Connect with us

Analit

VLADIMIR NAZOR Odobreno je 11,2 milijuna eura za gradnju nove osnovne škole u Retfali

Konačno, u ožujku kreće i obnova bajera na Jugu 2 koja će trajati dvije godine

Objavljeno

.Dana

Prilično smireno se odvijala izmjena pitanja i odgovora između gradskih vijećnika i gradonačelnika Ivana Radića tijekom današnje sjednice Gradskog avijeća. Tek na trenutak osjetila se tenzija kad je vijećnik Anto Đapić najavio kako će kasnije u raspravi odgovoriti na inicijativu vijećnika iz Možemo o izmjena Kodeksa o ponašanju gradskih vijećnika, odnosno o uvođenju ograničenja da se pojedini vijećnik može nalaziti u najviše dva Nadzorna odbora trgovačkih društva u vlasništvu Grada Osijeka i primati najviše dvije novčane naknade. Đapić se, kako je rekao, upravo u toj inicijativi osjetio prozvanim, a iako ona nije prihvaćena (odbačena je s 20 glasova protiv i samo 7 za) odlučio je da će u drugom dijelu zasjedanja aktivno objasniti svoju poziciji, pa ćemo kasnije o tome i izvijestiti. Uglavnom, idemo redom.

NE STIGNU PROČITATI Vijećnik Vjeran Marijašević prigovorio je što je vijećnicima na stol praktički pred samu sjednicu pristiglo oko 150 stranica teksta, odnosno materijala koje ne stignu pročitati, pa su dovedeni pred svršen čin.

Gradonačelnik Radić odgovorio je da su materijali dostavljeni u zadnji tren iz razloga što su u vezi teme o Veteranskom centru čekali upis u Katastar kako bi česticu mogli donirati danas na sjednici, a taj je upis obavljen jučer. Također, da su za imenovanje dijela Kanižlićeve ulice od Strossmayerove prema Opus Areni (po jedinici Specijalne policije Orao) čekali odluku povjerenstva Vlade koja je također stigla u zadnji tren. Marijašević je rekao kako podržava obje te odluke, isticao je vijećnika Tomana kao dragovoljca Domovinskog rata, obrazložio da je i njegov otac dragovoljac, ali da svejedno smatra kako dostava materijala u zadnji tren nije u skladu s demokratskim procesima. Predsjednik Gradskog vijeća, Tihomir Florijančić u konačnici se složio s njegovim mišljenjem, ali je istaknuo i da je bila riječ samo o tehnici dostave.

PROJEKT NOVE TRŽNICE Marijašević se raspitao i za obnovu Glavne tržnice. Rekao je kako podupire taj projekt, ali je tražio obrazloženje za činjenicu da je veliki broj poslovnih prostora unutar zgrade tržnice i dalje prazan i istaknuo kako prihvaća i pismeno objašnjenje na to pitanje. Gradonačelnik mu je obećao pisani odgovor, ali je iskoristio mogućnost dodatno informirati kako će uskoro predstaviti novi projekt obnove tržnice te konstatirati kako do sada u tržnicu nije ulagano upravo zbog toga što su pravili projekt njezine obnove.

POMOĆ ZA NOVOROĐENE Vijećnica Dubravka Krupa imala je inicijativu vezi, kako je rekla, pronatalitetne politike Grada Osijeka. Navela je kako u Osijeku imamo jednokratnu pomoć od 700 eura za svako novorođeno dijete, ali da su procijenjeni troškovi za opremu novorođenog djeteta između 1.000 i 3.000 eura u ovisnosti o tome kakvu vrstu robe kupuju roditelji, pa je predložila da se po uzoru na Rijeku i Split poveća pomoć Grada za svako drugo, treće i svako sljedeće novorođeno dijete u obitelji. Istaknula je da Rijeka ima pomoć od 660 eura za prvo novorođenče u obitelji, ali za drugo je taj iznos povećan na 850, a za treće na 1.225 eura, pa je sugerirala da bi tako moglo biti i u Osijeku. Također, predložila je da iznos od 700 eura pomoći za usvojeno dijete ostane na snazi do 15. godine života svakog usvojenog djeteta.

