Analit
VLADIMIR NAZOR Odobreno je 11,2 milijuna eura za gradnju nove osnovne škole u Retfali
Konačno, u ožujku kreće i obnova bajera na Jugu 2 koja će trajati dvije godine
Prilično smireno se odvijala izmjena pitanja i odgovora između gradskih vijećnika i gradonačelnika Ivana Radića tijekom današnje sjednice Gradskog avijeća. Tek na trenutak osjetila se tenzija kad je vijećnik Anto Đapić najavio kako će kasnije u raspravi odgovoriti na inicijativu vijećnika iz Možemo o izmjena Kodeksa o ponašanju gradskih vijećnika, odnosno o uvođenju ograničenja da se pojedini vijećnik može nalaziti u najviše dva Nadzorna odbora trgovačkih društva u vlasništvu Grada Osijeka i primati najviše dvije novčane naknade. Đapić se, kako je rekao, upravo u toj inicijativi osjetio prozvanim, a iako ona nije prihvaćena (odbačena je s 20 glasova protiv i samo 7 za) odlučio je da će u drugom dijelu zasjedanja aktivno objasniti svoju poziciji, pa ćemo kasnije o tome i izvijestiti. Uglavnom, idemo redom.
NE STIGNU PROČITATI Vijećnik Vjeran Marijašević prigovorio je što je vijećnicima na stol praktički pred samu sjednicu pristiglo oko 150 stranica teksta, odnosno materijala koje ne stignu pročitati, pa su dovedeni pred svršen čin.
Gradonačelnik Radić odgovorio je da su materijali dostavljeni u zadnji tren iz razloga što su u vezi teme o Veteranskom centru čekali upis u Katastar kako bi česticu mogli donirati danas na sjednici, a taj je upis obavljen jučer. Također, da su za imenovanje dijela Kanižlićeve ulice od Strossmayerove prema Opus Areni (po jedinici Specijalne policije Orao) čekali odluku povjerenstva Vlade koja je također stigla u zadnji tren. Marijašević je rekao kako podržava obje te odluke, isticao je vijećnika Tomana kao dragovoljca Domovinskog rata, obrazložio da je i njegov otac dragovoljac, ali da svejedno smatra kako dostava materijala u zadnji tren nije u skladu s demokratskim procesima. Predsjednik Gradskog vijeća, Tihomir Florijančić u konačnici se složio s njegovim mišljenjem, ali je istaknuo i da je bila riječ samo o tehnici dostave.
PROJEKT NOVE TRŽNICE Marijašević se raspitao i za obnovu Glavne tržnice. Rekao je kako podupire taj projekt, ali je tražio obrazloženje za činjenicu da je veliki broj poslovnih prostora unutar zgrade tržnice i dalje prazan i istaknuo kako prihvaća i pismeno objašnjenje na to pitanje. Gradonačelnik mu je obećao pisani odgovor, ali je iskoristio mogućnost dodatno informirati kako će uskoro predstaviti novi projekt obnove tržnice te konstatirati kako do sada u tržnicu nije ulagano upravo zbog toga što su pravili projekt njezine obnove.
POMOĆ ZA NOVOROĐENE Vijećnica Dubravka Krupa imala je inicijativu vezi, kako je rekla, pronatalitetne politike Grada Osijeka. Navela je kako u Osijeku imamo jednokratnu pomoć od 700 eura za svako novorođeno dijete, ali da su procijenjeni troškovi za opremu novorođenog djeteta između 1.000 i 3.000 eura u ovisnosti o tome kakvu vrstu robe kupuju roditelji, pa je predložila da se po uzoru na Rijeku i Split poveća pomoć Grada za svako drugo, treće i svako sljedeće novorođeno dijete u obitelji. Istaknula je da Rijeka ima pomoć od 660 eura za prvo novorođenče u obitelji, ali za drugo je taj iznos povećan na 850, a za treće na 1.225 eura, pa je sugerirala da bi tako moglo biti i u Osijeku. Također, predložila je da iznos od 700 eura pomoći za usvojeno dijete ostane na snazi do 15. godine života svakog usvojenog djeteta.
