograđena parcela za gradnju nove OŠ Vladimira Nazora u Retfali, vidi se i kako će izgledati
Troetažna zgrada imat će 16 učionica, 6 kabineta, 2 laboratorija, knjižnicu, kuhinju, dvoranu i vanjski prostor
Još u veljači Gradu Osijeku je odobreno 11,2 milijuna bespovratnih eura za izgradnju nove Osnovne škole Vladimira Nazora u Retfali. Sada, osam mjeseci kasnije, na parceli u Strossmayerovoj 179 i 181 podignuta je ograda i krenula je priprema terena za izgradnju potpuno nove osnovne škole na mjestu nekadašnje, prvo osnovne škole, a potom i srednje Poljoprivredne i veterinarske.
Već se dugi niz godina u dvije retfalačke škole – Ivana Filipovića i Retfala, povećava broj upisanih prvašića, pa je sasvim logično što će se upravo ovdje graditi nova škola.



I to na mjestu stare Nazorice koja je u Retfali utemeljana 1957. i već prve godine bilo je upisano nešto manje od 1000 učenika. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća uobičajeno je bilo na svakoj godini imati odjeljenja A, B, C i D, a u svakome je bilo više od 30 učenika.
Nova Nazorica bit će troetažna zgrada sa 16 učionica, 6 kabineta, 2 laboratorija, knjižnicom, kuhinjom, blagovaonicom, sportskom dvoranom i pratećim sadržajima poput svlačionica, spremišta i manjih tribina. Na vanjskom, dvorišnom prostoru predviđeni su nogometno, košarkaško i rukometno igralište, atletska staza i uređene zelene površine.

Foto: Komarilos
Analit
PODVOŽNJAK NA VINKOVAČKOJ Nad glavama vozača u žardinjerama ima staklenih boca i kamenja
Trebalo bi povremeno počistiti
U betonskim žardinjerama nalaze se, redom, staklene boce i bočice, kamenje, nekakvi metalni dijelovi, komadi plastike, plastične i papirnate čaše, odbačene kutije cigareta, opušci, pa čak i raspadnute role toaletnog papira jer je netko očito ondje obavljao veliki nuždu. Riječ je o žardinjerama na gornjem dijelu podvožnjaka na Vinkovačkoj cesti, a neki od ovih komada ako bi slučajno ispali bili bi vrlo opasni za vjetrobranska stakla na tisućama automobila koji kontinuirano prometuju cestom ispod. Naročito u slučaju jačih kihša koje bi mogle napuniti žardinijere, pa recimo istisnuti staklne boce.
Jednako je stanje u žardinjerama s obje strane željezničke pruge ispod koje ide cesta, i u Ulici Bartola Kašića i u Jadranskoj ulici. Za početak, bilo bi dobro s vremena na vrijeme provjeriti što se sve tamo nakuplja i po potrebi i počistiti.








Foto: Komarilos
Analit
POS STANOVI Za 206 stanova stiglo preko 500 zahtjeva, useljavanje u zgradu krajem 2027.
Gradonačelnik i EU parlamentarka Nikolina Brnjac obišli su gradilište na uglu Vinkovačke i Dunavske ulice
Nakon konferencije i panela na temu „Mogu li mladi priuštiti svoju budućnost?“ u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Nikoline Brnjac, Brnjac je sa gradonačelnikom Ivanom Radićem obišla su radove na izgradnji APN-ove zgrade sa 206 stanova.
Vrijednost projekta je 28 milijuna eura, maksimalna vrijednost cijene stana je puno niža nego tržišna vrijednost i iznosi 2.104 eura po kvadratu. U APN je stiglo preko 500 zahtjeva, a po određenim će se kriterijima izabrat će se 206 obitelji koje će se krajem 2027. Useliti u ovu zgradu na uglu Vinkovačke i Dunavske ulice.
– Izuzetno sam ponosan što se upravo u Osijeku gradi najveća POS-ova zgrada u Hrvatskoj. Ovo je suradnja Vlade RH, APN-a i Grada Osijeka i siguran sam da ćemo kroz ovih 206 stanova svakako smanjiti pritisak na mlade obitelji, jer kao što znamo velika je potražnja za stanovima, a cijene stanova i najma konstantno rastu. Mi kao gradska uprava želimo na taj način dati svoj doprinos. Ovo je jedan od projekata koji razvijamo po pitanju poticane stanogradnje, ne stajemo samo na ovome. Uskoro ćemo predstaviti mjere koje planiramo raditi u Tenji na gradskom zemljištu i Tvrđi gdje ćemo jedno zgradu rekonstruirati, plus projekt Jug IV – naglasio je gradonačelnik Ivan Radić.

