Svilana
DAMIR LONČAR Inzistiram na izvođačkoj preciznosti jer je „otprilikizam“ smrt kazališta
Redatelj “Grofice Marice” priča o ansamblu koji želi da predstava bude najbolja na svijetu, a nekada i bude
Damir Lončar pripada onoj rijetkoj vrsti kazališnih ljudi koji jednako uvjerljivo žive kazalište kao glumci i oblikuju ga kao redatelji. Upravo zato njegov rad na opereti Grofica Marica u HNK-u u Osijeku nije samo nova režija, nego i spoj dugogodišnjeg scenskog iskustva i jednog od najzahtjevnijih i najvoljenijih operetnih naslova.
Lončar operetu ne promatra kao lak žanr, nego kao precizan kazališni mehanizam u kojem gluma, pjevanje, pokret i ritam moraju biti u potpunom skladu. U radu s ansamblom posebno mu je važna disciplina, ali i osjećaj slobode koji dolazi tek kada izvođači potpuno ovladaju onim što predstava traži od njih.
Kao glumac koji dobro poznaje „drugu stranu“ procesa, probe vodi kombinacijom razgovora, konkretnih zadataka i igre na sceni. U takvom radu, kaže, postoji trenutak kada predstava odjednom počne živjeti vlastitim životom i kada skup pojedinaca postaje – cjelina. Upravo taj trenutak kazališne „magije“ pokušava dosegnuti i s osječkom Groficom Maricom, čija je premijera 15. svibnja, u 20 sati.
* Što Vam je, kao praktičaru, na sceni najvažnije: energija, tempo, povjerenje, disciplina?
– Da, ja sam čovjek prakse, tj. pozornice, bilo kao glumac ili redatelj ili oboje istodobno. U ovom slučaju mi je lakše, jer nisam na sceni, samo režiram. Zadatak mi je uspostaviti sklad svega nabrojanoga pa i više. Rekao mi je jednom, nažalost već pokojni, redatelj Ivica Kunčević da je sve režija: odabir komada, mjesta i vremena gdje će se to djelo raditi i s kim, izbor suradnika, scenografija, kostimi, koreografija, svjetlo, tehnika, rekvizita, u ovom slučaju zbor i orkestar, plesači… Uglavnom, mnogo je komponenata koje treba uskladiti da bi rezultirale predstavom, a svi žele i nadaju se da će biti najbolja na svijetu. Neki put i bude.
* Koliko inzistirate na zanatskoj preciznosti, a koliko ostavljate prostora spontanosti?
– Grofica Marica spada u sam vrh operetne literature, jedna je od najbolje napisanih opereta. Iako njezin libreto nije tako kvalitetan kao npr. Kneginje čardaša istoga autora, glazbeno je „jača“ i pjevački vrlo zahtjevna. Cijeli svoj kazališni život inzistiram na izvođačkoj preciznosti, kod sebe, kod svojih partnera na pozornici ili ljudi s kojima radim neki komad. Mislim da je „otprilikizam“ smrt kazališta i jako pojeftinjuje naš posao. Posebice danas kada smo suočeni s konstantno rastućim kriterijima svuda oko nas i u svemu. E sad, kada se sve precizno napravi i u potpunosti svlada materijal postavljen pred izvođače, postoji mogućnost luksuza koji se zove improvizacija. Opereta je žanr koji to podnosi i voli. Ako smo ju zaslužili.
* Glumci redatelji često drukčije razgovaraju s ansamblom jer znaju što znači biti “s druge strane”. Mislite li da vas izvođači zbog toga lakše slijede?
– Rekao bih da je to točno. Budući da sam glumac s dugogodišnjim scenskim iskustvom, u mogućnosti sam dati preciznu uputu i isprobati ju prije toga na sebi. Redatelj bez scenskog iskustva ponekad može od izvođača zatražiti nešto što se realno ne može ili je strašno opterećujuće po njih, iz jednostavnog razloga što nije empirijski prošao proces, na vlastitom tijelu. Želim da se moji glumci i pjevači osjećaju ugodno u svojim ulogama, da im sve „štima“.