Gradonačelnik je iskoristio mogućnost objasniti da je trenutni iznos od 700 eura pomoći za prvo novorođenče ustanovljen u njegovom mandatu jer je prije taj iznos bio 270 eura. Za Rijeku i Split je rekao da imaju manju naknadu za prvo novorođenče te je istaknuo da je u Osijeku pronatalitetna politika zapravo paket mjera koje se odnose na najmlađu populaciju i njihove roditelje. Spomenuo je izgradnju pet vrtića, činjenicu da u Osijeku imamo 777 djece više upisanih u predškolske programe u odnosu na 2021., da se radi nadogradnja 14 postojećih osnovnih škola i izgradnja jedne nove škole, besplatne vozačke ispite za najbolje maturante, sufinanciranje produžene nastave, stipedije za najbolje učenike i njihove mentora.
MOST NA ZELENOJ STAZI Krupa je još spomenula kako Zelena staza za hodače i trkače na lijevoj obali Drave nije u funkciji jer je drveni most oštećen. Na to je gradonačelnik brzo reagirao rekavši kako je u tijeku natječaj za nabavu materijala za popravak tog mosta i da će vrlo skoro opet staza biti u funkciji.
BALON NAD OLIMPIJSKIM BAZENOM Vijećnik Boris Kiš prisjetio se teme zatvorenog olimpijskog bazena za koji su se svojedobno spominjale lokacije u Gradskom vrtu ili u kompleksu bivšeg OLT-a, pa ga je zanimalo što je s tim jer da naši plivači trenutno treniraju u Vukovaru. Predložio je i balon za natkrivanje olimpijskog bazena na Kopiki koji bi onda mogao služiti svrsi i u zimskom razdoblju, a u rukama je držao i ponudu za takav jedan balon po cijeni od 202.000 eura. Gradonačelnik je rekao kako trenutno s timovima razmatra mogućnost gradnje novog olimpijskog bazena ili postavljanje balona, ali da zbog brige za vodene sportove upravo paralelno traje i temeljita obnova Gradskih bazena i obnova kupališta Copacabana, čija druga faza obnove će biti gotova do 1. lipnja, odnosno do sezone kupanja.
PRESKUPE SPORTSKE ČLANARINE Kiš je istaknuo i “rastući problem dostupnosti sporta za mlade u Osijeku” jer članarina za neke od klubova koji rade u gradskim dovaranama iznosi od 30 do 70 eura mjesečno što je puno za neke obitelji te je pitao može li se intervenirati da se to smanji. Gradonačelnik je taktički odgovorio da su davanja za sport iz gradskog proračuna od 2021. povećana za 25%, da Grad plaća prijevoz sportašima na natjecanja, plaća dvorane, suce i trenere, ali da nema zakonske osnove utjecati na visine članarina koje formiraju uprave sportskih klubova.
MRAK NA CESTI KOD STANDARDA Vijećnik Igor Toman informirao je kako je istočni ulaz u grad s Južne obilaznice u potpunom mraku (kod MIO Standard) i pitao može li se tu postaviti neko osvjetljenje. Gradonačelnik je rekao da će rasvjeta uskoro biti postavljena.
STANJE NA MALOM AERODOROMU Toman je i pitao i što se događa sa Sportskom zračnom lukom Osijek-Čepin i s Aero klubom jer da tamo prošle godine nije bilo nikakvih aktivnosti. Na to je pitanje odgovorio zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.
– Nažalost taj prostor propada već 40 godina. Asfaltna pista napravljena je u vrijeme Domovinskog rata kako bi Osijek imao alternativu za tada okupiranu Zračnu luku u Klisi. Poslije je bilo i sporova u vezi zemljišnih čestica koji su riješeni. Uglavnom, tijekom 2022. i 2023. Aero klub pod vodstvom tadašnje uprave imao je obvezu sredstva od prostora koje su davali u podzakup ulagati u održavanje, bilo je to oko 250.000 kuna godišnje, ali kad smo zatražili izvješća o tome nismo dobili ni jedan račun iz kojega bi se vidjelo da je u zadnjih 10 godina bilo što uloženo u infrastrukturu – rekao je Vulin. – Taj smo ugovor zbog toga morali raskinuti. A prije četiri dana smo imali sastanak s Aero klubom koji zadnje dvije godine održava aktivnosti, ali bez letenja. Riječ je o oko 75 hektara koje Grad Osijek namjerava komercijalizirati po uzoru na projekt Centra Sokol. Aero klub se slaže s tim konceptom, a prethodno smo o tome obavijestili Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo i Ministarstvo prometa te dobili pozitivna mišljenja. Sad smo u pripremi natječaja za izradu projekta, s tim da primarna namjena tog prostora ostaje sportska i Aero klub će tamo nastaviti sa svojim sportskim djelovanjem.
