Connect with us

Analit

KAKO TO? Sve velike javne radove u Osijeku izvode dva puta; obave posao, pa ga popravljaju

Prije su ceste trajale desetljećima, a sad se izgrbave već prvog jutra nakon što su asfaltirane

Objavljeno

.Dana

Tko radi taj i griješi. Ok. Događa se. Ali u Osijeku se dogodilo da praktički unutar relativno kratkog vremena na minimalno pet gradilišta na važnim i skupim infrastrukturnim projektima imamo tako velike pogreške da je kompletne radove bilo potrebno ponoviti. Neki su već ponovljeni, na nekima se ponovo radi, a na nekima će se tek ponovo raditi.

POPRAVAK 1 Županijska je na dionici od Trga Ante Starčevića do križanja s Ulicom Hrvatske Republike krajem rujna prošle godine zatvorena neposredno nakon što je nakon obnove tramvajske pruge puštena u promet, jer je poslije prve kiše doslovce plivala u vodi, pa su tijekom nešto više od mjesec dana iznova sve raskopali, ponovo uredili oborinsku odvodnju, postavili novi asfalt i onda ju opet otvorili za promet.

POPRAVAK 2 Potom su nedavno iz drugoga puta dovršili i obnovu pruge u Strossmayerovoj od Trga Ante Starčevića do križanja s Rokovom ulicom, s obje strane, jer je asfalt oko prethodno obnovljene pruge ozbiljno popucao i prije nego što je otvorena tramvajska linija.

Ulica Stjepana Radića

POPRAVAK 3 I 3B Nadalje, početkom ovoga tjedna zatvorena je i Radićeva ulica na dionici od Reisnerove do Ulice Hrvatske Republike zbog toga što je također popucao relativno novi asfalt uz tračnice i zato što su se mjestimice oko tračnica pojavile rupe u asfaltu. Kad nakon mjesec i pol dana srede tu dionicu onda će na mjesec dana zatvoriti za promet i obnavljati potez od Ulice Hrvatske Republike do Europske avenije. Inače, obnova tramvajske pruge u punoj dužini u Radićevoj prethodno je dovršena krajem 2022.

POPRAVAK 4 Paralelno s novom obnovom Radićeve postupno će se dovršavati i radovi na obnovi vodovodne mreže i sustava odvodnje u Sljemenskoj, zbog kojih je i ta ulica bila raskopana i zatvorena za promet znatno više od godinu dana. E sad, kad ovdje bude dovršeno i zadnjih stotinjak metara posla onda će ponovo raskopati i sve ono što su do sada u Sljemenskoj obnovili kako bi iznova promijenili asfalt u cijeloj dužini. Naime, kad su početkom srpnja ove godine završili asfaltiranje većeg dijela ceste građani su se već sljedećega jutra na društvenim mrežama hvalili fotografijama i video klipovima na kojima se vide tolike neravnine u cijeloj dužini obnovljene ceste da je to zapravo bilo i smiješno.

POPRAVAK 5 I 6 Nakon toga najavljeni su i radovi na ponovnom uređenju ostatka Županijske i Vinkovačke ulice jer je i tamo u međuvremeno otkriveno kako prethodni radovi na obnovi tramvajske pruge nisu dovoljno kvalitetno obavljeni, pa je učinjeni posao potrebno ponoviti.

S jedne strane, ovo što se u Osijeku trenutno događa je naprosto smiješno, a s druge je zapravo i tragično. Doista u bližoj povijesti grada nismo imali tako velike i intenzivne javne radove, što je za svaku pohvalu. Ali praktički nikada se nije događalo da sve radove, odnosno gotovo svaku fazu izvedbe naknadno treba popravljati.

Na prvu su se svi uhvatili za činjenicu kako novi radovi proizvode nove troškove i glavna je tema bila koliko će nas to sve skupa koštati, ali je ubrzo došlo obrazloženje da se svi radovi na otklanjanju nedostataka koji su rezultat ranijih radova zapravo izvode o trošku izvođača radova koji su nam dužni u jamstvenom roku isporučiti ispravne i funkcionalne prometnice. Ok, to je riješeno. Ali ponavljanje tako velikih radova podrazumijeva da se ponovo za promet zatvaraju glavne gradske ulice koje su prethodno već unervozile vozače. Privremena prometna rješenja zbog toga su već svim vozačima izašla na uši jer od 2022. je u središtu grada stalno nešto blokirano i treba koristiti zaobilazne puteve kroz manje ulice.

Ostalo je dakle, razjasniti te dvije stvari – ponavljanje radova o trošku izvođača i stalne prometne gužve koje su rezultat tog ponavljanja radova.