Ionako već glumci i pjevači intenzivno troše svoje tijelo, um, glas, energiju i dušu i pri tom su slabo plaćeni.
* U opereti izvođač istodobno govori, pjeva, sluša orkestar, prati partnera i koreografiju. Može li se ta fizička inteligencija naučiti ili se tim moraš se roditi?
– Znam ponekad reći da opereta od glumaca i pjevača zahtijeva da krasno pjevaju, uvjerljivo glume i besprijekorno plešu i da se pri tom prave da je to beskrajno lagano i da ih ništa ne boli. Iako mišljeno na pola u šali, to je otprilike točno. Inteligencija, pa tako i scenska, je mogućnost snalaženja u novom i nepoznatom, instinkt sam po sebi, kod nekoga razvijen više, kod nekoga manje. Može se trenirati i poboljšavati ju, naravno.
Na sreću, postoji jedna stvar koja izvođačima beskrajno pomaže i, ako ju imaju, cijelu stvar čini zapravo mogućom. Ona ih čini različitima od drugih ljudi. Ta se stvar zove talent.
* Kada režira glumac, probe često imaju drukčiju dinamiku. Kako vi vodite ansambl: kroz razgovor, precizne zadatke ili igru na sceni?
– Zapravo, kombinacijom tih stvari. Razgovorom o ulogama, cjelini komada, konkretnim pjevačkim, glumačkim ili plesnim zadacima, pa kada se sve svlada, dolazi na red ono najljepše u našem poslu, a to je radost igre.
* Što vam prvo otkrije da ste postigli cilj i da ansambl više ne funkcionira kao skup pojedinaca nego kao scenska cjelina?
– Nekim čudom se, kad se posloži kritična masa svladanih zadataka, počne događati neka vrsta magije u dvorani za probe, cijela stvar počinje živjeti. Ti momenti postaju sve češći i komad polako poprima svoj oblik. Rijetko kada se dogodi na jednoj probi, riječ je o procesu koji traje. Uporno se i dosljedno slažu slojevi koji na kraju rezultiraju dobrom predstavom. Teško je odrediti kad se to točno dogodilo. No, kad se to dogodi prvi put, vrlo često je predivno, čarobno. Nažalost, to vide samo redatelj i kolege glumci koji su na probi u tom trenutku.
* Iz glumačke prakse dobro znate koliko je teško zadržati mjeru u žanru koji lako sklizne u “previše” – previše gesta, humora ili efekta. Kako uspijevate da opereta ostane živa i duhovita, ali ne i iskarikirana?
– Da, ja to zovem „osjećaj za mjeru i kajanje“. To je izuzetno osjetljiva stvar i tiče se discipline svakog sudjelujućeg pojedinca. Kad te publika prihvati i nagrađuje smijehom, pozornošću, aplauzom, valja ostati pribran i hladne glave, ne pretjerati i izbanalizirati dogovoreno ponekom često glupavom dosjetkom. Trudio sam se da toga u Grofici Marici ne bude.
Svilana
MUZEJ SLAVONIJE Izložba Paradosis – ornamenti kao univerzalni jezik znakova i simbola
Izložba Lea Pavlovića, jednog od najistaknutijih vizualnih umjetnika mlađe generacije
U Muzeju Slavonije večeras u 19 sati otvara se izložba Paradosis umjetnika Lea Pavlovića.
Pavlović jedan je od najistaknutijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih vizualnih umjetnika. Diplomirao je vizualne umjetnosti na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku s pohvalom Cum Laude, a svojim radom kontinuirano istražuje odnos kulturne memorije, tradicije i identiteta. Folklorne motive, ornament i tradicijske obrasce prevodi u suvremeni umjetnički jezik, stvarajući djela koja istodobno komuniciraju s prošlošću i otvaraju prostor novim interpretacijama.
Izložba Paradosis nastavlja autorovo višegodišnje istraživanje ornamenta kao univerzalnog jezika znakova i simbola. Polazeći od tradicijskih motiva, tekstila, veza i arhetipskih oblika, Pavlović kroz proces redukcije, dekonstrukcije i rekonstrukcije oblikuje nove vizualne cjeline koje pozivaju promatrača na osobno tumačenje i aktivno sudjelovanje u stvaranju značenja.