ODSJEČENO NAŠIČKO NASELJE Vijećnica Katarina Kruhonja pitala je što je sa sigurnošću djece koja idu u školu iz Našičkog naselja jer je zbog izgradnje intrazonske ceste od Sv. L.B. Mandića do Svilajske tamo prvo zatvoren cestovni, a sada i pješački prijelaz preko pruge. Rekla je kako su učenici prisiljeni ići obilaznim putem uz Sv. L. B. Mandića gdje nema pješakog nogostupa nego samo utrta staza te da je taj put do škole duži za 2,6 km. Našičko naselje, rekla je, trenutno ima izlaz samo kod Getroa te predložila da se tamo isplanira siguran pješački pothodnik te kružni tok i semaforizacija. Gradonačelnik je odgovorio kako je tamo uspospostavljen privremeni pješački prijelaz do završetka radova na novoj cesti i da će u finalizaciji projekta sve biti tamo prometno uređeno kako treba.
Kruhonja je pitala i za uspostavu gradskih subvencija za prijelaz na ekološki sustav grijanja i na to će dobiti pisani odgovor.
KOPIKA Vijećnica Loreta Vanko pitala je u kojoj su fazi radovi na Kopiki i kad će biti gotovi. Gradonačelnik je rekao da sve ide po planu i da je rok za dovršetak radova 1. lipnja te da će prije otvorenja kupališta nasipati i novi pijesak na dravsku plažu.
BAJER NA JUGU 2 Vijećnik Antonio Lozančić pitao je u kojoj je fazi projekt obnove bajera na Jugu 2. Gradonačelnik je podsjetio da je 2021. prihvatio peticiju s 4.000 potpisa građana s Juga 2 koji su tražili spašavanje bajera, da je spriječeno njegovo isušivanje, da su otkupljene privatne čestice u njegovoj okolici, da je krajem 2025. napravljen projekt za obnovu bajera i da radovi kreću u ožujku ove godine te da bi trebali biti gotovi za dvije godine.
ELEKTRIČNI AUTOBUSI Vijećnik Mate Jurčević pitao je za nastavak modernizacije javnog gradskog prijevoza, odnosno kad možemo očekivati dolazak najavljeni 19 novih električnih autobusa. Dobio je odgovor da je ugovor potpisan, da će novi autobusi doći do studenoga ove godine i da koštaju 16 milijuna eura, ali da to građane Osijeka neće koštati ništa. Također, gradonačelnik je rekao da je u priremi i projekt nove remize vrijedan 80 milijuna eura.
EKSKLUZIVA Vijećnik Mato Lukuć raspitao se o obnovi osječkih osnovnih škola. Tako smo doznali i ekskluzivu – da je jučer odobreno 11,2 milijuna bespovratnih eura za izgradnju nove Osnovne škole Vladimira Nazora u Retfali.
PRIJEVOZ ZA BOLESNIKE Vijećnika Mira Leko Čurčić raspitala se o učincima mjere besplatnog prijevoza onkoloških bolesnika od kuće do bolnice i natrag i hoće li se ta mjera proširiti ove godine. Saznali smo da je bilo 3.222 takva prijevoza prošle godine i da će ove godine mjera biti proširena i na pacijente hematoloških zloćudnih bolesti.
NOVA DONJODRAVSKA Vijećnik Ivan Barišić pitao je za najavljene radove izgradnje nove Donjodravske ulice. Dobio je odgovor da će radovi krenuti u veljači i da su vrijedni 2,6 milijuna eura.
VIJENAC J. KOZARCA Vijećnik Milan Opačak raspitivao se o stanju radova na obnovi Vijenca Josipa Kozarca i dobio odgovor da se sve odvija prema planu i da će radovi biti gotovi do početka iduće godine.
