Connect with us

Analit

VLADIMIR NAZOR Odobreno je 11,2 milijuna eura za gradnju nove osnovne škole u Retfali

Konačno, u ožujku kreće i obnova bajera na Jugu 2 koja će trajati dvije godine

Objavljeno

.Dana

Prilično smireno se odvijala izmjena pitanja i odgovora između gradskih vijećnika i gradonačelnika Ivana Radića tijekom današnje sjednice Gradskog avijeća. Tek na trenutak osjetila se tenzija kad je vijećnik Anto Đapić najavio kako će kasnije u raspravi odgovoriti na inicijativu vijećnika iz Možemo o izmjena Kodeksa o ponašanju gradskih vijećnika, odnosno o uvođenju ograničenja da se pojedini vijećnik može nalaziti u najviše dva Nadzorna odbora trgovačkih društva u vlasništvu Grada Osijeka i primati najviše dvije novčane naknade. Đapić se, kako je rekao, upravo u toj inicijativi osjetio prozvanim, a iako ona nije prihvaćena (odbačena je s 20 glasova protiv i samo 7 za) odlučio je da će u drugom dijelu zasjedanja aktivno objasniti svoju poziciji, pa ćemo kasnije o tome i izvijestiti. Uglavnom, idemo redom.

NE STIGNU PROČITATI Vijećnik Vjeran Marijašević prigovorio je što je vijećnicima na stol praktički pred samu sjednicu pristiglo oko 150 stranica teksta, odnosno materijala koje ne stignu pročitati, pa su dovedeni pred svršen čin.

Gradonačelnik Radić odgovorio je da su materijali dostavljeni u zadnji tren iz razloga što su u vezi teme o Veteranskom centru čekali upis u Katastar kako bi česticu mogli donirati danas na sjednici, a taj je upis obavljen jučer. Također, da su za imenovanje dijela Kanižlićeve ulice od Strossmayerove prema Opus Areni (po jedinici Specijalne policije Orao) čekali odluku povjerenstva Vlade koja je također stigla u zadnji tren. Marijašević je rekao kako podržava obje te odluke, isticao je vijećnika Tomana kao dragovoljca Domovinskog rata, obrazložio da je i njegov otac dragovoljac, ali da svejedno smatra kako dostava materijala u zadnji tren nije u skladu s demokratskim procesima. Predsjednik Gradskog vijeća, Tihomir Florijančić u konačnici se složio s njegovim mišljenjem, ali je istaknuo i da je bila riječ samo o tehnici dostave.

PROJEKT NOVE TRŽNICE Marijašević se raspitao i za obnovu Glavne tržnice. Rekao je kako podupire taj projekt, ali je tražio obrazloženje za činjenicu da je veliki broj poslovnih prostora unutar zgrade tržnice i dalje prazan i istaknuo kako prihvaća i pismeno objašnjenje na to pitanje. Gradonačelnik mu je obećao pisani odgovor, ali je iskoristio mogućnost dodatno informirati kako će uskoro predstaviti novi projekt obnove tržnice te konstatirati kako do sada u tržnicu nije ulagano upravo zbog toga što su pravili projekt njezine obnove.

POMOĆ ZA NOVOROĐENE Vijećnica Dubravka Krupa imala je inicijativu vezi, kako je rekla, pronatalitetne politike Grada Osijeka. Navela je kako u Osijeku imamo jednokratnu pomoć od 700 eura za svako novorođeno dijete, ali da su procijenjeni troškovi za opremu novorođenog djeteta između 1.000 i 3.000 eura u ovisnosti o tome kakvu vrstu robe kupuju roditelji, pa je predložila da se po uzoru na Rijeku i Split poveća pomoć Grada za svako drugo, treće i svako sljedeće novorođeno dijete u obitelji. Istaknula je da Rijeka ima pomoć od 660 eura za prvo novorođenče u obitelji, ali za drugo je taj iznos povećan na 850, a za treće na 1.225 eura, pa je sugerirala da bi tako moglo biti i u Osijeku. Također, predložila je da iznos od 700 eura pomoći za usvojeno dijete ostane na snazi do 15. godine života svakog usvojenog djeteta.

Gradonačelnik je iskoristio mogućnost objasniti da je trenutni iznos od 700 eura pomoći za prvo novorođenče ustanovljen u njegovom mandatu jer je prije taj iznos bio 270 eura. Za Rijeku i Split je rekao da imaju manju naknadu za prvo novorođenče te je istaknuo da je u Osijeku pronatalitetna politika zapravo paket mjera koje se odnose na najmlađu populaciju i njihove roditelje. Spomenuo je izgradnju pet vrtića, činjenicu da u Osijeku imamo 777 djece više upisanih u predškolske programe u odnosu na 2021., da se radi nadogradnja 14 postojećih osnovnih škola i izgradnja jedne nove škole, besplatne vozačke ispite za najbolje maturante, sufinanciranje produžene nastave, stipedije za najbolje učenike i njihove mentora.

MOST NA ZELENOJ STAZI Krupa je još spomenula kako Zelena staza za hodače i trkače na lijevoj obali Drave nije u funkciji jer je drveni most oštećen. Na to je gradonačelnik brzo reagirao rekavši kako je u tijeku natječaj za nabavu materijala za popravak tog mosta i da će vrlo skoro opet staza biti u funkciji.

BALON NAD OLIMPIJSKIM BAZENOM Vijećnik Boris Kiš prisjetio se teme zatvorenog olimpijskog bazena za koji su se svojedobno spominjale lokacije u Gradskom vrtu ili u kompleksu bivšeg OLT-a, pa ga je zanimalo što je s tim jer da naši plivači trenutno treniraju u Vukovaru. Predložio je i balon za natkrivanje olimpijskog bazena na Kopiki koji bi onda mogao služiti svrsi i u zimskom razdoblju, a u rukama je držao i ponudu za takav jedan balon po cijeni od 202.000 eura. Gradonačelnik je rekao kako trenutno s timovima razmatra mogućnost gradnje novog olimpijskog bazena ili postavljanje balona, ali da zbog brige za vodene sportove upravo paralelno traje i temeljita obnova Gradskih bazena i obnova kupališta Copacabana, čija druga faza obnove će biti gotova do 1. lipnja, odnosno do sezone kupanja.

PRESKUPE SPORTSKE ČLANARINE Kiš je istaknuo i “rastući problem dostupnosti sporta za mlade u Osijeku” jer članarina za neke od klubova koji rade u gradskim dovaranama iznosi od 30 do 70 eura mjesečno što je puno za neke obitelji te je pitao može li se intervenirati da se to smanji. Gradonačelnik je taktički odgovorio da su davanja za sport iz gradskog proračuna od 2021. povećana za 25%, da Grad plaća prijevoz sportašima na natjecanja, plaća dvorane, suce i trenere, ali da nema zakonske osnove utjecati na visine članarina koje formiraju uprave sportskih klubova.

MRAK NA CESTI KOD STANDARDA Vijećnik Igor Toman informirao je kako je istočni ulaz u grad s Južne obilaznice u potpunom mraku (kod MIO Standard) i pitao može li se tu postaviti neko osvjetljenje. Gradonačelnik je rekao da će rasvjeta uskoro biti postavljena.

STANJE NA MALOM AERODOROMU Toman je i pitao i što se događa sa Sportskom zračnom lukom Osijek-Čepin i s Aero klubom jer da tamo prošle godine nije bilo nikakvih aktivnosti. Na to je pitanje odgovorio zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

– Nažalost taj prostor propada već 40 godina. Asfaltna pista napravljena je u vrijeme Domovinskog rata kako bi Osijek imao alternativu za tada okupiranu Zračnu luku u Klisi. Poslije je bilo i sporova u vezi zemljišnih čestica koji su riješeni. Uglavnom, tijekom 2022. i 2023. Aero klub pod vodstvom tadašnje uprave imao je obvezu sredstva od prostora koje su davali u podzakup ulagati u održavanje, bilo je to oko 250.000 kuna godišnje, ali kad smo zatražili izvješća o tome nismo dobili ni jedan račun iz kojega bi se vidjelo da je u zadnjih 10 godina bilo što uloženo u infrastrukturu – rekao je Vulin. – Taj smo ugovor zbog toga morali raskinuti. A prije četiri dana smo imali sastanak s Aero klubom koji zadnje dvije godine održava aktivnosti, ali bez letenja. Riječ je o oko 75 hektara koje Grad Osijek namjerava komercijalizirati po uzoru na projekt Centra Sokol. Aero klub se slaže s tim konceptom, a prethodno smo o tome obavijestili Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo i Ministarstvo prometa te dobili pozitivna mišljenja. Sad smo u pripremi natječaja za izradu projekta, s tim da primarna namjena tog prostora ostaje sportska i Aero klub će tamo nastaviti sa svojim sportskim djelovanjem.

ODSJEČENO NAŠIČKO NASELJE Vijećnica Katarina Kruhonja pitala je što je sa sigurnošću djece koja idu u školu iz Našičkog naselja jer je zbog izgradnje intrazonske ceste od Sv. L.B. Mandića do Svilajske tamo prvo zatvoren cestovni, a sada i pješački prijelaz preko pruge. Rekla je kako su učenici prisiljeni ići obilaznim putem uz Sv. L. B. Mandića gdje nema pješakog nogostupa nego samo utrta staza te da je taj put do škole duži za 2,6 km. Našičko naselje, rekla je, trenutno ima izlaz samo kod Getroa te predložila da se tamo isplanira siguran pješački pothodnik te kružni tok i semaforizacija. Gradonačelnik je odgovorio kako je tamo uspospostavljen privremeni pješački prijelaz do završetka radova na novoj cesti i da će u finalizaciji projekta sve biti tamo prometno uređeno kako treba.

Kruhonja je pitala i za uspostavu gradskih subvencija za prijelaz na ekološki sustav grijanja i na to će dobiti pisani odgovor.

KOPIKA Vijećnica Loreta Vanko pitala je u kojoj su fazi radovi na Kopiki i kad će biti gotovi. Gradonačelnik je rekao da sve ide po planu i da je rok za dovršetak radova 1. lipnja te da će prije otvorenja kupališta nasipati i novi pijesak na dravsku plažu.

BAJER NA JUGU 2 Vijećnik Antonio Lozančić pitao je u kojoj je fazi projekt obnove bajera na Jugu 2. Gradonačelnik je podsjetio da je 2021. prihvatio peticiju s 4.000 potpisa građana s Juga 2 koji su tražili spašavanje bajera, da je spriječeno njegovo isušivanje, da su otkupljene privatne čestice u njegovoj okolici, da je krajem 2025. napravljen projekt za obnovu bajera i da radovi kreću u ožujku ove godine te da bi trebali biti gotovi za dvije godine.

ELEKTRIČNI AUTOBUSI Vijećnik Mate Jurčević pitao je za nastavak modernizacije javnog gradskog prijevoza, odnosno kad možemo očekivati dolazak najavljeni 19 novih električnih autobusa. Dobio je odgovor da je ugovor potpisan, da će novi autobusi doći do studenoga ove godine i da koštaju 16 milijuna eura, ali da to građane Osijeka neće koštati ništa. Također, gradonačelnik je rekao da je u priremi i projekt nove remize vrijedan 80 milijuna eura.

EKSKLUZIVA Vijećnik Mato Lukuć raspitao se o obnovi osječkih osnovnih škola. Tako smo doznali i ekskluzivu – da je jučer odobreno 11,2 milijuna bespovratnih eura za izgradnju nove Osnovne škole Vladimira Nazora u Retfali.

PRIJEVOZ ZA BOLESNIKE Vijećnika Mira Leko Čurčić raspitala se o učincima mjere besplatnog prijevoza onkoloških bolesnika od kuće do bolnice i natrag i hoće li se ta mjera proširiti ove godine. Saznali smo da je bilo 3.222 takva prijevoza prošle godine i da će ove godine mjera biti proširena i na pacijente hematoloških zloćudnih bolesti.

NOVA DONJODRAVSKA Vijećnik Ivan Barišić pitao je za najavljene radove izgradnje nove Donjodravske ulice. Dobio je odgovor da će radovi krenuti u veljači i da su vrijedni 2,6 milijuna eura.

VIJENAC J. KOZARCA Vijećnik Milan Opačak raspitivao se o stanju radova na obnovi Vijenca Josipa Kozarca i dobio odgovor da se sve odvija prema planu i da će radovi biti gotovi do početka iduće godine.

Foto: Komarilos

Analit

ZNANSTVENI SABOR Slavonija može hraniti ne samo Hrvatsku, već i mnoge druge zemlje

Znanstvenici tijekom dva rana raspravljaju o hrani, znanju i upravljanju

Objavljeno

.Dana

Objavio

U Dvorani Franjo Krežma održava se Znanstveni sabor Slavonije i Baranje 2026., pod nazivom „Gospodarski snažna i otporna Slavonija i Baranja”, u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Osijeku uz suorganizaciju Grada Osijeka i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Glavni tematski stupovi Znanstvenog sabora su hrana (održiva proizvodnja, sigurnost hrane, otpornost prehrambenog sustava), znanje (inovacije, tehnologije, prijenos znanja iz institucija u gospodarstvo) i upravljanje (kvaliteta institucija, javne politike i donošenje odluka).

Davor Miličić, akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti rekao je kako je drugi Znanstveni sabor Slavonije i Baranje od iznimnog značaja za ovu regiju, jer je Slavonija dio Hrvatske koji ima ogroman potencijal koji trebamo iskoristiti u narednim godinama što je najbolje moguće.

– Teme su hrana, nešto što je u Slavoniji budućnost, jer Slavonija može hraniti ne samo Hrvatsku, nego i mnoge druge zemlje. Potom je tu znanje, jer nema moderne agronomije i poljoprivrede bez znanja, razvoja i primjene novih tehnologija i na kraju upravljanje. Bilo bi dobro da političari slijede naputke znanstvenika jer će im onda odluke biti utemeljene na metodologiji znanosti i time će se te odluke moći lakše braniti. Mislimo da je vrlo bitno danas to objediniti – naglasio je Miličić, dodavši kako će se tijekom dva dana raspravljati kako integrirati ono što nam nudi suvremena znanost, ono što Slavonija može dati po pitanju proizvodnje hrane i interakcija s političarima, odnosno onima koji donose odluke. 

Drago Šubarić, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku rekao je da 100.869 studenata završilo neki od studija našeg Sveučilišta, pa vjeruje da su oni pokretači gospodarskog, znanstvenog, kulturnog i drugog života u Slavoniji i Baranji.

– Proizvođači hrane u svijetu danas su suočeni s brojnim problemima – porast broja stanovništva, migracije, imamo primjera da se svjetska energetska kriza rješava sirovinama iz poljoprivrede tako da su sve to izazovi s kojima se suočavamo – dodao je.

– Osijek, Slavonija i Baranja imaju puno razvojnog potencijala i aduta. To je svakako poljoprivreda, prehrambena tehnologija, znanje i inovacije, nove tehnologije. Jasno je u kojem smjeru bi grad trebao ići – i u povezivanju od poljoprivrede do novih tehnologija, do toga da su tvrtke koje dolaze iz Osijeka konkurentne i međunarodno prepoznate na svjetskim tržištima – rekao je gradonačelnik Ivan Radić.

Foto: David Jerković/PIXSELL

Nastavi čitati

Analit

Ograđena parcela za gradnju nove OŠ Vladimira Nazora u Retfali, vidi se i kako će izgledati

Troetažna zgrada imat će 16 učionica, 6 kabineta, 2 laboratorija, knjižnicu, kuhinju, dvoranu i vanjski prostor

Objavljeno

.Dana

Objavio

Još u veljači Gradu Osijeku je odobreno 11,2 milijuna bespovratnih eura za izgradnju nove Osnovne škole Vladimira Nazora u Retfali. Sada, osam mjeseci kasnije, na parceli u Strossmayerovoj 179 i 181 podignuta je ograda i krenula je priprema terena za izgradnju potpuno nove osnovne škole na mjestu nekadašnje, prvo osnovne škole, a potom i srednje Poljoprivredne i veterinarske.

Već se dugi niz godina u dvije retfalačke škole – Ivana Filipovića i Retfala, povećava broj upisanih prvašića, pa je sasvim logično što će se upravo ovdje graditi nova škola.

I to na mjestu stare Nazorice koja je u Retfali utemeljana 1957. i već prve godine bilo je upisano nešto manje od 1000 učenika. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća uobičajeno je bilo na svakoj godini imati odjeljenja A, B, C i D, a u svakome je bilo više od 30 učenika.

Nova Nazorica bit će troetažna zgrada sa 16 učionica, 6 kabineta, 2 laboratorija, knjižnicom, kuhinjom, blagovaonicom, sportskom dvoranom i pratećim sadržajima poput svlačionica, spremišta i manjih tribina. Na vanjskom, dvorišnom prostoru predviđeni su nogometno, košarkaško i rukometno igralište, atletska staza i uređene zelene površine.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

PODVOŽNJAK NA VINKOVAČKOJ Nad glavama vozača u žardinjerama ima staklenih boca i kamenja

Trebalo bi povremeno počistiti

Objavljeno

.Dana

Objavio

U betonskim žardinjerama nalaze se, redom, staklene boce i bočice, kamenje, nekakvi metalni dijelovi, komadi plastike, plastične i papirnate čaše, odbačene kutije cigareta, opušci, pa čak i raspadnute role toaletnog papira jer je netko očito ondje obavljao veliki nuždu. Riječ je o žardinjerama na gornjem dijelu podvožnjaka na Vinkovačkoj cesti, a neki od ovih komada ako bi slučajno ispali bili bi vrlo opasni za vjetrobranska stakla na tisućama automobila koji kontinuirano prometuju cestom ispod. Naročito u slučaju jačih kihša koje bi mogle napuniti žardinijere, pa recimo istisnuti staklne boce.

Jednako je stanje u žardinjerama s obje strane željezničke pruge ispod koje ide cesta, i u Ulici Bartola Kašića i u Jadranskoj ulici. Za početak, bilo bi dobro s vremena na vrijeme provjeriti što se sve tamo nakuplja i po potrebi i počistiti.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

POS STANOVI Za 206 stanova stiglo preko 500 zahtjeva, useljavanje u zgradu krajem 2027.

Gradonačelnik i EU parlamentarka Nikolina Brnjac obišli su gradilište na uglu Vinkovačke i Dunavske ulice

Objavljeno

.Dana

Objavio

Nakon konferencije i panela na temu „Mogu li mladi priuštiti svoju budućnost?“ u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Nikoline Brnjac, Brnjac je sa gradonačelnikom Ivanom Radićem obišla su radove na izgradnji APN-ove zgrade sa 206 stanova.

Vrijednost projekta je 28 milijuna eura, maksimalna vrijednost cijene stana je puno niža nego tržišna vrijednost i iznosi 2.104 eura po kvadratu. U APN je stiglo preko 500 zahtjeva, a po određenim će se kriterijima izabrat će se 206 obitelji koje će se krajem 2027. Useliti u ovu zgradu na uglu Vinkovačke i Dunavske ulice.

– Izuzetno sam ponosan što se upravo u Osijeku gradi najveća POS-ova zgrada u Hrvatskoj. Ovo je suradnja Vlade RH, APN-a i Grada Osijeka i siguran sam da ćemo kroz ovih 206 stanova svakako smanjiti pritisak na mlade obitelji, jer kao što znamo velika je potražnja za stanovima, a cijene stanova i najma konstantno rastu. Mi kao gradska uprava želimo na taj način dati svoj doprinos. Ovo je jedan od projekata koji razvijamo po pitanju poticane stanogradnje, ne stajemo samo  na ovome. Uskoro ćemo predstaviti mjere koje planiramo raditi u Tenji na gradskom zemljištu i Tvrđi gdje ćemo jedno zgradu rekonstruirati, plus projekt Jug IV – naglasio je gradonačelnik Ivan Radić.

– Moj cilj je da mladi ljudi imaju ključ od svog doma u rukama čim prije. Kako bi to postigli morali smo se već izboriti u EU parlamentu da se izmjene pravila, odnosno zakonodavstvo koje omogućuje više sredstava kroz kohezijske programe. Do sada priuštivo stanovanje i energetska učinkovitost nisu bili prihvaćeni kao relevantna klimatska investicija i to smo uspjeli izmijeniti, što automatski omogućuje više sredstava kroz koheziju za priuštivu gradnju. Drago mi je da smo danas u Osijeku jer upravo ovaj primjer priuštivog stanovanja pokazuje da se može povećavati ponuda za priuštivo stanovanje, mora se graditi više jer Europi nedostaje 10 milijuna stambenih jedinica. U Hrvatskoj je ovo jedan od prvih primjera koji pokazuje da upravo suradnja omogućuje gradnju 206 prvih priuštivih stanova za mlade ljude – rekla je Brnjac.

27.10.2026., Osijek – Gradonacelnik Osijeka Ivan Radic obisao je gradilište POS stanova zajedno sa zastupnicima u Europskom parlamentu. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Nastavi čitati

Analit

PRIUŠTIVO STANOVANJE Mladi ljudi ne smiju odgađati život jer si ne mogu priuštiti stan

Panel rasprava o stambenoj krizi i budućnosti mladih

Objavljeno

.Dana

Objavio

Dijalog s mladima o priuštivom stanovanju „Hrvatski pristup stambenoj krizi kao primjer za rješavanje europskih izazova?“ održan je danas u panel-raspravi na konferenciji „Mogu li mladi priuštiti svoju budućnost?“ u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Nikoline Brnjac.

Brnjac, koja je i koordinatorica Kluba zastupnika EPP-a u HOUS odboru rekla je kako ne možemo dopustiti da mladi odgađaju svoj život zato što si ne mogu priuštiti stan.

– Priuštivo stanovanje je veliki problem i izazov EU i upravo danas govorimo o ovoj temi sa mladim ljudima jer želimo čuti što misle o tome. Ovaj veliki problem ne može se riješiti sam od sebe. Zbog toga su sa mnom danas kolege iz Francuske i Italije kako bi razgovarali o konkretnim rješenjima. 

Gradonačelnik Ivan Radić naglasio je kako se upravo u Osijeku gradi najveća zgrada poticane stanogradnje u Hrvatskoj vrijedna 28 milijuna eura, na križanju Vinkovačke i Dunavske.

– 206 POS-ovih stanova po određenim kriterijima će kupiti naši sugrađani po cijeni od 2.104 eura/m2. Interes je jako velik, jer cijene stanova su visoke i mladima je teško priuštiti stan. Grad u svom vlasništvu ima 707 stanova, a u Tvrđi ćemo jednu zgradu sa devet stanova rekonstruirati upravo za priuštivo stanovanje. Tu je i veliki projekt Jug 4 gdje je odabrano idejno-urbanističko rješenje. Potražnja za stanovima je velika, nikada se više nije gradilo, a nikad cijene stanova nisu bile veće – naglasio je Radić.

Županica Nataša Tramišak rekla je da je važno da je suradnja jedinica lokalne samouprave, Gradova i općina kada je u pitanju stambena politika dobra. Glavni cilj je pomoći mladima da lakše dođu do krova nad glavom, osiguraju vlastiti dom, kuću ili stan.

– OBŽ je od ove godine pokrenula veliki program „Slavonija i Baranja naš dom“ koji ima nekoliko sastavnica. Već iduće godine počet ćemo graditi 53 stambene jedinice za mlade obitelji, najvećim dijelom obiteljske kuće na području 19 jedinica lokalne samouprave – naglasila je Tramišak.

Foto: David Jerković/PIXSELL

Nastavi čitati

Najlaćarnije