Gradonačelnik je iskoristio mogućnost objasniti da je trenutni iznos od 700 eura pomoći za prvo novorođenče ustanovljen u njegovom mandatu jer je prije taj iznos bio 270 eura. Za Rijeku i Split je rekao da imaju manju naknadu za prvo novorođenče te je istaknuo da je u Osijeku pronatalitetna politika zapravo paket mjera koje se odnose na najmlađu populaciju i njihove roditelje. Spomenuo je izgradnju pet vrtića, činjenicu da u Osijeku imamo 777 djece više upisanih u predškolske programe u odnosu na 2021., da se radi nadogradnja 14 postojećih osnovnih škola i izgradnja jedne nove škole, besplatne vozačke ispite za najbolje maturante, sufinanciranje produžene nastave, stipedije za najbolje učenike i njihove mentora.

MOST NA ZELENOJ STAZI Krupa je još spomenula kako Zelena staza za hodače i trkače na lijevoj obali Drave nije u funkciji jer je drveni most oštećen. Na to je gradonačelnik brzo reagirao rekavši kako je u tijeku natječaj za nabavu materijala za popravak tog mosta i da će vrlo skoro opet staza biti u funkciji.

BALON NAD OLIMPIJSKIM BAZENOM Vijećnik Boris Kiš prisjetio se teme zatvorenog olimpijskog bazena za koji su se svojedobno spominjale lokacije u Gradskom vrtu ili u kompleksu bivšeg OLT-a, pa ga je zanimalo što je s tim jer da naši plivači trenutno treniraju u Vukovaru. Predložio je i balon za natkrivanje olimpijskog bazena na Kopiki koji bi onda mogao služiti svrsi i u zimskom razdoblju, a u rukama je držao i ponudu za takav jedan balon po cijeni od 202.000 eura. Gradonačelnik je rekao kako trenutno s timovima razmatra mogućnost gradnje novog olimpijskog bazena ili postavljanje balona, ali da zbog brige za vodene sportove upravo paralelno traje i temeljita obnova Gradskih bazena i obnova kupališta Copacabana, čija druga faza obnove će biti gotova do 1. lipnja, odnosno do sezone kupanja.

PRESKUPE SPORTSKE ČLANARINE Kiš je istaknuo i “rastući problem dostupnosti sporta za mlade u Osijeku” jer članarina za neke od klubova koji rade u gradskim dovaranama iznosi od 30 do 70 eura mjesečno što je puno za neke obitelji te je pitao može li se intervenirati da se to smanji. Gradonačelnik je taktički odgovorio da su davanja za sport iz gradskog proračuna od 2021. povećana za 25%, da Grad plaća prijevoz sportašima na natjecanja, plaća dvorane, suce i trenere, ali da nema zakonske osnove utjecati na visine članarina koje formiraju uprave sportskih klubova.

MRAK NA CESTI KOD STANDARDA Vijećnik Igor Toman informirao je kako je istočni ulaz u grad s Južne obilaznice u potpunom mraku (kod MIO Standard) i pitao može li se tu postaviti neko osvjetljenje. Gradonačelnik je rekao da će rasvjeta uskoro biti postavljena.

STANJE NA MALOM AERODOROMU Toman je i pitao i što se događa sa Sportskom zračnom lukom Osijek-Čepin i s Aero klubom jer da tamo prošle godine nije bilo nikakvih aktivnosti. Na to je pitanje odgovorio zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

– Nažalost taj prostor propada već 40 godina. Asfaltna pista napravljena je u vrijeme Domovinskog rata kako bi Osijek imao alternativu za tada okupiranu Zračnu luku u Klisi. Poslije je bilo i sporova u vezi zemljišnih čestica koji su riješeni. Uglavnom, tijekom 2022. i 2023. Aero klub pod vodstvom tadašnje uprave imao je obvezu sredstva od prostora koje su davali u podzakup ulagati u održavanje, bilo je to oko 250.000 kuna godišnje, ali kad smo zatražili izvješća o tome nismo dobili ni jedan račun iz kojega bi se vidjelo da je u zadnjih 10 godina bilo što uloženo u infrastrukturu – rekao je Vulin. – Taj smo ugovor zbog toga morali raskinuti. A prije četiri dana smo imali sastanak s Aero klubom koji zadnje dvije godine održava aktivnosti, ali bez letenja. Riječ je o oko 75 hektara koje Grad Osijek namjerava komercijalizirati po uzoru na projekt Centra Sokol. Aero klub se slaže s tim konceptom, a prethodno smo o tome obavijestili Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo i Ministarstvo prometa te dobili pozitivna mišljenja. Sad smo u pripremi natječaja za izradu projekta, s tim da primarna namjena tog prostora ostaje sportska i Aero klub će tamo nastaviti sa svojim sportskim djelovanjem.