Foto: Komarilos
Analit
GRADSKI BAZENI Još mjesec i pol dana do otvorenja kompleksa, krov je uglavnom pokriven
Radoznali sugrađani često virkaju preko ograde da vide kako napreduju radovi
Šest milijuna eura vrijedna temeljita rekonstrukcija i energetska obnova Gradskih bazena trebala je biti gotova najprije do 1. travnja, ali su naknadno utvrđene potrebe za dodatnim radovima, pa je rok za dovršetak posla prolongiran do 1. rujna. Naime, kad su radnici otvorili krov ispostavilo se da su truli drveni nosači koje je također trebalo primijeniti i to je utjecalo na produženje roka.
Prilikom obilaska gradilišta početkom lipnja konstatirano je kako je već dovršeno oko 80% radova i da neće biti problema s dovršetkom u drugom planiranom roku. Do danas je vidljivo da je krov uglavnom pokriven, a primjetno je i da se još radi na obnovi fasade.


U konačnici, planirano je sanirati krov, zatvoriti svjetlarnike, postaviti solarnu elektanu, obnoviti fasadu i postaviti novu stolariju, novu kotlovnicu s dizalicama topline i kondenzacijskim bojlerima te instalirati nove klima komore.
Također, obnova podrazumijeva i rekonstrukciju bazena, postavljanje novih filtera u bazenskoj filternici, novih keramičkih pločica, obnoviti tobogan i sanitarne čvorove, svlačionice, garderobne ormariće i ulaznu rampu.
U međuvremenu, svježe je temeljnom bojom obojana i ograda kompleksa, pa više nije zelena nego siva.


Foto: Komarilos
Analit
ZELENO POLJE Novi pješački semafor zbunjuje vozače iz sporednih ulica – Krstove i Olimpije
Semafor se nalazi neposredno uz raskrižje, a regulira samo jedan smjer, pa nekima nije jasno
Odnedavno je u Ulici Zeleno polje, na raskrižju s Krstovom i Ulicom Olimpije, postavljen novi pješački semafor na kojemu je neprestano uključeno zeleno svjetlo, a postavljena su i tipkala kojima pješaci uključuju crveno (kojim zaustavljaju promet u Zelenom polju) kad žele sigurno prijeći cestu pješačkim prijelazom. Također, kako je cijela Ulica Zeleno polje u režimu ograničenja brzine na 30 km/h, pješački semafor spojen je s uređajem za mjerenje brzine koji će automatski uključiti crveno svjetlo ako netko prekomjerno poveća brzinu. Taj se uređaj nalazi na prilazu semaforima od sjevera prema jugu i jasno vozačima signalizira da će uključiti crveno svjetlo kako bi ih zaustavio jer prebrzo voze.
E sad, mali je problem u tome što je novi semafor postavljen prije križanja sa Olimpijom i Krstovom (kad dolazite s juga, od Gupčeve), odnosno poslije križanja (kad dolazite sa sjevera). I u jednom i u drugom slučaju takva regulacija zbunjuje vozače koji se uključuju iz Krstove i iz Olimpije jer im nije jasno kako se uključiti u Zeleno polje i kad je na semaforu zeleno, a pogotovo kad je crveno svjetlo. Također zbunjuje i vozače koji su prebrzo vozili pa stižu Zelenim poljem sa sjevera jer moraju stati na crveno svjetlo prije raskrižja (a semafor je poslije raskrižja) iako im to nije logično, ali ako se zaustave ispred semafora onda su zapravo već ušli u raskrižje i onemogućuju uključivanje ovih koji stižu iz Olimpije i Krstove.


Uglavnom, nekim pješacima je zabavno, pa nakon što prođu pješačkim stoje još neko vrijeme promatrajući kako će se u prometu snalaziti vozači. I uglavnom, vozači koji se uključuju iz Krstove i Olimpije znaju predugo stajati jer misle da kad je na Zelenom polju uključeno crveno zbog prebrze vožnje da je i njima crveno (ako je – onda su u nekom trenutku stopirana sva četiri smjera).