Izložba se otvara u sklopu programa Impletio, koji kroz izložbe, likovnu koloniju, radionice i panel raspravu istražuje suvremene interpretacije tradicije, identiteta i kulturne baštine.

Foto: Facebook stranica Muzeja Slavonije
Svilana
26. OLJK Na otvorenju Panonska filharmonija i projekcija nijemog filma „The General“
Osječko ljeto kulture počinje 24. lipnja, traje do 30. kolovoza i održava se na 10 lokacija u gradu
Manifestacija koja je već odavno prerasla okvire ljetnih programa i postala dio identiteta našega grada – Osječko ljeto kulture, ove se godine održava po 26. puta. To nije mala brojka, jer već više od četvrt stoljeća Osijek tijekom ljeta iznova dokazuje da kultura nije samo ukras sezone, nego način na koji grad živi.
Program ovogodišnjeg OLJK-a predstavili su danas u Kulturnom centru ravnatelj KC-a Marin Seleš i dogradonačelnik Dragan Vulin.
– Osječko ljeto kulture prepoznatljiva je manifestacija, a njezina najveća specifičnost jest što je otvorena za sve. Svi programi su i dalje besplatni i ima za svakoga ponešto. Ove godine otvorenje OLJK-a upriličit ćemo 24. lipnja na Trgu Vatroslava Lisinskog u Tvrđi, uz filmsku glazbu Panonske filharmonije iz Pečuha i uz projekciju nijemoga filma The General iz 1926., starog točno 100 godina. Dakle, jedan lijep i zanimljiv program otvorit će ovogodišnji OLJK – rekao je Vulin.

Ovogodišnji OLJK traje više od dva mjeseca, od 24. lipnja do 30. kolovoza, a njegovo zatvaranje također će obilježiti filmska glazba, ali uz Zagrebačku filharmoniju. I ovoga puta program je raznolik – od koncerata, preko kazališnih predstava, književnih večeri, projekcija filmova za odrasle i djecu. I ovoga se puta uz glavni program održava i OLJKIĆ – dio programa za najmlađe sugrađane.
– Kroz OLJK je uvijek prilika oživjeti određene gradske lokacije koje možda ne doživljavamo tijekom godine. Vjerujem da će i ovo ljeto u gradu biti bogato i sadržajno i da će naše sugrađanke i sugrađani pronaći nešto za sebe u programu koji ima više od 60 svojih dijelova na više od 10 lokacija na području grada – dodao je Vulin.
Marin Seleš detaljnije je predstavio program 26. OLJK-a, naglasivši kako će se programi održavati na Trgu V. Lisinskog, platoima pod otvorenim nebom – od terase KC-a, preko dvorišta Glazbene škole, gradskih galerija, muzejskih prostora…

– Čitav će grad postati pozornica. Program smo gradili na jednostavnoj ali snažnoj ideji – staviti domaću kulturu u središte i ravnopravno ju povezati s vrhunskim gostujućim i međunarodnim produkcijama. Sadržaj je raznolik, poput tri europska baritona, međunarodni festival orkestara, vrhunski jazz i world music ansambli, brojni izvođači, gostujuća kazališta, ciklus mađarskog filma koji je nominiran za Oscara. Ponosni smo i na snagu domaće scene – Opernu noć HNK, tamburaške orkestre, izložbe osječkih i regionalnih umjetnika, književne susrete koje ćemo raditi u suradnji s GISKO-om – istaknuo je ravnatelj KC-a, dodajući kako će za najmlađe također biti niz programa – predstave, pričaonice, filmske projekcije i kreativne radionice.

Foto: Komarilos (naslovna fotografija, ilustracija) i Grad Osijek
Svilana
GOSTOVANJA Stižu zagrebačke Drvene Ptice i riječki Balkanski špijun u osječki HNK
Obje su predstave na repertoaru u 20 sati, jedna danas, a druga u četvrtak
U sklopu konzorcija K-HNK, danas u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu gostuje zagrebački i varaždinski HNK (koprodukcija) s dramskim prvijencem Lidije Deduš „Drvene ptice“. Radnja ove drame smještena je u ruralnu sredinu 80-ih. Sveprisutni alkoholizam, patrijarhat, sredina u kojoj se, nakon završene osnovne škole, ne nudi mnogo više od rada u tvornicama, samo su neki od problema koji će pokrenuti niz događaja s tragičnim završetkom.
Predstava Drvene ptice dobila je Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji Najbolja predstava u cjelini – Drama, a pogledati ju možete večeras u 20 sati.
Već u četvrtak (11. Lipnja) u 20 sati, na daskama HNK možete pogledati dramu „Balkanski špijun“ u izvedbi riječkog HNK Ivana pl Zajca. Balkanski špijun je kultna drama Dušana Kovačevića koja se kroz humor, apsurd i grotesku bavi univerzalnim temama straha, paranoje i društvene kontrole. Kultni je status ovo djelo steklo upravo kroz satiru komentirajući mehanizme društvene manipulacije i straha, što ga čini itekako relevantnim i danas.
Predstava u režiji Miloša Lolića dodatno će naglasiti da pretjerana sumnjičavost, nepovjerenje i opsjednutost opasnostima izvana mogu dovesti do apsurdnih i tragikomičnih situacija, stvarajući napetost između pojedinca i sustava koji ga okružuje, a istodobno će otvoriti suvremeni kontekst koji publiku potiče na razmišljanje i refleksiju o današnjem društvu i njegovom općem okruženju.
Foto: Komarilos
Fore
KIĆO SLABINAC Predstavljena knjiga o omiljenom pjevaču, jedna ulica nosit će njegovo ime
„Kad umjetnost dodirne dušu“ napisala je Kićina bivša supruga Dubravka Bouša
Kad umjetnost dodirne dušu knjiga je Dubravke Bouše predstavljena danas u Kulturnom centru, a koja govori o životu i karijeri Krunoslava Kiće Slabinca. S poznatim je pjevačem u braku bila 10 godina, imaju dvojicu sinova, a upravo na inicijativu i ideju jednog od njih, Dubravka, inače profesorica književnosti, odlučila ju je napisati.
– Znala sam da je Kruno cijeli život htio napisati autobiografiju. Kada je preminuo, bila je šteta propustiti sve priče i dogodovštine koje sam znala. Krenula sam na posao, no nisam znala da će on tako dugo trajati. Materijal je samo počeo bujati, došla sam do 1000 stranica, popisala sam cijelu njegovu diskografiju. Knjiga je kontekstualizirana u vremenu i prostoru, pisala sam i o Slavoniji i o Domovinskom ratu. Male anegdotice su u knjizi, on je bio hodajuća riznica viceva jer je čitav život bio šaljivdžija – istaknula je Bouša, dodajući kako Kiću smatra prvim stand-up komičarom naših prostora, jer nije bio profesionalni glumac.
– Kao dijete je glumio u Dječjem kazalištu, bio je senzibiliziran za kazalište i sve je svoje koncerte radio kao male kazališne predstave – naglasila je.
– Kićo je uistinu svojom glazbom, a posebno svojim glasom, dodirivao dušu jednom pozitivnom, zaraznom energijom. Drago mi je da se predstavljanje odvija upravo ovdje, u Kulturnom centru , na mjestu gdje smo nedavno izgradili prvu Koncertnu dvoranu u povijesti grada. Dobila je ime po osječkom virtuozu Franji Krežmi, a Kiću je kao Osječanina Osijek i oblikovao. Na ovom je mjestu bio popularni Radnjak odakle je Kićo zajedno sa svojim Dinamitima krenuo i započeo glazbenu karijeru. Kao Osječani koji se ponose Kićom odlučili smo ulicu gdje se nalazi Koncertna dvorana i Kulturni centar nazvati Ulicom Krunoslava Kiće Slabinca. To je način da se Osijek i svi njegovi građani oduže Kići za sve ono što je dao svom gradu – rekao je prilikom predstavljanja knjige gradonačelnik Ivan Radić.
Foto: Davor Javorović/PIXSELL
Svilana
4. PANONSKI FESTIVAL KNJIGE Sjajna posjećenost, kupovalo se više novih naslova nego lani
Čak 41,2% posjetitelja ove je godine na festival došlo prvi put
Četvrto izdanje Panonskog festivala knjige (PFK), koje je jučer službeno zatvoreno, potvrdilo je status jedne od najvažnijih kulturnih manifestacija u regiji. Ovogodišnji sajam zadržao je sjajnu posjećenost i privukao jednak broj ljubitelja pisane riječi kao i prošle godine.
Poseban uspjeh i snažan vjetar u leđa izdavaštvu potvrđuje i ostvareni rezultat, zabilježen je porast ukupnog prodajnog prometa od čak 12 %, što svjedoči o povećanom interesu publike za kupnju novih naslova i čitanjem općenito.
Panonski festival knjige u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Zajednice nakladnika i knjižara HGK, ponudio je publici brojne promocije novih naslova, susrete s autorima, stručne panele i specijalizirane radionice.

U programu za odrasle gostovali su i svoja djela predstavili istaknuti autori i javne ličnosti: Helena Sablić Tomić, Enes Kišević, Edo Popović, Boris Jokić, Srđan Dragojević, Dorta Jagić, Gabrijela Rukelj Krašković i brojni drugi. U sklopu dječjeg programa, između ostalih, gostovali su Maja Šimleša, Martina Markov, Domagoj Jakopović Ribafish te članovi ansambla LADO.
Kao posebna zanimljivost ovogodišnjeg festivala izdvojilo se predstavljanje autobiografije legendarne glazbenice Zdenke Kovačiček, koja je neposredno nakon promocije knjige za okupljenu publiku održala i mini koncert.
- Panonski festival knjige u brojkama:
- 55,3% žena posjetilo je festival
- 44,7% muškaraca bilo je na PFK-u
- 38,3% posjetitelja pripada dobnoj skupini od 20 do 30 godina
- 63,8% posjetitelja je iz Osijeka
- 20,1% dolazi iz okolice do 50 km udaljenosti
- 8,4% posjetitelja u Osijek je doputovalo iz udaljenijih mjesta do 100 km
- 86,2% ispitanika ukupnu organizaciju festivala ocijenilo je najvišom ocjenom (5)
- 41,2% posjetitelja ove godine je na PFK došlo prvi put
- 71,8% posjetitelja kupilo je barem jednu knjigu tijekom festivala,
- 45,4% ispitanika kupilo je beletristiku
- 20,8% stripove
- 45,6% kupaca na festivalu je potrošilo između 21 i 50 eura

Foto: Denis Despot
-
Mobilia19 sati od objaveBAHATO Mjesecima ovaj auto prekriven prašinom stoji na parkiralištu vrtića u Donjem gradu
-
Kožara2 dana od objaveNE ČEKAJU Na pružnom prijelazu preko Svačićeve neki vozači voze slalom kroz spuštenu rampu
-
SPEEDWAY16 sati od objaveIVO BILANDŽIJA Bivši nogometaš i umirovljeni ekonomist uporno trči 50 – 60 km tjedno
-
Šećerana2 dana od objaveANTUNOVO Prva misa služena u 3, u 18h u samostanskom dvorištu blagoslov djece i ljiljana
-
Analit22 sata od objaveNOVA LJEPOTICA Zgrada Državnog arhiva u Tvrđi u novom ruhu, gotova energetska obnova
-
Mobilia21 sat od objaveGUNDULIĆEVA Otvoreno 87 novih parkirališnih mjesta, na jesen kreće sadnja 22 stabla
-
SPEEDWAY2 dana od objavePOČETNICI Najmlađi sastav NK Osijek pobijedio na turniru i osvojio “Trofej ban Jelačić”
-
Pija raport2 dana od objaveTržnica puna višanja i trešanja, cijene se razlikuju, pa ako želite uštedjeti morate šetati
-
Klopa20 sati od objaveISKORISTITE SEZONU Brzi, prevrnuti kolač od jagoda i još par sastojaka nestat će u trenu