ODSJEČENO NAŠIČKO NASELJE Vijećnica Katarina Kruhonja pitala je što je sa sigurnošću djece koja idu u školu iz Našičkog naselja jer je zbog izgradnje intrazonske ceste od Sv. L.B. Mandića do Svilajske tamo prvo zatvoren cestovni, a sada i pješački prijelaz preko pruge. Rekla je kako su učenici prisiljeni ići obilaznim putem uz Sv. L. B. Mandića gdje nema pješakog nogostupa nego samo utrta staza te da je taj put do škole duži za 2,6 km. Našičko naselje, rekla je, trenutno ima izlaz samo kod Getroa te predložila da se tamo isplanira siguran pješački pothodnik te kružni tok i semaforizacija. Gradonačelnik je odgovorio kako je tamo uspospostavljen privremeni pješački prijelaz do završetka radova na novoj cesti i da će u finalizaciji projekta sve biti tamo prometno uređeno kako treba.

Kruhonja je pitala i za uspostavu gradskih subvencija za prijelaz na ekološki sustav grijanja i na to će dobiti pisani odgovor.

KOPIKA Vijećnica Loreta Vanko pitala je u kojoj su fazi radovi na Kopiki i kad će biti gotovi. Gradonačelnik je rekao da sve ide po planu i da je rok za dovršetak radova 1. lipnja te da će prije otvorenja kupališta nasipati i novi pijesak na dravsku plažu.

BAJER NA JUGU 2 Vijećnik Antonio Lozančić pitao je u kojoj je fazi projekt obnove bajera na Jugu 2. Gradonačelnik je podsjetio da je 2021. prihvatio peticiju s 4.000 potpisa građana s Juga 2 koji su tražili spašavanje bajera, da je spriječeno njegovo isušivanje, da su otkupljene privatne čestice u njegovoj okolici, da je krajem 2025. napravljen projekt za obnovu bajera i da radovi kreću u ožujku ove godine te da bi trebali biti gotovi za dvije godine.

ELEKTRIČNI AUTOBUSI Vijećnik Mate Jurčević pitao je za nastavak modernizacije javnog gradskog prijevoza, odnosno kad možemo očekivati dolazak najavljeni 19 novih električnih autobusa. Dobio je odgovor da je ugovor potpisan, da će novi autobusi doći do studenoga ove godine i da koštaju 16 milijuna eura, ali da to građane Osijeka neće koštati ništa. Također, gradonačelnik je rekao da je u priremi i projekt nove remize vrijedan 80 milijuna eura.

EKSKLUZIVA Vijećnik Mato Lukuć raspitao se o obnovi osječkih osnovnih škola. Tako smo doznali i ekskluzivu – da je jučer odobreno 11,2 milijuna bespovratnih eura za izgradnju nove Osnovne škole Vladimira Nazora u Retfali.

PRIJEVOZ ZA BOLESNIKE Vijećnika Mira Leko Čurčić raspitala se o učincima mjere besplatnog prijevoza onkoloških bolesnika od kuće do bolnice i natrag i hoće li se ta mjera proširiti ove godine. Saznali smo da je bilo 3.222 takva prijevoza prošle godine i da će ove godine mjera biti proširena i na pacijente hematoloških zloćudnih bolesti.

NOVA DONJODRAVSKA Vijećnik Ivan Barišić pitao je za najavljene radove izgradnje nove Donjodravske ulice. Dobio je odgovor da će radovi krenuti u veljači i da su vrijedni 2,6 milijuna eura.

VIJENAC J. KOZARCA Vijećnik Milan Opačak raspitivao se o stanju radova na obnovi Vijenca Josipa Kozarca i dobio odgovor da se sve odvija prema planu i da će radovi biti gotovi do početka iduće godine.

Foto: Komarilos

Analit

GODIŠNJI ODMORI Čak i prije podneva na parkiralištima u centru ima dosta slobodnih mjesta

Pritisak i dalje slabi, a nova navala se očekuje u drugoj polovici kolovoza

Objavljeno

.Dana

Objavio

Inače se na parkiralištima diljem Gornjodravske obale nakon 8 sati, pa sve do oko 16 ili 17 sati teško može pronaći slobodno mjesto na način da dođeš i parkiraš. To je praktički nemoguće. Vozači koji baš ovdje žele parkirati doista moraju biti strpljivi, napraviti i nekoliko krugova od nekadašnje Bijele lađe pa do Solarskoga trga i pažljivo promatrati događanja na parkiralištima.