Da vam dočaramo kako je to u praksi zbunjujuće donosimo zapažanje čitateljice koja je ukazala na problem:
“Dakle, ovako. Ovo što slike prikazuju je raskrižje ulica Zeleno polje – Krstova i Ulica Olimpije. Na tom raskrižju bilo je prekonekoliko prometnih. Kronologija događanja: Prvo su bili manji ležeći policajci. Nisu imali nekakvog efekta za sigurnost! Onda su stavili velike ogromne uspornike. E,to je bilo super! A, nedavno su stavili semafor na kojemu je vječno uključeno zeleno za smjer Ulice Zeleno polje! Ljudi iz Krstove ili Ulice Olimpije nemaju pregled izlaska! Ili ako izađu rade prekršaj jer semafor je non-stop zeleni za smjer Zeleno polje! Samo kad pješak stisne tipkalo za prelazak pješačkog onda se upali crveno za spomenuti smjer. Naravno da se nedavno upravo iz razloga koje navodim isto dogodila prometna. Zapravo, u ovom slučaju svi mi koji skrećemo ili iz Krstove ili iz Ulice Zeleno polje radimo prekršaj! S obzirom da je za jedan smjer stalno zeleno svjetlo, možda treba izlaziti iz auta, silaziti s bicikla pa pritiskati tipkalo da bi se nastavilo s vožnjom?!”


Bez obzira što se u suštini radi o semaforu kojemu je primarna funkcija usporavati promet u Ulici Zeleno polje, iz ovih je reakcija vidljivo do koje mjere može zbuniti vozače iz razloga što se nalazi uz raskrižje. Na sličan način već godinama funkcionira i semafor/usporivač prometa na Drinskoj ulici kod osnovne škole, ali tamo nema raskrižja pa je vozačima funkcija semafora potpuno jasna. Ovdje, pak, nije tako.
Foto: Komarilos
Analit
DIMNJAČARI Građani uspoređuju cijene i elemente usluge na starim i novim računima
Cjenici mogu biti zbunjujući, ali ako obave i naplate sve obvezne poslove onda je sad ipak povoljnije
Na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća Grada Osijeka istaknuto je kako je novi koncesionar za dimnjačarske poslove – Unikom – zaposlio šest dimnjačara koji su u kratkom vremenu već proveli 145 naloga za pregled dimnjaka. Novi Cjenik komunalne usluge dimnjačarskih poslova na području Grada Osijeka dostupan je na Unikomovoj web stranici i građani se ondje mogu unaprijed informirati o troškovima. No, kako je prilikom zamjene koncesionara u više navrata isticano da cijene novog koncesionara nisu uvećavane, već da su čak i niže nego prije, potpuno je očekivano da će građani koji su krenuli koristiti usluge na početku uspoređivati stare i nove cijene.
Tako je učinio i građanin koji nam se javio nakon što su novi dimnjačari očistili njegove dimnjake: “Poštovani, nastavno na vijest koja je u nekoliko navrata objavljena na Vašem portalu – Raskid ugovora o koncesiji s tvrtkom Dimnjak d.o.o. zbog neopravdanog poskupljenja. Nazvao sam novog koncesionara i dogovorio pregled i čišćenje 2 dimnjaka na kruto gorivo. Na upit djelatnici koja prima kontakte o cijeni usluge ostajem neugodno iznenađen. Za jedan dimnjak oko 19 eura. Ja odgovaram da sam prošle godine za oba platio 19,91 euro, znači ovo je poskupljenje od 100%. Pa ne zna ona točno, nazvat će me. Za nekoliko minuta me zove i moli da joj pošaljem sliku prošlog računa što sam i učinio. Danas dolaze dva dimnjačara i korektno obave posao na koji nemam primjedbu. A sad račun. Usluga za ovu godinu kod novog koncesionara za isti rad iznosi 28,92 eura, a 28.08.2025. godine 19,91 euro. Pitao bih gradonačelnika da malo pojasni razvoj situacije.”. Građanin je uz pismo dostavio i preslike računa za dimnjačarske usluge prošle i ove godine. Doista, cijene se razlikuju.