– Moj cilj je da mladi ljudi imaju ključ od svog doma u rukama čim prije. Kako bi to postigli morali smo se već izboriti u EU parlamentu da se izmjene pravila, odnosno zakonodavstvo koje omogućuje više sredstava kroz kohezijske programe. Do sada priuštivo stanovanje i energetska učinkovitost nisu bili prihvaćeni kao relevantna klimatska investicija i to smo uspjeli izmijeniti, što automatski omogućuje više sredstava kroz koheziju za priuštivu gradnju. Drago mi je da smo danas u Osijeku jer upravo ovaj primjer priuštivog stanovanja pokazuje da se može povećavati ponuda za priuštivo stanovanje, mora se graditi više jer Europi nedostaje 10 milijuna stambenih jedinica. U Hrvatskoj je ovo jedan od prvih primjera koji pokazuje da upravo suradnja omogućuje gradnju 206 prvih priuštivih stanova za mlade ljude – rekla je Brnjac.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL
Analit
PRIUŠTIVO STANOVANJE Mladi ljudi ne smiju odgađati život jer si ne mogu priuštiti stan
Panel rasprava o stambenoj krizi i budućnosti mladih
Dijalog s mladima o priuštivom stanovanju „Hrvatski pristup stambenoj krizi kao primjer za rješavanje europskih izazova?“ održan je danas u panel-raspravi na konferenciji „Mogu li mladi priuštiti svoju budućnost?“ u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Nikoline Brnjac.
Brnjac, koja je i koordinatorica Kluba zastupnika EPP-a u HOUS odboru rekla je kako ne možemo dopustiti da mladi odgađaju svoj život zato što si ne mogu priuštiti stan.
– Priuštivo stanovanje je veliki problem i izazov EU i upravo danas govorimo o ovoj temi sa mladim ljudima jer želimo čuti što misle o tome. Ovaj veliki problem ne može se riješiti sam od sebe. Zbog toga su sa mnom danas kolege iz Francuske i Italije kako bi razgovarali o konkretnim rješenjima.
Gradonačelnik Ivan Radić naglasio je kako se upravo u Osijeku gradi najveća zgrada poticane stanogradnje u Hrvatskoj vrijedna 28 milijuna eura, na križanju Vinkovačke i Dunavske.
– 206 POS-ovih stanova po određenim kriterijima će kupiti naši sugrađani po cijeni od 2.104 eura/m2. Interes je jako velik, jer cijene stanova su visoke i mladima je teško priuštiti stan. Grad u svom vlasništvu ima 707 stanova, a u Tvrđi ćemo jednu zgradu sa devet stanova rekonstruirati upravo za priuštivo stanovanje. Tu je i veliki projekt Jug 4 gdje je odabrano idejno-urbanističko rješenje. Potražnja za stanovima je velika, nikada se više nije gradilo, a nikad cijene stanova nisu bile veće – naglasio je Radić.
Županica Nataša Tramišak rekla je da je važno da je suradnja jedinica lokalne samouprave, Gradova i općina kada je u pitanju stambena politika dobra. Glavni cilj je pomoći mladima da lakše dođu do krova nad glavom, osiguraju vlastiti dom, kuću ili stan.
– OBŽ je od ove godine pokrenula veliki program „Slavonija i Baranja naš dom“ koji ima nekoliko sastavnica. Već iduće godine počet ćemo graditi 53 stambene jedinice za mlade obitelji, najvećim dijelom obiteljske kuće na području 19 jedinica lokalne samouprave – naglasila je Tramišak.
Foto: David Jerković/PIXSELL
-
Analit1 dan od objaveOgrađena parcela za gradnju nove OŠ Vladimira Nazora u Retfali, vidi se i kako će izgledati
-
Šećerana2 dana od objaveSVI SVETI Besplatan prijevoz autobusima i tramvajima, a vozit će i dvije izvanredne linije
-
Analit2 dana od objavePODVOŽNJAK NA VINKOVAČKOJ Nad glavama vozača u žardinjerama ima staklenih boca i kamenja
-
SPEEDWAY2 dana od objaveEURO PARIZ Đevlan uzeo broncu u tajlandskom boksu, ali on i trener Borbaš nisu zadovoljni
-
Svilana2 dana od objavePREMIJERA Mišolovka Agathe Christie, najdugovječnija kazališna predstava, na daskama HNK
-
SPEEDWAY2 dana od objaveODJEL ZA PERFORMANSE Paul White postao je direktor novog odjela u NK Osijek
-
Šećerana24 sata od objaveSVI SVETI Građani u većem broju već posjećuju osječka groblja, parkinzi puni automobila
-
Kožara22 sata od objaveUnatoč zabrani, mnogi građani i dalje na divlje prelaze željezničku prugu kod kolodvora
-
Šećerana20 sati od objaveVRH Restoran Laskó predstavio humus od riječne ribe, čips od ljutike i nachose s paprikašem
-
Analit19 sati od objaveZNANSTVENI SABOR Slavonija može hraniti ne samo Hrvatsku, već i mnoge druge zemlje
-
Mobilia1 sat od objaveKRENULO Prije početka naplate parkiranja u 2. zoni stižu Upozorenja za parkiranje na cesti
-
SPEEDWAY21 sat od objaveOSIJEK – VIROVITICA 25:35 Rukometašice opet izgubile s 10 razlike, ostaju prikovane za dno