Uobičajeno je nakon nekog vremena odustati od kruženja, pa se negdje zaustaviti na uključena sva četiri pokazivača smjera i čekati, proučavati pješaki i pokušavati odgonetnuti ide li neki od njih zapravo do svog automobila, pa ga čak i pratiti sporom vožnjom da bi uparkirali sekundu nakon što je otišao.

Ali ovih dana je situacija potpuno drukčija. Tijekom cijelog prijepodneva na parkiralištima je dosta slobodnih pozicija. Godišnji odmori su očigledno učinili svoje jer dio građana je na putu, pa neko vrijeme neće dolaziti u gradsko središte. Studenti su se također povukli na rezervne položaje i praktički se iz dana u dan može konstatirati kako raste broj slobodnih parkirališnih mjesta. I tako će biti do kraja kolovoza kad opet kreće navala. No, kreće i naplata parkiranja u rujnu, pa će se valjda lakše disati.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

STARA VODOCENTRALA Gotovo dvije i pol godine ignoriraju popucala podna stakla na vidikovcu

Vide se i svježi ožiljci jer su vandali tvrdim predmetima pokušali dodatno porazbijati staklo

Objavljeno

.Dana

Objavio

Dojave građana od polovice veljače 2024. upućuju na jadno stanje vidikovca kod stare vodocentrale na Promenadi. Riječ je o izbočenom dijelu šetnice kod Splavarske ulice, u neposrednoj blizini pristaništa kompe.

Vidikovac sa staklenom podnom konstrukcijom zamišljen je kao atraktivna pješačka i turistička točke s koje prolaznici praktički pod nogama mogu promatrati protok vode i ostatke nekadašnje ustave. Na tom je mjestu svojedobno reguliran nivo vode koji su pumpe uvlačile u sustav prvog gradskog vodovoda, a zgrada stare vodocentrale nalazi se na nekoliko metara udaljenosti.

Mjesto je uređeno 2014. i kod viših vodostaja lijepo je nasloniti se na ogradu i promatrati ubrzanu Dravu. No, već godinama ne ulijeva povjerenje jer je nekoliko velikih staklenih ploča vidljivo ispucano i eventualni prolaznici pažljivo isprobavaju prije nego što u potpunosti nagaze na površine za koje pretpostavljaju da bi mogle popustiti.

HALO! ODRŽAVANJE! Ozbiljno su popucala podna stakla na vidikovcu kod stare vodocentrale

TRI MJESECA JE TREBALO Konačno su pregledali pukotine na vidikovcu kod stare vodocentrale

VIDIKOVAC NA ŠETNICI Opasno je i ozbiljno, vezni lim se odvaja od popucalih staklenih ploča

Osim toga, zbog prljavštine i izraslog korova kroz staklo se više ne vidi voda, pa bi u najmanju ruku i to trebao netko očistiti. U zadnje vrijeme na nekoliko je mjesta primjetno da su vandali pokušavali tvrdim predmetima dodatno porazbijati staklo jer su ostale površinske rupe.

Unatoč svemu, bilježimo samo stalnu ignoranciju problema. Kao da se oštećenja događaju negdje drugdje i nekom drugom.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

PONAVLJAMO GRADIVO Opločnjaci na nogostupu u prolazu kod Supera su popucali i rasklimani

Nekoliko kvadrata zamki za gležnjeve može se popraviti brzo i jeftino, a ipak to stoji već godinu dana

Objavljeno

.Dana

Objavio

Pješačka podloga u prolazu kod Supermarketa, između Trga slobode i Trga Lava Mirskoga, je popucala, rahla, rasklimana i mjestimice su komadi gazišta toliko razmaknuti da je među njima moguće iskrenuti stopalo. Prije godinu dana, kad su građani ukazivali na ovu zamku za gležnjeve, opločnjaci u pješačkom prolazu bili su uglavnom ispucani, a manji dio je bio i razmrvljen, ali danas su većinom doista raskomadani i vrlo opasni.

Ovo je jedan od prilaza Trgu slobode kojim se koriste i vozači dostavnih vozila, pa možda i tu treba tražiti razloge što je doslovce rasturena pješaka prometnica. No, deblji kraj su definitivno izvukli pješaci jer, naročito oni stariji i nestabilniji na nogama, ovdje više uopće nisu sigurni.