STARI RAČUN Na starom računu Redovno čišćenje i kontrola dimnjaka i dimovoda do 200 cm² obračunato je 7,30 eura, odnosno 14,60 eura za dva dimnjaka. Plus, za Izdavanje dimnjačarskog stručnog nalaza/kontrolnog lista obračunato je 1,33 eura. To je ukupno 15,93 eura + PDV i građanin je prošle godine ukupno platio 19,91 euro.
NOVI RAČUN Ove godine, Unikomovi dimnjačari izdali su mu račun također s dvije stavke. Prva, Čišćenje dimovodnog objekta (kruto/tekuće gorivo) stoji 11,63 eura po dimnjaku s uključenim PDV-om, odnosno 23,26 eura za dva dimnjaka. Druga stavka je Vizualna kontrola dimovodnog objekta (kruto/tekuće gorivo) i iznosi 2,83 eura po dimnjaku, odnosno 5,66 eura za dva dimnjaka s PDV-om. I građanin je platio ukupni račun od 28,92 eura. I to je doista za 9,01 euro više nego prošle godine.
No, kako je na webu još uvijek dostupan i stari Cjenik – naprosto smo usporedili cijene.
ELEMENTI NOVOG CJENIKA Kod Unikoma redoviti pregled dimnjaka obuhvaća vizualnu kontrolu dimovodnog objekta te njegovo čišćenje. Sukladno važećem Cjeniku, vizualna kontrola dimovodnog objekta naplaćuje se 2,83 eura s PDV-om, dok cijena čišćenja dimovodnog objekta iznosi 11,63 eura s PDV-om. Ukupna cijena redovitog pregleda tako iznosi 14,46 eura s PDV-om po dimnjaku. Izdavanje dimnjačarskog nalaza Unikom ne naplaćuje dodatno.
ELEMENTI STAROG CJENIKA Prema starom Cjeniku kontrola dimovodne cijevi stajala 7,05 eura s PDV-om i naplaćivala se dodatno, a vizualna kontrola i čišćenje dimovodnog objekta stajalo je 9,13 eura s PDV-om i još je dodatno naplaćivano izdavanje dimnjačarskog nalaza po cijeni od 1,66 eura s PDV-om. Ukupno, dakle, 17,84 eura.
REALNA USPOREDBA Iz toga proizlazi da je nova cijena usluge 14,46 eura, a stara cijena iste usluge je bila 17,84 eura. No, građanin je prošle godine platio manje jer mu nije naplaćena kontrola dimovodne cijevi. Što znači da kontrola ili nije obavljena ili je obavljena, ali iz nekog razloga nije naplaćena. Jer, da je naplaćena ukupna cijena za dva dimnjaka prošle godine bi bila za 6,76 eura viša od ove koja je naplaćena prema novom Cjeniku.
Iz primjera se vidi da su cijene danas doista niže ako se uzmu u obzir sve usluge koje su dimnjačari zakonski obvezni obaviti i naplatiti.
Foto: Komarilos
Analit
SUFINANCIRANJE ŽUPANIJE 513.320 eura za komunalnu infrastrukturu gradova i općina
Županica Tramišak podsjetila je kako je u tijeku veliki investicijski ciklus
Predstavnicima 22 jedinice lokalne samouprave s područja Osječko-baranjske županije danas su uručeni ugovori o dodjeli pomoći za kapitalne programe kojima se podiže kvaliteta života stanovnika i ispunjavaju potrebe lokalnih zajednica.
Riječ je o osnovnoj, komunalnoj, društvenoj i socijalnoj infrastrukturi koju treba poboljšati i omogućiti veću dostupnost stanovnicima na svom području. Potpore su vrijedne 513.320 eura.
– U tijeku je veliki investicijski ciklus, u posljednjih godinu dana pokrenuli smo projekte velike vrijednosti. Prije svega, to je izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra u Osijeku, vrijednog 850 milijuna eura, za što je postupak javne nabave u tijeku. Završavamo javnu nabavu za Centar za gospodarenje otpadom vrijedan 118 milijuna eura. Najveći investicijski ciklus traje i u osnovnom školstvu, gdje dograđujemo škole vrijedne 75 milijuna eura. S tim i ostalim ulaganjima vjerujem da ćemo u idućem razdoblju još snažnije potaknuti pozitivnu perspektivu i percepciju života na našem području – naglasila je županica Nataša Tramišak.
Foto: Osječko-baranjska županija
Analit
NAPLATA PARKINGA Povlaštene stanarske karte samo osobama s prebivalištem, a ne boravištem
Gotovo jednoglasno je prihvaćena Odluka o uvjetima isporuke usluge pakiranja
Sa 20 glasova za i dva suzdržana, na današnjoj je sjednici osječkog Gradskog vijeća prihvaćena Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge parkiranja koju će obavljati GPP. Unatoč otvorenoj raspravi o ovoj odluci, za nju su se prijavile samo dvije vijećnice – Dubravka Krupa i Katarina Kruhonja.
Krupu je zanimalo zbog čega nisu definirana pravila korištenja mjesta za osobe s invaliditetom, te što je s povlaštenim stanarskim kartama za osobe koje imaju prijavljeno boravište u gradu.
– Ranije su osobe s boravištem u Osijeku mogle kupiti povlaštenu kartu, pa ni ovom odlukom ne bi trebale biti izostavljene – smatra Krupa, dok je vijećnica Kruhonja pitala što je s ranije najavljivanim parkiralištima u rubnim dijelovima grada, donosno „Park and drive“ sustavom.
Zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin pojasnio je kako su mjesta za osobe s invaliditetom označena žutom bojom i izuzeta su iz naplate parkiranja. Zbog toga se ni ne spominju u općim uvjetima i nemaju veze s naplatom parkiranja.
– U drugim gradovima nema dovoljno označenih mjesta za osobe s invaliditetom, kod nas u svim zonama koje su formirane imamo dovoljan broj i više od 5% označenih mjesta. Iz tog razloga nema potrebe na mjesta pod naplatom uvoditi drukčiji režim kao što je u nekim drugim gradovima, primjerice Zagrebu gdje osobe s invaliditetom imaju pravo na dva besplatna sata parkiranja. Kod nas bi to izazvalo i tehničke probleme, jer sama oznaka pristupačnosti koju te osobe imaju stavlja se pod vjetrobransko staklo. Kad bi se takvo vozilo parkiralo na našem parkingu pod naplatom, sustav automatski ne bi mogao uočiti tu oznaku. U operativnom smislu imali bi puno problema – pojasnio je Vulin.
Po pitanju boravišta i prebivališta, Vulin je naglasio kako samo oni sugrađani koji imaju prebivalište u gradu imaju pravo na stanarsku kartu. Smatra kako je boravište relativno lako za „dobiti“, te da bi imali jednu rupu u propisima gdje bi određene skupine to mogle zlorabiti.
– Netko tko živi izvan Osijeka i radi u centru grada vrlo lako se registrira i dobije boravište, te koristi benefite stanarske karte. Dosta smo razgovarali, savjetovali se i zaključili da je to jedini način kako ne bi bilo zlouporaba. Mislimo da je ovo bolje i sigurnije – poručio je.
U konačnici, po pitanju park and drivea, odgovorio je kako je takav sustav planiran u budućnosti, no on još nije tehnički spreman.
Foto: Komarilos
-
Mobilia1 dan od objaveIZAZOV ZELENE AVENIJE Na najužem dijelu Štrosike udaljenost od kuća do pruge je 2,5 metara
-
Mobilia1 dan od objaveVIJENAC PAJE KOLARIĆA Ne mogu dočekati bojanje linija parkinga, pa ostave aute ispod trake
-
Mobilia1 dan od objaveNapreduje izgradnja ceste u Donjodravskoj ulici, uklonjen Izviđački park kod Kišpatićeve
-
Analit8 sati od objaveZELENO POLJE Novi pješački semafor zbunjuje vozače iz sporednih ulica – Krstove i Olimpije
-
MOŽE SE!1 dan od objaveMOŽE SE! BRAVO! Policija je u zadnja tri dana tri puta oduzimala aute vozačima bez vozačke
-
Analit6 sati od objaveGRADSKI BAZENI Još mjesec i pol dana do otvorenja kompleksa, krov je uglavnom pokriven
-
SPEEDWAY3 sata od objaveFOTO POVIJEST Matej Kasač i Petar Nadoveza rukuju se prije revijalne oproštajke u Osijeku