GRAD I IZVOĐAČI RADOVA Činjenica da naručitelj radova nije zadovoljan i da zbog toga ne želi preuzeti obavljeni posao dok sve ne bude kako treba, odnosno dok sve ne bude obavljeno dovoljno kvalitetno da se bez posebnih troškova održavanja može koristiti niz narednih godina – to nam je do sada izgleda bila nepoznata situacija. Naručitelji ovih poslova su gradska poduzeća, iza njih stoji institucija Grada Osijeka, i generalno gledajući, odluka da se inzistira na kvaliteti i na poštivanju jamstvenih rokova je zapravo dobra za gradski proračun, za gradsku infrastrukturu, a time i za sve građane. Odnosno, dobra je i kao signal svim budućim izvođačima da znaju da se u Osijeku ne može fušariti. Nadalje, činjenica da izvođači pristaju popravne radove obavljati o vlastitom trošku i da to rade što je prije moguće i prilično disciplinirano također govori o novom trendu u poslovanju s Gradom koji vodi računa o svojim investicijama. Sigurno je da bi se neki od izvođača mogli odmetnuti i dopustiti da se aktiviraju jamstva koja su položili prije početka posla i ostaviti nam probleme jer su, u financijskom smislu, ta jamstva manja od stvarnih troškova koje imaju zbog ponavljanja radova. Ali to nisu učinili. Iz toga se vidi i njihova odgovornost i stav da posao žele obaviti kako treba, a ne da se poslije s lošim referencama javljaju na nove natječaje.

GRAD I GRAĐANI Naravno, prometno blokirani grad i ogromne frustracije vozača automobila zbog čekanja u prometnim špicama, frustracije putnika gradskoga prijevoza zbog toga što već predugo presjedaju s autobusa na tramvaje i obrnuto na privremenim linijama, i na kraju patnja stanovnika u ulicama gdje se stalno buči, iznova raskopava i praši – sve su to potpuno legitimna nezadovoljstva i debeli razlozi za prigovore. Jer se iz perspektive građana sve to prelama preko njihovih leđa. Mnogi se opravdano pitaju kako je moguće da su prethodne tramvajske pruge desetljećima služile bez ikakvih intervencija i da su stare ceste ponegdje izgledale bolje od ovih novih što su se izgrbavile već sljedećega dana, pa ih treba popravljati. I potpuno je normalno da mnogi od njih u svemu tome vide poneku zavjeru, sumnjaju na lopovluk ili na nesposobnost gradske administracije da upravlja procesima realizacije velikih investicijskih zahvata u relativno kratkom vremenu. Sve što je prethodno rečeno građanima daje za pravo, no izvođači su birani u sklopu precizno izvođenih javnih natječaja koji su pod posebnim nadzorom, između ostaloga, i zbog toga što je ovdje potrošeno i mnogo novca iz europskih fondova. I upravo je to razlog što jedni ne žele potpisati i tako prihvatiti isfuširani posao, a drugi bespogovorno prihvaćaju učiniti popravke kad vide što su zapravo napravili. To je, priznat ćete, nova praksa.

Ipak, kad gledate postrance ispada da se Osijeku dogodilo da u trenutku kad ima dovoljno novca i pripremljene projekte, da u tom trenutku nema mogućnost odabrati dovoljno sposobnog izvođača koji bi mogao bez greške u jedinici vremena odraditi posao. No, onda ispadne da je i to samo djelimično točno, jer mnogi od tih izvođača i njihovih podizvođača su prije posla u Osijeku dokazani na drugim velikim projektima, gradili su autoceste ili tramvajske sustave u drugim europskim gradovima i nije bilo problema. Pa zbog čega su se onda nama u Osijeku dogodili problemi?

Ovako veliki građevinski radovi su istovremeno i iznimno kompleksni. U ovom je trenutku najvažnije da za svoj novac dobijemo kvalitetu, a to je moguće kroz propisane procedure. Ako ne bude išlo tako, vjerojatno će onda negdje u nizu poslova, od izrade projekata, provođenja javnih natječaja za izbor izvođača, izvedbe, nadzora izvedbe, odobravanja plaćanja i konačno preuzimanja gotovog posla te otklanjanja nedostataka unutar jamstva – tu će se tražiti i osobna odgovornost. No, valjda će na kraju sve ipak biti ok. Osim što će građanima stradati živci. Doduše, ni prvi ni zadnji puta.

Foto: Komarilos

Analit

GODIŠNJI ODMORI Čak i prije podneva na parkiralištima u centru ima dosta slobodnih mjesta

Pritisak i dalje slabi, a nova navala se očekuje u drugoj polovici kolovoza

Objavljeno

.Dana

Objavio

Inače se na parkiralištima diljem Gornjodravske obale nakon 8 sati, pa sve do oko 16 ili 17 sati teško može pronaći slobodno mjesto na način da dođeš i parkiraš. To je praktički nemoguće. Vozači koji baš ovdje žele parkirati doista moraju biti strpljivi, napraviti i nekoliko krugova od nekadašnje Bijele lađe pa do Solarskoga trga i pažljivo promatrati događanja na parkiralištima.