S druge strane, riječ je o nekoliko kvadrata opločnjaka koje jedan majstor može zamijeniti tijekom radnog vremena ili mu možda treba i manje. Dakle, za prvu ruku je potrebno možda desetak ploča i nešto pijeska, pa bi opet za neko vrijeme pješačka staza bila sigurna. Stoga je stvarno nejasno, što se čeka. Ako već nisu u stanju pogurati hitno rješavanja ovog problema, vijećnici Gradske četvrti Gornji grad mogli bi barem utjecati da se s obje strane prolaza postave jasna i uočljiva upozorenja za pješake. Barem to.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

NOVA MODA Na pročelju naše poštanske palače u Europskoj aveniji sad već raste i korov

Hrvatska pošta ima namjeru prodati zgradu, a prema zakonu ju treba ponuditi Gradu Osijeku

Objavljeno

.Dana

Objavio

Poštanska palača na uglu Europske avenije i Ulice kardinala Alojzija Stepinca izgrađena je 1912. prema projektu mađarskog arhitekta Istvána Bierbauera i danas je jedna od najljepših secesijskih zgrada u Osijeku. Međutim, zadnjih desetak godina uglavnom svjedočimo o njezinom raspadajućem pročelju. Sad se već vidi kako po njemu, konkretno na poziciji iznad glavnog ulaza, vrlo uspješno raste korov.

Nesretna zgrada povremeno se otvara kao tema uslijed otpadanja komada žbuke i opasnosti koje predstavlja za prolaznike. U svrhu zaštite neko vrijeme je duž cijele fasade u Europskoj aveniji i Stepinčevoj stajala glomazna drvena skela koja je trebala štiti pješake, a onda je u srpnju prošle godine tijekom grmljavinskog nevremena  vjetar porušio skelu čiji su dijelovi oštetili neke od automobila. Poslije toga bilo je najavljeno postavljanje nove skele, ali se u međuvremenu nije dogodilo ništa.

Nekoliko tjedana kasnije iz Hrvatske pošte su objavili da nemaju sredstava za obnovu zgrade jer je riječ o kulturnom dobru koje se može obnavljati isključivo pod konzervatorskim nadzorom, a takvi radovi su znatno skuplji. Stoga su najavili kako palaču namjeravaju prodati.

Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Hrvatska pošta bi palaču (odnosno kulturno dobro) prvo trebala ponuditi na kupnju Gradu Osijeku. Inače, zgrada ima oko 3.300 kvadrata na šest etaža (prizemelje, tri kata, podrum i tavan) i projektirana je upravo za poštansku djelatnost, pa bi ju eventualni kupac trebao preuređivati za druge namjene.

Usput, prema službenoj obavijesti istaknutoj na ulaznim vratima, osječka glavna pošta tijekom dva ljetna mjeseca radi skraćeno, od 8 do 15 i od 12 do 19 sati, što nas dovodi u rang puno manjih sredina u kojima su poštanski uredi najprije radili skraćeno, pa su na kraju i ukidani. No, za početak, treba riješiti fasadu. Ili barem počupati korov, da se ne sramotimo.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

GRADSKI BAZENI Još mjesec i pol dana do otvorenja kompleksa, krov je uglavnom pokriven

Radoznali sugrađani često virkaju preko ograde da vide kako napreduju radovi

Objavljeno

.Dana

Objavio

Šest milijuna eura vrijedna temeljita rekonstrukcija i energetska obnova Gradskih bazena trebala je biti gotova najprije do 1. travnja, ali su naknadno utvrđene potrebe za dodatnim radovima, pa je rok za dovršetak posla prolongiran do 1. rujna. Naime, kad su radnici otvorili krov ispostavilo se da su truli drveni nosači koje je također trebalo primijeniti i to je utjecalo na produženje roka.

Prilikom obilaska gradilišta početkom lipnja konstatirano je kako je već dovršeno oko 80% radova i da neće biti problema s dovršetkom u drugom planiranom roku. Do danas je vidljivo da je krov uglavnom pokriven, a primjetno je i da se još radi na obnovi fasade.

U konačnici, planirano je sanirati krov, zatvoriti svjetlarnike, postaviti solarnu elektanu, obnoviti fasadu i postaviti novu stolariju, novu kotlovnicu s dizalicama topline i kondenzacijskim bojlerima te instalirati nove klima komore.

Također, obnova podrazumijeva i rekonstrukciju bazena, postavljanje novih filtera u bazenskoj filternici, novih keramičkih pločica, obnoviti tobogan i sanitarne čvorove, svlačionice, garderobne ormariće i ulaznu rampu.

U međuvremenu, svježe je temeljnom bojom obojana i ograda kompleksa, pa više nije zelena nego siva.

GRADSKI BAZENI Dovršeno je 80% radova, a obnovljeni kompleks bit će otvoren 1. rujna – najavljena je i gradnja zatvorenog olimpijskog bazena

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije