Na području Juga 2 trenutno su u tijeku radovi na izvođenju novog vrelovoda. Građani koji su snimili fotografije govore da trasa ide paralelno s Umaškom ulicom kod bajera i da radnici trenutno rade iza zgrada na istočnoj strani Umaške.

No, riječ je o širem zahvatu, jer novi vrelovod ide do kotlovnice koja se nalazi u zoni blizu križanja Opatijske i Velaluške ulice. Investitor je HEP Toplinarstvo, a pretpostavka je da će po završetku radova biti ponuđena mogućnost spajanja na gradsku vreleovodnu mržu svim zgradama koje su trenutno u drukčijim režimima grijanja, kao dobrodošla alternativa.

Foto: Građani Komarilosi

Razdjelni prometni stup fizički je nekada razdvajao prometne trake, odnosno označavao početak pješačkog otoka. Ovaj stari model, na križanju Svačićeve i Vukovarske ulice već godinama nije u funkciji – reflektirajući dio je uništen, stup nema nikakvu svrhu i zapravo bi ga trebalo ukloniti.

Ovakvi modeli postavljali su se ranijih godina, fiksne su, krute izvedbe s retroreflektirajućim žuto-crnim trakama i vrlo su rijetki na hrvatskim cestama. Ovaj stup možda je još jedini u gradu, a kako nema nikakve svrhe, bilo bi dobro zamijeniti ga novim, fleksibilnim stupom, ukoliko za to na ovom mjestu ima potrebe.

I dok se nekada u cijeloj Hrvatskoj ovakav tip fiksne barijere masovno ugrađivao na pješačkim otocima i opasnim zavojima, on zapravo predstavlja potencijalnu opasnost za vozače i motocikliste pri eventualnom naletu.

Foto: Komarilos

Uznapredovali su radovi na spojnoj cesti kojom će s gradom biti povezano naselje Filipovica. Konkretno, riječ je o 370 metara dugoj prometnici koja se nastavlja od Bistričke ulice, pa ispod Obilaznice 106. brigade ZNG RH (Južna obilaznica) ide paralelno uz prugu i povezuje se na prometnu infrastrukturu kompleksa u kojemu danas posluje Stanica za tehnički pregled i Lidl te se kod benzinske postaje Tifon povezuje na Ulicu sv. L. B. Mandića.

Na taj će način stanovnici naselja Filipovica moći dolaziti u središte grada bez potrebe da prave ogroman polukrug pokraj auto-tržnice da bi se Ulicom borova povezivali na kružni tok na Mandićevoj, praktički kod male sportsko-poslovne zračne luke. Odnosno, to je prometna agonija koja je započela sedamdesetih godina prošlog stoljeća kad je zbog gradnje obilaznice praktički presječena Bistrička ulica, pa je jedan njezin dio ostao u Filipovici a drugi u Industrijskoj četvrti.

Projekt se službeno zove “Izgradnja nerazvrstane ceste – spoj sjevernog i južnog dijela Južne obilaznice (Bistrička ulica)”, a uz novu cestu i nogostup ondje će biti izgrađen i vodoopskrbni cjevovod. Investitori su Grad Osijek i Vodovod Osijek.

Na trasi ceste trenutno se izvode pripremni radovi na posteljici, uočljivo je da je već izvedena odvodnja, postavljeni su ivičnjaci i na većem dijelu zapravo uskoro treba započeti asfaltiranje. Radnici na terenu govore kako imaju još mjesec dana za dovršetak posla. Vrijednost ceste je 986.000 eura.

Foto: Komarilos

Građanin koji je fotodokumentirao lijepu, veliku i duboku rupu, koja se otvorila na nogostupu ispred frizerskog salona u Reisnerovoj 110, objašnjava kako problem nije od jučer nego da traje i godinu dana te da je neko vrijeme tamo stajao i plastični znak upozorenja: “… kasnije su ga maknuli, a rupa je ostala. Samo je sad još više propala.”.

Doista, u uvjetima slabije vidljivosti ovdje prolaznik lako može slomiti nogu jer je rupa dovoljno široka da se u nju nepažnjom može zagaziti i potom naglo izgubiti ravnotežu. Osim toga, idealna je za nesreće vozače romobila jer prednji kotač može upasti dovoljno duboko tako da će onaj tko je za upravljačem vozila naprosto preletjeti preko upravljača i dalje glavom forsirati pločnik. A i biciklisti imaju šanse dosta duboko zaglaviti kotač, pa isto poletjeti.

Otvaranje rupa u nogostupima po gradu nije novost. Događa se zbog puknuća cijevi i ispiranja podloge ili zbog nekih drugih razloga. I nije čudno što se to događa, nego je čudno što prolazi dosta dugo vremena između otvaranja problema i njegove sanacije.

Foto: Građani Komarilosi

Gradonačelnik Ivan Radić danas je sa suradnicima obišao radove na rekonstrukciji Gradskih bazena.

– Gradski bazeni prolaze svoju prvu temeljitu obnovu nakon 28 godina. Jedan od razloga zašto smo krenuli u energetsku obnovu je i to što kompleks ne bi imao minimalne tehničke uvjete za rad i morali bismo ga zatvoriti – rekao je gradonačelnik.

Vrijednost radova, objasnio je, iznosi šest milijuna eura, a troškovi su porasli zato što su – nakon što je krenula obnova vanjske ovojnice, bazenske tehnike, sustava grijanja i hlađenja, pločica, nove bazenske tehnike, novog tobogana, nove strojarnice i fotonaponske elektrane – uočili i da su truli drveni nosači krova, pa je onda odlučeno i to zamijeniti.

– Zbog toga je rok za dovršetak radova pomaknut na 1. rujna. Do sada je već završeno 80% radova – rekao je gradonačelnik.

Podsjetio je da Osijeku nedostaje zatvoreni olimpijski bazen. Postojeći bazen nema dovoljne dimenzije.

– Sad najavljujem da ćemo napraviti i prvi zatvoreni olimpijski bazen u Osijeku te da ćemo za dva mjeseca raspisati urbanističko-arhitektonski natječaj. Poslije toga idemo u izmjenu UPU-a i onda u odabir izvođača. Budući zatvoreni olimpijski bazen nalazit će se u sklopu Gradskih bazena, u produžetku Wilsonove ulice – najavio je Radić.

Predstavnik izvođača radova, Jožef Viszmeg iz tvrtke Cras, objasnio je kako su prilikom otvaranja krovišta primijetili da su glavni nosači bili oštećeni vlagom. Napravljena su ispitivanja i došli su do zaključka da tri nosača ne zadovoljavaju tehničke uvjete i oni su ekspresno naručeni, proizvedeni, dobavljeni i montirani i sad rade na tome da do kraja lipnja završe sve radove na krovu da bi mogli u prostoru raditi na keramici te dovršiti strojarnicu i postaviti fotonaponsku elektranu na krov.

Direktor Športskih objekata, Robert Seligman rekao je da je ugrađen potpuno novi tobogan s kućicom i stubištem, zatim da je izgrađen novi mali protočni ledeni bazen za oporavak poslije saune, dvije nove svlačionice za sportske klubove, a ugrađena je i ventilacija koja do sada nije funkcionirala. Dodao je da energetskom obnovom kompleks ostvaruje uštede od 60% na energentima i održavanju što je na godišnjoj razini oko 200.000 eura.

Foto: Komarilos i Grad Osijek