Uobičajeno je nakon nekog vremena odustati od kruženja, pa se negdje zaustaviti na uključena sva četiri pokazivača smjera i čekati, proučavati pješaki i pokušavati odgonetnuti ide li neki od njih zapravo do svog automobila, pa ga čak i pratiti sporom vožnjom da bi uparkirali sekundu nakon što je otišao.

Ali ovih dana je situacija potpuno drukčija. Tijekom cijelog prijepodneva na parkiralištima je dosta slobodnih pozicija. Godišnji odmori su očigledno učinili svoje jer dio građana je na putu, pa neko vrijeme neće dolaziti u gradsko središte. Studenti su se također povukli na rezervne položaje i praktički se iz dana u dan može konstatirati kako raste broj slobodnih parkirališnih mjesta. I tako će biti do kraja kolovoza kad opet kreće navala. No, kreće i naplata parkiranja u rujnu, pa će se valjda lakše disati.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

STARA VODOCENTRALA Gotovo dvije i pol godine ignoriraju popucala podna stakla na vidikovcu

Vide se i svježi ožiljci jer su vandali tvrdim predmetima pokušali dodatno porazbijati staklo

Objavljeno

.Dana

Objavio

Dojave građana od polovice veljače 2024. upućuju na jadno stanje vidikovca kod stare vodocentrale na Promenadi. Riječ je o izbočenom dijelu šetnice kod Splavarske ulice, u neposrednoj blizini pristaništa kompe.

Vidikovac sa staklenom podnom konstrukcijom zamišljen je kao atraktivna pješačka i turistička točke s koje prolaznici praktički pod nogama mogu promatrati protok vode i ostatke nekadašnje ustave. Na tom je mjestu svojedobno reguliran nivo vode koji su pumpe uvlačile u sustav prvog gradskog vodovoda, a zgrada stare vodocentrale nalazi se na nekoliko metara udaljenosti.

Mjesto je uređeno 2014. i kod viših vodostaja lijepo je nasloniti se na ogradu i promatrati ubrzanu Dravu. No, već godinama ne ulijeva povjerenje jer je nekoliko velikih staklenih ploča vidljivo ispucano i eventualni prolaznici pažljivo isprobavaju prije nego što u potpunosti nagaze na površine za koje pretpostavljaju da bi mogle popustiti.

HALO! ODRŽAVANJE! Ozbiljno su popucala podna stakla na vidikovcu kod stare vodocentrale

TRI MJESECA JE TREBALO Konačno su pregledali pukotine na vidikovcu kod stare vodocentrale

VIDIKOVAC NA ŠETNICI Opasno je i ozbiljno, vezni lim se odvaja od popucalih staklenih ploča

Osim toga, zbog prljavštine i izraslog korova kroz staklo se više ne vidi voda, pa bi u najmanju ruku i to trebao netko očistiti. U zadnje vrijeme na nekoliko je mjesta primjetno da su vandali pokušavali tvrdim predmetima dodatno porazbijati staklo jer su ostale površinske rupe.

Unatoč svemu, bilježimo samo stalnu ignoranciju problema. Kao da se oštećenja događaju negdje drugdje i nekom drugom.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

PONAVLJAMO GRADIVO Opločnjaci na nogostupu u prolazu kod Supera su popucali i rasklimani

Nekoliko kvadrata zamki za gležnjeve može se popraviti brzo i jeftino, a ipak to stoji već godinu dana

Objavljeno

.Dana

Objavio

Pješačka podloga u prolazu kod Supermarketa, između Trga slobode i Trga Lava Mirskoga, je popucala, rahla, rasklimana i mjestimice su komadi gazišta toliko razmaknuti da je među njima moguće iskrenuti stopalo. Prije godinu dana, kad su građani ukazivali na ovu zamku za gležnjeve, opločnjaci u pješačkom prolazu bili su uglavnom ispucani, a manji dio je bio i razmrvljen, ali danas su većinom doista raskomadani i vrlo opasni.

Ovo je jedan od prilaza Trgu slobode kojim se koriste i vozači dostavnih vozila, pa možda i tu treba tražiti razloge što je doslovce rasturena pješaka prometnica. No, deblji kraj su definitivno izvukli pješaci jer, naročito oni stariji i nestabilniji na nogama, ovdje više uopće nisu sigurni.

S druge strane, riječ je o nekoliko kvadrata opločnjaka koje jedan majstor može zamijeniti tijekom radnog vremena ili mu možda treba i manje. Dakle, za prvu ruku je potrebno možda desetak ploča i nešto pijeska, pa bi opet za neko vrijeme pješačka staza bila sigurna. Stoga je stvarno nejasno, što se čeka. Ako već nisu u stanju pogurati hitno rješavanja ovog problema, vijećnici Gradske četvrti Gornji grad mogli bi barem utjecati da se s obje strane prolaza postave jasna i uočljiva upozorenja za pješake. Barem to.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

NOVA MODA Na pročelju naše poštanske palače u Europskoj aveniji sad već raste i korov

Hrvatska pošta ima namjeru prodati zgradu, a prema zakonu ju treba ponuditi Gradu Osijeku

Objavljeno

.Dana

Objavio

Poštanska palača na uglu Europske avenije i Ulice kardinala Alojzija Stepinca izgrađena je 1912. prema projektu mađarskog arhitekta Istvána Bierbauera i danas je jedna od najljepših secesijskih zgrada u Osijeku. Međutim, zadnjih desetak godina uglavnom svjedočimo o njezinom raspadajućem pročelju. Sad se već vidi kako po njemu, konkretno na poziciji iznad glavnog ulaza, vrlo uspješno raste korov.

Nesretna zgrada povremeno se otvara kao tema uslijed otpadanja komada žbuke i opasnosti koje predstavlja za prolaznike. U svrhu zaštite neko vrijeme je duž cijele fasade u Europskoj aveniji i Stepinčevoj stajala glomazna drvena skela koja je trebala štiti pješake, a onda je u srpnju prošle godine tijekom grmljavinskog nevremena  vjetar porušio skelu čiji su dijelovi oštetili neke od automobila. Poslije toga bilo je najavljeno postavljanje nove skele, ali se u međuvremenu nije dogodilo ništa.

Nekoliko tjedana kasnije iz Hrvatske pošte su objavili da nemaju sredstava za obnovu zgrade jer je riječ o kulturnom dobru koje se može obnavljati isključivo pod konzervatorskim nadzorom, a takvi radovi su znatno skuplji. Stoga su najavili kako palaču namjeravaju prodati.

Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Hrvatska pošta bi palaču (odnosno kulturno dobro) prvo trebala ponuditi na kupnju Gradu Osijeku. Inače, zgrada ima oko 3.300 kvadrata na šest etaža (prizemelje, tri kata, podrum i tavan) i projektirana je upravo za poštansku djelatnost, pa bi ju eventualni kupac trebao preuređivati za druge namjene.

Usput, prema službenoj obavijesti istaknutoj na ulaznim vratima, osječka glavna pošta tijekom dva ljetna mjeseca radi skraćeno, od 8 do 15 i od 12 do 19 sati, što nas dovodi u rang puno manjih sredina u kojima su poštanski uredi najprije radili skraćeno, pa su na kraju i ukidani. No, za početak, treba riješiti fasadu. Ili barem počupati korov, da se ne sramotimo.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

GRADSKI BAZENI Još mjesec i pol dana do otvorenja kompleksa, krov je uglavnom pokriven

Radoznali sugrađani često virkaju preko ograde da vide kako napreduju radovi

Objavljeno

.Dana

Objavio

Šest milijuna eura vrijedna temeljita rekonstrukcija i energetska obnova Gradskih bazena trebala je biti gotova najprije do 1. travnja, ali su naknadno utvrđene potrebe za dodatnim radovima, pa je rok za dovršetak posla prolongiran do 1. rujna. Naime, kad su radnici otvorili krov ispostavilo se da su truli drveni nosači koje je također trebalo primijeniti i to je utjecalo na produženje roka.

Prilikom obilaska gradilišta početkom lipnja konstatirano je kako je već dovršeno oko 80% radova i da neće biti problema s dovršetkom u drugom planiranom roku. Do danas je vidljivo da je krov uglavnom pokriven, a primjetno je i da se još radi na obnovi fasade.

U konačnici, planirano je sanirati krov, zatvoriti svjetlarnike, postaviti solarnu elektanu, obnoviti fasadu i postaviti novu stolariju, novu kotlovnicu s dizalicama topline i kondenzacijskim bojlerima te instalirati nove klima komore.

Također, obnova podrazumijeva i rekonstrukciju bazena, postavljanje novih filtera u bazenskoj filternici, novih keramičkih pločica, obnoviti tobogan i sanitarne čvorove, svlačionice, garderobne ormariće i ulaznu rampu.

U međuvremenu, svježe je temeljnom bojom obojana i ograda kompleksa, pa više nije zelena nego siva.

GRADSKI BAZENI Dovršeno je 80% radova, a obnovljeni kompleks bit će otvoren 1. rujna – najavljena je i gradnja zatvorenog olimpijskog bazena

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije